Gdje su naši dronovi

Piše: Hamza Višća 

Nalazimo se u geopolitičkom trenutku kada se svjetski poredak ruši i nastoje uspostaviti novi međunarodni odnosi, uglavnom bazirani na sili i interesu velikih. Iskreno, mislim da će ova faza tumbanja potrajati (duže od drugog Trampovog mandata), da će se uspostaviti multipolarni svijet sa 3-4 svjetska igrača, nekoliko regionalnih lidera, te s mnogo zemalja koje će pripadati globalnom Jugu ili se iz predostrožnosti prikloniti volji nekog od velikih.

Ruska agresija na Ukrajinu "otrijeznila" Evropu, a nas nije ni probudila

I dok je ruska agresija na Ukrajinu "otrijeznila" Evropu, nas nije ni probudila, ako je suditi po budžetu za ovu godinu.

Stvarna ulaganja u OSBiH su simbolična. Evropa ide ka izdvajanju 3,5%, odnosno 5% bruto nacionalnog dohotka za odbranu i uređenje infrastrukture, a mi smo zaglavljeni na jedva 1%.

Nama fali profesionalnih vojnika, podoficira i oficira. Vojni poziv nije više atraktivan. Sistem promocije i regrutacije je neuspješan. Modernizacija Oružanih snaga je mrtvo slovo na papiru. Ukrajinski rat je promijenio fizionomiju savremenog ratovanja, iznudio promjenu formacija vojski u Evropi i svijetu. Samo je kod nas sve isto, uspostavljeno prije 20 godina, i zaustavljeno u razvoju.

Da stvar bude gora, implementacija Opšteg okvirnog sporazuma o miru u BiH, je prilično minimizirala snage za protuvazdušno djelovanje, danas toliko potrebne svim vojskama namijenjenim za odvraćanje potencijalnog agresora i odbranu zemlje.

Naravno, iluzorno je očekivati da nabavimo prestižne sisteme proturaketne odbrane ili uspostavimo "kupolu", koja će odvratiti potencijalnog agresora od djelovanja borbenim avionima, krstarećim i balističkim raketama. Pa će tako naše Oružane snage ostati uskraćene za ruski S-400 ili 300, izraelsko-američku Davidovu praćku, američki THAAD i Patriot, kineski Hong Q1-9 ili francusko-italijanski ASTER 30 SAMP/T.

Radi se o vrlo skupim sistemima za presretanje aviona, balističkih i krstarećih raketa, na velikim daljinama i visinama. Poseban izazov u borbenim dejstvima u Ukrajini i na Bliskom istoku predstavlja upotreba bespilotnih letjelica i dronova. Ovo tim prije što su, u hodu urađene inovacije, učinile dronove izuzetno jeftinim, za čije uništenje postaje neisplativo trošiti raketu.

Dok projektil Tomahawk košta oko 2 miliona eura, jeftini dron, s platformom za lansiranje se može nabaviti za samo 30.000 €. Korištenje dronova mijenja ekonomiju sukoba i stavlja pred ozbiljan izazov sve one koji nastoje kreirati protuoružje, tim prije što se sada vode ratovi izdržljivosti, odnosno iscrpljivanja neprijatelja.

Ključni efekat jeftinih dronova leži u broju kojim mogu preplaviti odbrambene sisteme protivnika i prisiliti ga na trošenje skupih resursa. Dronovi se sada dizajniraju da budu modularni – da po potrebi nose izviđačku opremu, komunikacijske uređaje ili eksploziv. Iako je turski Baryaktar pobrao početnu slavu, danas je najpoznatiji jeftini dron Shahed 136 (Šehid) iranske proizvodnje, koji je doživio i svoje ruske (Gerana) i američke kopije (LUCAS).

Gdje su naši dronovi

Naše male Oružane snage bi jednako trebale razmotriti i potrebu za dronovima, kao i potrebu za razvojem odbrane od dronova. Za prvi izazov jednako prihvatljivo rješenje je nabavka, ali i proizvodnja bespilotnih letjelica, posebno ovih jeftinih "lutajućih projektila". Naravno, to bi trebala pratiti i promjena strukture pojedinih jedinica, obuka operatera, izrada poligona za opitovanje i obuku. Sprava s konzolom bi vojni poziv učinila atraktivnijim za generaciju Z.

Kada su u pitanju sistemi za borbu protiv dronova, onda ih svrstavamo u one koji se bave elektronskim ometanjem i onemogućavanjem djelovanja bespilotnih letjelica, kao i oni koji bi se fokusirali na uništavanje istih. Elektronsko ometanje nije više tako pouzdano, jer istim djelovanjem možemo ometati i vlastite snage i sredstva. Razvoj sistema za uništavanje bespilotnih letjelica nije baš puno odmakao. Trenutno su u svijetu u upotrebi prilagođeni/modifikovani artiljerijski sistemi s unaprijeđenim sposobnostima otkrivanja malih i sporih ciljeva, kakvi su jeftini dronovi.

Sve u svemu, za opremanje Oružanih snaga BiH potrebna su ozbiljna sredstva, fokusirane investicije, kako za nabavku naoružanja i opreme, tako i za namjensku proizvodnju, njenu modernizaciju i veću konkurentnost. Smisao rasprave o budžetu mora biti u tome šta i kako branimo, a ne oko toga ko će to nas napasti. 

Cijeli tekst dostupan u printanom izdanju Preporoda od 15. marta 2026. godine.

(Preporod.info)