Pasivnost i apatija Tužilaštva BiH “pomoć” negatorima za glorifikaciju ratnih zločinaca
Dok zakon predviđa kazne za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, praksa u Bosni i Hercegovini pokazuje sasvim drugačiju sliku.
Posljednji događaji u različitim dijelovima zemlje ponovo otvaraju pitanje odgovornosti institucija i njihove spremnosti da primijene postojeće zakone.
U Dobrunskoj Rijeci, poznatijoj kao Draževina, kod Višegrada nedavno su se okupili pripadnici ravnogorskih pokreta iz Bosne i Hercegovine i regiona kako bi obilježili godišnjicu hapšenja Dragoljuba Draže Mihajlovića, vođe četničkog pokreta iz perioda Drugog svjetskog rata.
Na skupu su puštane četničke pjesme, a u govorima su veličani pravosnažno osuđeni ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Slične kontroverze izazvalo je i nedavno otkrivanje spomenika Miloradu Miši Pelemišu u Šekovićima, nekadašnjem komandantu 10. diverzantskog odreda Vojske RS, jedinice koja je učestvovala u genocidu u Srebrenici.
Reagujući na njegovo otkrivanje, potpredsjednik bh. entiteta RS Ćamil Duraković istakao je da podizanje spomenika osobama povezanim s ratnim zločinima predstavlja pokušaj revizionizma i vrijeđanje žrtava genocida.
–To je pokušaj revizionizma prošlosti i vrijeđanje žrtava genocida u Srebrenici. Pokušava se buduće generacije odgajati na narativu laži u kojima se neko ko je direktno odgovoran za genocid predstavlja herojem – kazao je Duraković.
Uprkos ovim događajima, reakcije pravosudnih institucija gotovo da nema.
Na upit portala Preporod.info, iz Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrđeno je da nije evidentirana prijava koja se odnosi na otkrivanje spomenika Miloradu Miši Pelemišu.
– U Tužiteljstvu BiH nije evidentirana prijava koja se odnosi na navedeni događaj - kazali su iz Odjela za odnose s javnošću.
Odgovor Tužilaštva nije uključivao informaciju hoće li poduzeti zakonom predviđene mjere, iako jasno stoji da prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida predstavlja krivično djelo, za koje je predviđena kazna zatvora od tri do pet godina.
Tužilaštvo BiH nije odgovorilo ništa ni na upit o Draževini.
Šute iako izmjene zakona koje je 2021. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko jasno predviđaju kazne do pet godina za negiranje genocida i glorifikaciju ratnih zločinaca utvrđenih presudama međunarodnih sudova, uključujući presude Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju.
Dok Tužilaštvo godinama šuti ili se poziva na proceduralne prepreke, negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca nastavljaju se gotovo nesmetano, vrijeđajući žrtve i njihove porodice. Niču murali sa slikama zločinaca, prave im se spomen-ploče, a javna veličanja osuđenih ratnih zločinaca postaju gotovo normalizovana pojava.
Udruženja žrtava tražila su smjenu glavnog tužioca Milenka Kajganića, jer ne procesuira zločince niti sankcioniše one koji veličaju krvoloke. Do danas nije bilo smjene, a Tužilaštvo i dalje šuti.
Ako se pogledaju pravne i društvene analize jasno je da ovakva inertnost omogućava normalizaciju revizionizma u javnom prostoru i kontinuirano potkopava vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.
Otkrivanje spomenika Miloradu Miši Pelemišu i javna veličanja ratnih zločinaca u Dobrunskoj Rijeci potvrđuju da se ista priča iz godine u godinu ponavlja bez stvarnih posljedica.
Zakon, dakle, postoji, a njegova neprimjena stvara percepciju apatije, zbog čega Tužilaštva BiH postaje saučesništvo u razgradnji države.
(A.N./Preporod.info)
