Zajedno u ramazanu: Srebrenica

Ovogodišnje posljednje ramazansko izdanje emisije „Zajedno u Ramazanu“ postavio je fokus na Srebrenicu, gradu koji nije samo mjesto, već simbol sjećanja, pravde i borbe za istinu.

Govorilo se o životu nakon genocida, o majkama koje nose istinu i o obavezi da se pamćenje ne prekida. Posebni gosti bili su Munira Subašić, predsjednica pokreta Majke Enklava Srebrenica i Žepa, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrencia Damir-ef. Peštalić, te predstavnice memorijalnog centra Srebrenica, Almasa Salihović i Mirela Osmanović, kao i Ahmed-ef. Hrustanović koji svojim radom podsjeća na vjeru, odgovornost i dobro u povratnim mjestima.

Munira Subašić je istakla da Srebrenica u Ramazanu, unatoč tragediji i gubicima, njeguje život i zajedništvo.

^{Munira Subašić}

Ramazan je, kako kaže, vrijeme druženja, oprosta i podučavanja mladih, a Bajram ostaje simbol radosti i nade.

Majke Srebrenice pokazuju čitavom svijetu šta znači ljubav i odgovornost, prenoseći istinu o nevino ubijenim žrtvama i braneći sjećanje bez mržnje, kroz poštovanje i istinsku pravdu.

–Mi majke smo pokazale čitavom svijetu šta je istina, šta je pravda. Nismo dozvolile da ono što su naša djeca ubijena budu ubijena i da ne dokažemo da su nevino ubijena. Nismo pokazale kroz mržnju nego kroz istinu i kroz ljubav –naglasila je majka Munira Subašić.

Glavni imam Damir-ef. Peštalić podsjeća da su prvi povratci u Srebrenicu bili puni izazova, ali da je danas grad mjesto u kojem se rađaju nove generacije i grade nove nade.

Uspostavljen je i Memorijalni centar u Potočarima, gdje se svake godine obilježava Dan šehida i Bajram, a obrazovni i kulturni život u Srebrenici postepeno se razvija zahvaljujući trudovima zajednice i vjerskih autoriteta.

Ramazan u Srebrenici, kako ističu učesnici emisije, simbolizuje kontinuitet života, ustrajnost, zajedništvo i oprost.

Naglašava se važnost da zajednica ostane budna, organizovana i aktivna, kako bi Srebrenica postala primjer opstanka, ponosa i svijetle budućnosti za sve njene stanovnike.

Srebrenica: Pamćenje i edukacija

Srebrenica nije samo mjesto tragedije, ona je i prostor kolektivnog sjećanja, obrazovanja i dijaloga. Memorijalni centar Srebrenica funkcioniše tokom cijele godine, iako je 11. juli ključni datum zbog komemoracije i dženaze.

Centar okuplja posjetioce iz cijelog svijeta, a posebno mladе ljude i volontere, kojima prenosi priče o genocidu kroz stalne i privremene izložbe, projekte edukacije i usmene historije.

Jedan od najvažnijih projekata memorijalnog centra jeste prikupljanje ličnih predmeta, fotografija i video svjedočenja preživjelih. Svaki predmet i svaka priča imaju svoju težinu i pripovijedaju ljudske živote prekinute nasiljem. Takve izložbe, uključujući i one posvećene maršu smrti, predstavljaju trajno sjećanje na žrtve i preživjele, omogućavajući posjetiocima da kroz emociju i edukaciju shvate pravu dimenziju genocida.

Memorijalni centar se, osim kroz izložbe, aktivno uključuje u obrazovanje. Surađuje s školama, univerzitetima i međunarodnim institucijama kako bi znanje o genocidu bilo trajno i dostupno novim generacijama. Projekti poput dodataka udžbenicima historije i konferencija o dijalogu i medijima doprinose razvoju kulture pamćenja i borbi protiv negiranja genocida.

– Mi smo oni koji smo sva svoja znanja, vještine, sposobnosti koje smo stekle tokom školovanja i odrastanja odlučile uložiti na tom putu i ne dozvoliti da se zaborave naša ubijena braća, sestra, očevi koji su nevino stradali – istakla je Mirela Osmanović.

Mladi članovi centra, poput Mirele Osmanović, rođene nakon genocida, svjesni su odgovornosti koju nose. Njihov rad nije samo profesionalni izbor, nego i moralna obaveza da se prenese istina i očuva sjećanje. Rad u memorijalnom centru omogućava da Srebrenica živi kao mjesto učenja, dijaloga i optimizma, pokazuje da zločin ne može potpuno izbrisati zajednicu i njenu kulturu sjećanja.

Poruka vjere, poruka dobra: Ahmed Hrustanović

Ahmed-ef. Hrustanović, srebrenički imam, u svom radu u povratničkoj zajednici ističe koliko je uloga imama višeslojna i zahtjevna.

Osim vođenja vjerskog života, imami su ključni za očuvanje kulture sjećanja, organizaciju života nakon genocida, humanitarni rad i podršku članovima zajednice.

Hrustanović naglašava da imami u svojim džematima “ličе na svoj narod”, odražavaju njegove vrijednosti i moral, a njihova posvećenost zajednici ključna je za održavanje života u povratničkim sredinama.

Posebnu pažnju posvećuje radu s djecom, kroz mektebsku nastavu i aktivnosti koje jačaju osjećaj pripadnosti i zajedništva.

Djeca su, kako kaže, inspiracija i buduća snaga zajednice, a prijateljski odnos imama s mladima stvara povjerenje i poštovanje prema vjeri i lokalnoj zajednici. Imami također aktivno učestvuju u obilježavanju važnih datuma, uključujući 11. juli, te se brinu o očuvanju sjećanja na šehide i stradanja naroda.

Odnos s drugim vjerskim zajednicama i lokalnim stanovništvom temelji se na normalnoj svakodnevnoj komunikaciji i suradnji, uz jasno razlikovanje manjine koja stvara probleme od većine koja želi miran život.

Efendija Hrustanović naglašava da su imami u povratničkim zajednicama prisutni u svim segmentima života od kulture i humanitarnih aktivnosti do obrazovanja i brige za stare i nemoćne.

Najveći izazov za imame, kako ističe, jest održati duhovnu snagu i pribranost usred brojnih obaveza i emocionalnog tereta, ali vjerovanje i zajednica daju im snagu i smisao.

Posebno je važna ekonomska podrška, jer otvaranje radnih mjesta i investiranje u lokalne zajednice omogućava ljudima da ostanu i grade život u Srebrenici.

– Mi ne pravimo nikakav balans između vjerskog života, organizacije života i sjećanja to je naš život, naš poziv i naša obaveza. Sve radimo iz ljubavi prema narodu i zahvalnosti Bogu – kazao je Hrustanović.

Efendija Hrustanović poručuje da ljubav prema domovini i rodnom mjestu donosi najveće ispunjenje i sreću.

Povratak u Srebrenicu i rad s ljudima koji su preživjeli najveća stradanja predstavlja osobni izbor, ali i duhovni poziv, kroz koji imami doprinose jačanju zajednice i očuvanju vrijednosti za buduće generacije.

Srebrenica, zahvaljujući povratnicima i njihovoj ljubavi prema mjestu, ostaje živa i puna nade, a uloga imama u tom procesu je nezamjenjiva.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)