Zajedno u ramazanu: Bugojno

U novom izdanju ramazanskog programa govorilo se o duhovnom i historijskom naslijeđu Bugojna, grada smještenog u srcu Skopaljske doline, poznatog po bogatoj prošlosti i snažnoj ramazanskoj tradiciji. Gost emisije bio je predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bugojno Muhamed Basara, koji je govorio o ramazanskoj atmosferi u ovom gradu, njegovoj historiji te obnovi najstarijeg i najznačajnijeg vjerskog objekta – Sultan Ahmedove džamije.

Basara je istakao da Bugojno ima dugu tradiciju vjerskog života koji se posebno osjeti u mjesecu ramazanu. Prema njegovim riječima, ovaj mjesec donosi posebnu atmosferu zajedništva, okupljanja i jačanja vjere kroz zajedničke iftare, ibadete i druženja vjernika. Ramazan, kako je naglasio, podsjeća ljude na važnost međusobne bliskosti i duhovnog jačanja zajednice.

Govoreći o historijskom razvoju grada, Basara je podsjetio da je Bugojno nastalo upravo oko Sultan Ahmedove džamije, koja predstavlja temelj urbanog i duhovnog razvoja ovog kraja. Džamija je izgrađena u osmanskom periodu na važnom putnom pravcu koji je povezivao srednju Bosnu s Dalmacijom, a tokom vremena je više puta proširivana i obnavljana kako je grad rastao.

Poseban osvrt dat je na period agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je Sultan Ahmedova džamija pretrpjela velika oštećenja. Munara je bila srušena, a unutrašnjost džamije značajno devastirana. Danas je u toku sveobuhvatna rekonstrukcija ovog značajnog objekta, koji predstavlja ne samo vjerski već i historijski simbol Bugojna.

Basara je naglasio da je u obnovu džamije uključen veliki broj vakifa iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, što potvrđuje snažnu vezu ljudi s ovom džamijom i njenom simbolikom. Planirano je i dodatno uređenje dvorišta, izgradnja šadrvana te obilježavanje mjesta nekadašnje Kosterovića medrese, koja je nekada bila važan obrazovni centar u Bugojnu.

Govoreći o savremenom vjerskom životu, Basara je istakao da Medžlis Islamske zajednice Bugojno danas ima razvijenu mrežu džemata i brojne aktivnosti tokom cijele godine. Posebna pažnja posvećena je radu s mladima kroz Mrežu mladih, kao i programima Odjela za brak i porodicu, čime se nastoji dodatno osnažiti zajednica i očuvati vrijednosti vjere.

Na kraju razgovora poručio je da je planiranje i svjesno korištenje vremena jedan od ključnih načina da se ramazan iskoristi na najbolji način, podsjećajući da ovaj mjesec predstavlja posebnu priliku za duhovni rast, jačanje zajedništva i približavanje Božijoj milosti.

HISTORIJA BUGOJNA SVJEDOČI O KONTINUITETU ZNANJA I TRADICIJE

U nastavku razgovarano je o historiji Bugojna, njegovom identitetu i kulturnom naslijeđu govorio je profesor dr. Ahmed Kico, istaknuti istraživač i autor knjige „Zapisi o Bosni i njenim ljudima i vrijednostima“. U razgovoru je naglasio da se savremeni identitet Bugojna može razumjeti samo kroz poznavanje njegovog dugog historijskog kontinuiteta.

Govoreći o svojoj knjizi, Kico je istakao da ona okuplja tekstove nastajale tokom tri decenije, posvećene znamenitim bosanskim učenjacima, vakifima i kulturnim vrijednostima Bosne i Hercegovine. Posebnu pažnju posvetio je važnosti očuvanja tradicije i afirmaciji ljudi koji su kroz historiju doprinosili razvoju obrazovanja, kulture i društva.

Kada je riječ o najranijim tragovima života na prostoru Bugojna, Kico je podsjetio da je Skopaljska dolina prostor izuzetno bogate prošlosti, koji seže još u ilirski i rimski period. Posebno je istakao značaj takozvane bugojanske vaze, jednog od najstarijih pisanih tragova na prostoru Bosne i Hercegovine, koji svjedoči o ranoj pismenosti i kulturnom životu ovog područja.

Historijski razvoj Bugojna, kako je naglasio, snažnije se oblikuje u osmanskom periodu, kada se na prostoru današnjeg grada formiraju prva naselja, a kasnije, tokom austrougarske uprave, Bugojno doživljava snažan infrastrukturni i privredni razvoj. Izgradnja željeznice i razvoj trgovine značajno su doprinijeli jačanju grada kao regionalnog centra Skopaljske doline.

U razgovoru je također istaknuta važnost tri ključna elementa u razvoju društva učenih ljudi, infrastrukture i vakifa. Upravo kroz njih, kako je pojasnio Kico, oblikovala se društvena i kulturna svijest ovog kraja, a njihov doprinos ostavio je dubok trag u historiji Bugojna i šire regije.

Profesor Kico osvrnuo se i na promjene demografske strukture nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući da su ratni događaji značajno promijenili etničku sliku ovog prostora. Uprkos tome, istakao je da Bugojno i danas ostaje sredina u kojoj se nastoji očuvati sloboda vjere, kulture i identiteta svih građana.

Posebno mjesto u identitetu ovog kraja zauzima Ajvatovica, najveće muslimansko dovište u Evropi, koje predstavlja važan dio duhovne, kulturne i historijske tradicije Skopaljske doline. Prema njegovim riječima, Ajvatovica nije samo vjerski događaj, nego i značajan kulturni i društveni fenomen koji povezuje ljude i afirmira vrijednosti zajedništva.

„Ajvatovica nije samo vjerski događaj, nego važan dio ukupne tradicije Skopaljske doline i mjesto na kojem se susreću kultura, historija i duhovnost“  istakao je Ahmed Kico.

Zaključujući razgovor, Kico je naglasio da Bugojno, zahvaljujući svom geografskom položaju, infrastrukturi i obrazovnim institucijama, ima potencijal da i u budućnosti ostane važan regionalni centar razvoja kulture, obrazovanja i privrede u Bosni i Hercegovini.

Poruka vjere, poruka dobra: Kemal Tokmić i Bajazit Skopljaković

U posebnom segmentu emisije  „Poruka vjere, poruka dobra“ razgovarano je o temi grijeha i pokajanja, a gosti emisije bili su glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bugojno Kemal ef. Tokmić i imam Bajazit ef. Skopljaković. U razgovoru su govorili o značenju grijeha u islamskom učenju, njegovim duhovnim posljedicama te važnosti pokajanja i povratka Allahu.

Govoreći o razumijevanju grijeha, Kemal ef. Tokmić istakao je da Kur’an koristi više različitih izraza kojima opisuje griješenje, naglašavajući da svaka Božija zabrana ima za cilj zaštitu čovjeka i njegovog života. Prema njegovim riječima, grijeh nastaje kada čovjek prekrši Allahove naredbe ili ne izvrši ono što mu je naređeno, ali Kur’an istovremeno stalno podsjeća na Božiju milost i mogućnost oprosta. U tom kontekstu naglasio je da Allah uvijek ostavlja prostor čovjeku da se popravi i vrati na pravi put.

Bajazit ef. Skopljaković podsjetio je da je čovjek po svojoj prirodi sklon griješenju, ali da mu je Allah dao razum, objavu i poslanike kako bi ga uputio na ispravan put. Prema njegovim riječima, kada čovjek prelazi Allahove granice, on zapravo čini nepravdu samome sebi, jer grijesi ostavljaju negativne posljedice na čovjekov život, njegovu dušu i njegov odnos prema Stvoritelju.

U razgovoru je posebno istaknuto da grijesi imaju snažan utjecaj na duhovno stanje čovjeka. Kemal ef. Tokmić pojasnio je da svako dobro djelo jača čovjekovo srce i duhovnost, dok svaki grijeh ostavlja trag na srcu, što može dovesti do duhovne udaljenosti od Boga. Zbog toga je važno stalno raditi na sebi, čuvati srce i truditi se živjeti u skladu s Božijim uputama.

Govoreći o posljedicama grijeha, Bajazit ef. Skopljaković podsjetio je na učenja islamskih učenjaka koji su upozoravali da grijesi mogu donijeti nemir, gubitak bereketa u životu i udaljavanje čovjeka od istinske spoznaje. Ipak, istakao je da islam uvijek otvara vrata nade kroz pokajanje i povratak Allahu.

Poseban dio razgovora bio je posvećen teubi iskrenom pokajanju. Istaknuto je da teuba nije samo formalni čin, već istinska promjena u čovjekovom životu koja podrazumijeva priznanje grijeha, iskreno kajanje i čvrstu odluku da se grijeh više ne ponavlja. Kur’an i hadisi, kako je naglašeno u emisiji, snažno podstiču čovjeka da se nikada ne odriče nade u Allahovu milost, jer je Njegova milost veća od svakog grijeha.

,,Teuba nije samo izgovorena riječ to je istinska promjena u čovjekovom životu: priznati grijeh, pokajati se i odlučiti da se na taj put više ne vraćamo“ izdvojio je ef. Bajazit.

Sagovornici su na kraju podsjetili da je cilj vjernika očuvanje čistog srca i stalno nastojanje da se kroz dobra djela i pokajanje približi svome Gospodaru.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)