Zajedno u ramazanu: Zenica

U specijalnom ramazanskom programu „Zajedno u ramazanu“ emitovanom iz Zenice, gosti emisije govorili su o ramazanskom životu u ovom gradu, o radu sa djecom i mladima, ali i o važnosti međureligijskog dijaloga i zajedničkog života. U razgovoru su učestvovali Sumedin Kobilica, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zenica, Safet Husejnović, hafiz i koordinator škole Kur’ana, te Haris Grabus, direktor vrtića "Lastavica".

Govoreći o ramazanskim aktivnostima u Zenici, Sumedin-ef. Kobilica istakao je da ovaj grad ima dugu i snažnu tradiciju mektepske pouke i rada sa mladima. Posebna pažnja posvećena je najmlađima, kojih je u mektebima ove godine oko šest i po hiljada. Tokom ramazana organiziraju se brojni sadržaji koji djeci omogućavaju da razvijaju ljubav prema vjeri i zajednici, uključujući i mektepski hor koji okuplja nadarene polaznike.

S druge strane, vrtić „Lastavica“, čiji je osnivač Medžlis Islamske zajednice Zenica, kroz različite kreativne aktivnosti djecu upoznaje s ljepotama ramazana. Kako je istakao direktor Haris Grabus, kroz simbolične i prilagođene zadatke djeca uče o solidarnosti, zajedništvu i vrijednostima porodice, ali i razvijaju osjećaj odgovornosti i poštovanja prema drugima.

Posebno mjesto u duhovnom životu Zenice ima učenje Kur’ana. Hafiz Safet Husejnović naglasio je da interes mladih za učenjem Kur’ana i hifza iz godine u godinu raste. Škola Kur’ana u Zenici okuplja djecu, omladinu, ali i odrasle, a među polaznicima su i studenti različitih fakulteta. Prema njegovim riječima, proces učenja hifza zahtijeva veliku posvećenost i ustrajnost, ali donosi i posebnu duhovnu snagu.

– Učenje Kur’ana je put koji traži strpljenje i ustrajnost, ali donosi posebnu duhovnu snagu. Naša omladina to prepoznaje i zato iz godine u godinu imamo sve više mladih koji žele učiti i pamtiti Allahovu knjigu – istakao je hfz. Safet Husejnović.

U razgovoru je istaknuta i važnost međureligijskog dijaloga po kojem je Zenica poznata. Grad njeguje tradiciju saradnje između vjerskih zajednica, a kroz međureligijsko vijeće nastoje se promovisati tolerancija, poštovanje i zajednički rad na dobrobiti društva. Sagovornici su naglasili da je ramazan prilika da se i pripadnicima drugih vjera približe vrijednosti islama kroz druženja, iftare i otvoreni dijalog.

Ramazanski program iz Zenice tako je pokazao da ovaj grad njeguje snažnu tradiciju vjere, obrazovanja i međusobnog poštovanja, šaljući poruku da zajedništvo i razumijevanje ostaju temelj svake zdrave zajednice.

KULTURA U ZENICI: UMJETNOST KAO TEMELJ DRUŠTVA

U nastavku ramazanskog programa iz Zenice razgovarano je o značaju kulture, obrazovanja i očuvanja identiteta u savremenom društvu. Gosti emisije bili su Amna Sofić, direktorica Galerije „Preporod“ Zenica, i Mirza Mušija, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona.

Govoreći o ulozi kulture u životu pojedinca i zajednice, Amna Sofić naglasila je da kultura predstavlja temelj identiteta jednog naroda. Galerija „Preporod“ u Zenici kroz izložbe, likovne kolonije, radionice i rad sa djecom nastoji očuvati i promovirati bošnjačku kulturnu baštinu, ali i približiti umjetnost mlađim generacijama. Poseban fokus stavljen je na edukativne projekte kroz koje djeca uče o tradicionalnim motivima poput stećaka i bosanskog ćilima, ali i razvijaju kreativnost i međusobnu saradnju.

Prema riječima ministra Mirze Mušije, savremeno društvo suočeno je s izazovima ubrzanog načina života i snažnog uticaja globalnih trendova, zbog čega je posebno važno ulagati u obrazovanje i kulturu. Ministarstvo je, kako je istakao, u proteklom periodu podržalo brojne kulturne projekte, manifestacije i filmske produkcije, s ciljem afirmacije bosanske historije i identiteta. Među primjerima uspješnih projekata navodi se i podrška filmovima i kulturnim događajima koji promovišu bosansku tradiciju i historiju.

– Obrazovanje i kultura su temelj svake stabilne zajednice. Ako mladim ljudima damo znanje, etiku i svijest o vlastitom identitetu, onda možemo biti sigurni da će znati graditi budućnost društva u kojem žive – istakao je Mirza Mušija.

U razgovoru je istaknuto da obrazovne institucije imaju ključnu ulogu u prenošenju vrijednosti mladim generacijama. Kroz obrazovni sistem i kulturne projekte nastoji se razvijati svijest o vlastitoj historiji i kulturnoj baštini, ali i o važnosti kritičkog promišljanja savremenih društvenih trendova.

Sagovornici su naglasili da kultura, obrazovanje i umjetnost ne predstavljaju samo dodatni sadržaj u društvu, nego temelj koji oblikuje identitet, vrijednosti i budućnost jedne zajednice. Upravo kroz takve projekte i saradnju institucija, Zenica nastoji očuvati svoju bogatu kulturnu tradiciju i prenijeti je na nove generacije.

Poruka vjere, poruka dobra: Amina Odobašić-Vatrić i Samir Lemeš

U emisiji „Poruka vjere,  poruka dobra“ govorilo se o ekološkoj odgovornosti čovjeka iz perspektive vjere i društva. Gosti emisije bili su Amina Odobašić-Vatrić i Samir Lemeš, koji su ukazali na važnost razvijanja ekološke svijesti i odgovornog odnosa prema prirodi.

Na početku razgovora istaknuto je da je prema islamskom učenju čovjek postavljen kao namjesnik na zemlji, te da nosi odgovornost za očuvanje prirodnog poretka. U tom smislu prirodna bogatstva koja postoje u Bosnia and Herzegovina predstavljaju emanet koji je ljudima povjeren na čuvanje.

Govoreći o toj odgovornosti, Amina Odobašić-Vatrić naglasila je da je važno razvijati ekološku svijest od najranije dobi. Kroz obrazovanje u vrtićima, školama i na univerzitetima moguće je kod mladih razvijati vrijednosti koje podrazumijevaju brigu za prirodu, ali i povezati ekologiju s religijskim učenjem koje poziva na očuvanje reda na zemlji.

– Mi nekad mislimo da mi nešto ne možemo ili da to ne možemo na nekom višem nivou ostvariti, ali kad nas se više udruži i kad svi imamo iste intencije onda definitivno možemo očekivati rezultate koje želimo da vidimo – kazala je dr. Amina Odobašić-Vatrić.

S druge strane, profesor Samir Lemeš ukazao je na brojne ekološke probleme s kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo. Među najizraženijim izazovima naveo je zagađenje zraka, ugrožavanje vodnih resursa i problem otpada. Posebno je istakao da se o tim problemima često govori samo povremeno, dok konkretna rješenja izostaju.

Lemeš je naglasio da je neophodno razvijati sistem odgovornosti, ali i osigurati transparentne informacije o stanju okoliša i zagađivačima. Bez jasnih podataka, smatra on, teško je očekivati promjene u ponašanju pojedinaca i institucija.

Tokom razgovora istaknuto je i da klimatske promjene već ostavljaju vidljive posljedice kroz sve češće suše, poplave, oluje i druge ekstremne vremenske pojave. Upravo zbog toga, kako su gosti naglasili, neophodno je djelovati na svim nivoima od pojedinca do institucija.

Posebna pažnja posvećena je ulozi religije u razvoju ekološke svijesti. Podsjećanjem na učenja islama o zabrani činjenja nereda na zemlji i o vrijednosti brige za prirodu, vjernici se potiču da svojim djelovanjem doprinesu očuvanju okoliša.

Na kraju emisije poručeno je da promjene počinju od pojedinca od svakodnevnih navika poput pravilnog odlaganja otpada, racionalnog korištenja vode i energije, te brige o prirodi koja je, kako je istaknuto, zajednički dom svih ljudi.

 (Šejla Nezirević/Preporod.info)