Zajedno u ramazanu: Sarajevo

U specijalnom ramazanskom programu govoreno je o značaju 27. noći ramazana, koja se prema predaji smatra noći Lejletul‑Kadr, noći u kojoj je započela objava Kur’ana. Gost emisije bio je Abdulgafar Velić, glavni imam Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, koji je govorio o duhovnim porukama ove mubarek noći, ali i o bogatom ramazanskom životu u Sarajevu.

Govoreći o značaju ove noći, efendija Velić podsjetio je da je riječ o jednom od najvažnijih trenutaka u životu vjernika, jer se upravo u tim noćima, prema islamskom učenju, spuštaju meleki predvođeni Džibrilom i donose Božiju milost i bereket. Posebno je naglasio važnost ibadeta, dove i sadake, jer su ramazanske noći prilika da se čovjek duhovno obnovi, popravi svoje odnose i učvrsti vezu s Bogom.

– Lejletul-Kadr je jedno od najvažnijih vremena u našim životima. To je noć u kojoj se spuštaju meleki i u kojoj čovjek ima priliku da dovom, ibadetom i sadakom promijeni svoju sudbinu i približi se Allahovoj milosti –  naglasio je glavni imam Abdulgafar Velić.

Govoreći o ramazanskim aktivnostima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, istakao je da Sarajevo tokom ovog mjeseca dobija posebnu duhovnu atmosferu. Džamije su ispunjene vjernicima, organiziraju se mukabele, predavanja i brojni vjerski programi, dok grad sve više posjećuju i turisti koji žele osjetiti duh ramazana u Sarajevu.

Posebno je naglašena tradicija učenja mukabela, koju efendija Velić ističe kao autentičnu bosansku praksu. U brojnim sarajevskim džamijama tokom ramazana svakodnevno se uči Kur’an, a mukabele se održavaju u različitim terminima tokom dana. Pored toga, veliki broj mladih učestvuje u noćnim namazima, teravijama i drugim ibadetima, što, kako je istaknuto, daje posebnu nadu i snagu zajednici.

Na području Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, koji obuhvata više od dvije stotine džamija, ramazanski programi održavaju se gotovo u svakom dijelu grada i okolnih mjesta. Teravih-namazi se klanjaju na stotinama lokacija, dok se u brojnim porodicama i dalje njeguje tradicija zajedničkih iftara i ibadeta u kućama.

Efendija Velić na kraju je poručio da noć Lejletul-Kadra treba biti poticaj vjernicima da poprave odnose s porodicom, komšijama i zajednicom, te da ramazanske vrijednosti prenesu i na ostatak godine, jer je istinska snaga vjere u trajnom dobru i međusobnoj brizi ljudi.

TEDŽVID I HIFZ: KLJUČ ZA DUBLJE RAZUMIJEVANJE I ŽIVLJENJE BOŽJE RIJEČI

Posebna pažnja u ovom izdanju izdvojena je u kontekstu razumijevanja Božje riječi te su shodno tome gosti ovog izdanja bili hafizi Abdulaziz Drkić, Abdusamed Podojak i Davud Isaković.

Govorili su o značaju tedžvida i hifza u učenju i svakodnevnom pristupu Kur'anu časnom. Istaknuta je ideja da Kur'an nije samo tekst za čitanje, već da njegovo pravilno učenje predstavlja ibadet, odnosno čin obožavanja.

Hafiz Abdulaziz Drkić objašnjava da tedžvid, kao skup pravila za pravilno učenje Kur'ana, čuva izvornu usmenu formu objave koju je poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, primio od meleka Džibrila i prenio svojim ashabima. Tedžvid omogućava da učenje Kur'ana zadrži svoju melodijsku i fonetsku dinamiku, a slušanje ili učenje po pravilima tedžvida predstavlja svojevrsnu reaktualizaciju objave Kur'ana u današnjem vremenu.

– Specifičnost Kur'ana časnog kojim je počašćen ljudski rod jeste da je njegovo učenje ibadet. Mi dobro znamo da ni svoj namaz ne možemo obaviti bez učenja Kur'ana. I većina islamskih učenjaka je saglasna u tome da bi svaki čovjek trebao učiti Kur'an pravilno, uvijek naglašavajući prema svojim mogućnostima – naglasio je Drkić.

Hifz, odnosno memorisanje Kur'ana, prema riječima hafiza Davuda Isakovića, ne predstavlja samo puko učenje napamet. To je proces koji zahtijeva iskren nijet, organizaciju vremena i stalno vođenje od strane muhafiza, učitelja koji prati učenika.

Muhafiz je više od instruktora – on je prijatelj i vodič kroz proces, pomaže da učenik razvije ljubav prema Kur'anu, a time i motivaciju za njegov daljnji životni put. Hafizi ističu da hifz ne završava samim memorisanjem, već počinje onog trenutka kada učenik usvoji Kur'anski tekst, jer tada kreće cjeloživotni proces čuvanja i prakticiranja Kur'ana u svakodnevnom životu.

Važno je i razmišljanje o Kur'anu tedebbur, koje se razlikuje od općeg promišljanja. Kur'an kroz ajete poziva na duboko promišljanje o vlastitom životu, odnosu s Allahom i univerzalnim principima pravde i odgovornosti.

Hafiz Abdussamed Podojak navodi da Kuran kroz priče, poput priče o Jusufu, a.s., pruža životne pouke i metafore za svakodnevne izazove, dok nas ajeti poput onih iz sure El-Hadid podsjećaju na smekšavanje srca i uvažavanje Božje upute.

U razgovoru je posebno naglašeno da današnje digitalno doba postavlja izazove za odnos s Kur'anom. Hafizi pozivaju vjernike da preispitaju koliko vremena provode uz mushaf u odnosu na tehnologiju i svakodnevne distrakcije. Kur'an treba biti aktivni dio života, inspiracija i moralni vodič, a hifz i tedžvid ključni alati koji omogućavaju dublje razumijevanje i iskrenu praksu Božje riječi.

– Najbitnije je da čovjek ima iskren nijet. Nakon toga, organizacija vremena je ključna u procesu učenja Kurana, jer hifz nije samo memorisanje, već cjeloživotni put čuvanja i druženja s Kuranom časnim – istakao je Isaković.

Poruka vjere, poruka dobra: muftija Nedžad Grabus

U posebnom izdanju emisije Poruka vjere, poruka dobra, muftija sarajevski, doktor Nedžad-ef. Grabus, govorio je o značaju noći Lejletul-Kadr i ulozi Kur'ana u svakodnevnom životu muslimana.

Muftija ističe da je noć Kadra posebno blagoslovljena i moćna jer tada Božija riječ dolazi u svijet, a čovjek je pozvan da je prihvati srcem. Srce, po Grabusu, nije samo fizički organ, već i duhovni centar ljudskog bića, koji mora primiti istinu i kroz nju doći do duhovnog zadovoljstva i rahatluka.

Naglašeno je da je Kur'an vječna Božija riječ, mudžiza koja stalno podmlađuje duh onih koji ga čitaju, slušaju i promišljaju. Muftija je objasnio da formalna religioznost bez srca i iskrenog razumijevanja može dovesti do licemjerja, dok vjerovanje koje srcem prihvati Kur’anske poruke oblikuje osobu da se brine o sebi i drugima.

Kroz primjere historijskih ličnosti poput hazreti Omera i savremenih priča, poput čovjeka koji je kroz prevod Kur'ana prekinuo nasilne namjere, istaknuto je da Kur'an ima sposobnost mijenjati ljudska srca i živote.

Grabus podsjeća na važnost postepenog učenja Kurana, uspoređujući proces primanja objave Muhammedu, a.s., sa učenjem Kur'ana u životu svakog muslimana. Postepeno prihvatanje i promišljanje ajeta učvršćuje srce i omogućava primjenu kuranskih propisa u svakodnevnom životu. Formalni rituali, poput abdesta i namaza, ne smiju biti puka forma; oni su sredstva koja povezuju čovjeka s Allahom, čuvaju od iskušenja i vode ka duhovnoj čistoći.

U razgovoru je spomenuta i pojava modernih trendova instant religioznosti, podkasta i društvenih mreža, koji često pojednostavljuju vjeru. Muftija naglašava da istinska vjera zahtijeva otvoreno srce, pažljivo slušanje Kur'ana i praktikovanje njegovih uputa, jer Božija riječ ne prima indiferentnog vjernika. Noć Kadra posebno je prilika za dublju molitvu, traženje oprosta i učvršćivanje vjere. Molitva i iskrena povezanost s Allahom omogućavaju ljudima da postanu nosioci istine i da se približe Božijim učenjima.

– Najteža je puka formalna religioznost koja zadovoljava sve propise, a nema nikakvog soka. Ako nema soka, srce ili čovjek je sklona licemjerstvu i negativnom ponašanju. Srce koje prihvati vjeru neće nikada govoriti negativno o drugima – istakao je muftija Grabus. 

Grabus zaključuje da su učenje, promišljanje i implementacija Kur'ana u životu ključni za duhovni razvoj. Kur'an, kroz svoju univerzalnost i vječnost, ostaje vodilja u vremenu brzih informacija i raznih modernih izazova, te predstavlja put ka istinskoj vjeri, duhovnoj čistoći i ispunjenom životu.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)