Zajedno u ramazanu: Maglaj

Grad Maglaj, smješten na obalama rijeke Bosne, stoljećima čuva tragove svoje bogate prošlosti kroz kamene zidine, stare mahale i puteve kojima su prolazile generacije.

Tokom mjeseca Ramazana, grad oživljava poseban duh zajedništva, duhovnosti i međusobnog poštovanja, što se ogleda kroz brojne aktivnosti u džematima i život zajednice u cjelini. Gost ovog izdanja emisije bio je Nevres-ef. Hodžić, glavni ima MIZ Maglaj, koji je ovom prilikom govorio o specifičnostima života u Maglaju.

Ramazan u Maglaju nije samo vrijeme posta, već prilika za jačanje vjere, edukaciju i moralni preporod. Teravih namazi se odvijaju u svim džamijama i mescidima medžlisa islamske zajednice Maglaj, uz angažman imama, penzionera, vjeroučitelja, studenata i medresanata.

Posebnu dimenziju daje projekt "Ramazanska duhovna trpeza", u okviru kojeg značajni predavači, uključujući glavne imame, profesore i zvaničnike islamske zajednice, posjećuju džemate i prenose svoje znanje i poruke vjere džematlijama.

Omladina i djeca zauzimaju centralnu ulogu u ramazanskim aktivnostima. Kroz program ramazanskog vozića, druženja i angažman u pripremi iftara i uređivanju šehit Mezaristana, mladi razvijaju odnos prema vjeri, zajednici i tradiciji. Starije generacije, posebno osobe koje su privržene učenju Kur’ana i namazu, svojim primjerom pokazuju koliko vjera doprinosi mentalnoj svježini i stabilnosti, a njihove priče i iskustva prenose se mlađim naraštajima.

Ramazan u Maglaju podstiče ljude na jačanje svijesti o Bogu, međusobnu solidarnost i zajedničke vrijednosti. Okupljanja u džematima, iftari, teravih namazi i edukativna predavanja omogućavaju vjernicima da izgrade dublji odnos s vjerom, očuvaju moralne vrijednosti i ostvare povezanost s drugima.

– Suština Ramazana je ono što se prenosi u kuranskom ajetu  da biste bili bogobojazni, da biste imali svijest o Bogu. Ta svjesnost nas navodi na kontrolu svakog našeg postupka – istakao je Hodžić.

Ramazan je prilika za preporod i obnovu čovjeka, a aktivnosti u Maglaju pokazuju da zajednica, od djece do starijih, prepoznaje i vrednuje ovaj mjesec kao vrijeme duhovnog rasta i međusobnog povezivanja.

– Omladina preuzima primat u džematima, uključuje se u aktivnosti, čisti šehit Mezaristan i pokazuje da je stub zajednice, spremna za očuvanje vjere i tradicije – dodao je Hodžić.

U konačnici, Ramazan u Maglaju nije samo religiozni čin, već prilika za jačanje zajedništva, kulturološke i moralne vrijednosti te svakodnevnog življenja vjere kroz solidarnost, brigu za druge i očuvanje ljudskog dostojanstva.

Žene Maglaja

U sklopu ramazanskog programa, razgovarali smo s gospođom Mejremom Islamović, predsjednicom udruženja Fontana, gospođom Admirom Kovačević iz Odjela za brak i porodicu pri Medžlisu Islamske zajednice Maglaj, te direktoricom gradske biblioteke Magla, gospođom Ninom Bunjevac-Salkić.

Ramazan u Maglaju naglašava važnost porodice, a majke muslimanke igraju ključnu ulogu u očuvanju porodičnih i duhovnih vrijednosti. Udruženje Fontana, iako postoji tek dvije godine, aktivno doprinosi zajednici: organizira iftare, humanitarne akcije i tradicionalne ramazanske običaje poput pripreme halve u lepini.

– Za dvije godine pripremile smo preko 400 ramazanskih iftara, a naša vrata su otvorena svim ženama koje žele da se druže i doprinesu zajednici – istakla je Islamović.

Odjel za brak i porodicu potiče žene na aktivno sudjelovanje u društvu i humanitarnim projektima.

– Žene u Ramazanu posebno daju svoj maksimum, a njihov doprinos uključuje i duhovni, i društveni aspekt, te podršku porodici i djeci – navodi Kovačević.

Gradska biblioteka Maglaj pokazuje kako kultura i obrazovanje mogu biti središte zajednice. Direktorica Salkić objašnjava da biblioteke danas nisu samo skladišta knjiga, već prostori za druženje, edukaciju i očuvanje tradicije.

Posebno je istaknuta zavičajna zbirka i zbirka starih i rijetkih knjiga koje svjedoče o identitetu Maglaja i njegovim stanovnicima.

Sve tri sagovornice ističu važnost očuvanja tradicije i kulturnog identiteta, ali i aktivnog uključivanja žena u društvene, humanitarne i kulturne aktivnosti. Ramazan je, kako kažu, prilika da se zajedništvo ojača, da se vrednuje i prenosi znanje, ljubav i pažnja prema drugima.

Poruka vjere, poruka dobra: muftija Mevludin Dizdarević

U vremenu i prostoru u kojem se pozicija lidera često posmatra kroz ekonomski ili politički aspekt, a zanemaruje odgovornost, važno je podsjetiti se na primjer poslanika Muhammeda, a.s., i njegov način vođenja.

Poslanik nije bio samo ibadetski čovjek, već i mudri vođa koji je uspio izgraditi snažnu zajednicu i državu u kojoj su različite struje i interesi mogli koegzistirati. Njegov život nas uči da moć sama po sebi nije cilj, već je kušnja koja zahtijeva pravdu, empatiju, mudrost i osjećaj odgovornosti. Svaki lider koji zanemari ove vrijednosti riskira da vlast zloupotrijebi, dok onaj koji ih posjeduje postaje istinski čuvar zajednice i blagostanja svih članova društva.

Odgovornost lidera nije ograničena na njegove osobne odluke, nego uključuje i aktivno uključivanje zajednice u procese donošenja odluka, što Poslanik primjenjuje kroz princip šure.

Upravljanje nije samo formalna funkcija, već umjetnost balansiranja različitih interesa, sprječavanja sukoba i omogućavanja svakom članu zajednice da razvija svoje potencijale. Savremeni lideri mogu učiti iz ove mudrosti: vlast je blagodat kad osigurava razvoj i slobodu svakome, a zajednica ima dužnost birati one koji su dostojni povjerenja.

– Dobra vlast je blagodat jer ona omogućava razvoj svih ljudskih potencijala i slobodu svakome za korist sebe i društva u cjelini – Istakao je muftija.

Danas, u društvima poput našeg, često kritiziramo političare i vlast, zaboravljajući da i sami imamo odgovornost za kvalitet upravljanja. Bavljenje politikom, obrazovanje i aktivno sudjelovanje u javnom životu nisu opcija, već moralna i društvena obaveza svakog građanina. Samo kroz kombinaciju odgovorne vlasti i angažirane zajednice moguće je ostvariti pravdu, mir i prosperitet, onako kako je to Poslanik Muhamed pokazao u svom životu i vođenju prve muslimanske zajednice.

Primjer Poslanika nas podsjeća da dobar lider ne teži moći radi moći, nego koristi vlast kao sredstvo za dobrobit drugih, dok zajednica mora biti svjesna svoje uloge u oblikovanju te vlasti. Empatija, pravednost, mudrost i osjećaj emanet-a su osobine koje čine lidera istinski uspješnim, a bez aktivnog angažmana naroda, ni najbolji vođa ne može ostvariti idealnu vlast. 

(Šejla Nezirević/Preporod.info)