Zajedno u ramazanu: Fojnica

U centralnom ramazanskom programu „Zajedno u Ramazanu“ predstavljen je duhovni i kulturni život Fojnice kroz razgovor s Ahmed-efendijom Vukovićem, imamom Atik džamije.

Razgovor je otvorio teme ramazanskih običaja, rada s djecom, značaja džamije u zajednici te međureligijskog suživota po kojem je Fojnica poznata.

Govoreći o radu s najmlađima, efendija Vuković istakao je da je ljubav prema imamskom pozivu ključ uspjeha u radu s djecom. U mektebu Čaršija, gdje je upisano oko 140 polaznika, organizuju se brojne aktivnosti tokom ramazana: zajednički iftari, druženja, odlazak na mukabele i tradicionalni „ramazanski vozić“ kojim djeca kroz čaršiju simbolično dočekuju dolazak ramazana.

Posebna pažnja posvećuje se tome da se djeca odvoje od svakodnevnih digitalnih sadržaja i usmjere prema učenju Kur’ana i druženju u džamiji. Kao motivaciju, djeca koja redovno dolaze na mukabele i aktivnosti nagrađuju se izletima i zajedničkim druženjima.

^{AHMED VUKOVIĆ}

Efendija Vuković podsjetio je i na vlastita sjećanja iz djetinjstva, kada je ramazan doživljavao u ratnim godinama. Iako su to bila teška vremena, istakao je da je tada bilo više zajedništva i iskrenih emocija, što smatra važnom poukom i za današnje generacije.

U Fojnici se posebna pažnja posvećuje i njegovanju međureligijskog dijaloga. Kao primjer naveo je zajedničko druženje djece iz mekteba i katoličke vjeronauke tokom ramazana, kada su zajedno prisustvovali pucnju topa koji označava vrijeme iftara, a zatim i zajedničkom iftaru. Takve aktivnosti, kako je naglasio, šalju snažnu poruku zajedništva i međusobnog upoznavanja.

Govoreći o ulozi džamije, efendija Vuković ističe da ona ne bi trebala biti samo mjesto molitve, nego i prostor okupljanja, obrazovanja i društvenih aktivnosti. Posebno je naglasio važnost džamije u dijaspori, gdje ona često predstavlja centralno mjesto susreta i očuvanja identiteta.

Posebno mjesto u razgovoru zauzela je Atik džamija, najstarija džamija u Fojnici, sagrađena 1551. godine. Ona je poznata i pod nazivima Srednja džamija i Djevojačka džamija, a prema predaji, obnovljena je zahvaljujući trima djevojkama koje su svoje ruho darovale za njenu obnovu.

Džamija je i danas važno duhovno i kulturno središte grada. Tokom ramazana u njoj se organizuju brojne aktivnosti, uključujući i žensku mukabelu na kojoj svakodnevno učestvuje veliki broj žena. Posebnu pažnju privlače i turističke posjete, tokom kojih efendija Vuković razgovara s posjetiocima o islamu i tradiciji muslimana u Bosni i Hercegovini, često razbijajući brojne predrasude.

– Džamija nije samo mjesto gdje se obavlja molitva. Ona treba biti centar našeg života, mjesto susreta, učenja i zajedništva – istakao je efendija Vuković.

Na kraju razgovora naglasio je da ramazan treba biti vrijeme jačanja međuljudskih odnosa, izgradnje zajednice i stvaranja trajnih uspomena.

SEVDALINKA KAO KULTURNI IDENTITET BIH

U nastavku emisije, razgovarano je o značaju sevdalinke kao dijela kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine, njenom očuvanju među mladima te ulozi kulturno-umjetničkih društava u njegovanju tradicije.

Gosti emisije bili su etnomuzikolog Melika Karić, direktor Fondacije „Sevdah“ Damir Galijašević te potpredsjednik Kulturno-umjetničkog društva „1001 noć“ iz Fojnice Nermin Berbić, uz nastup mladih članova društva.

Poseban povod za razgovor bila je činjenica da je sevdalinka upisana na listu nematerijalne kulturne baštine, čime je dodatno potvrđen njen značaj za kulturni identitet Bosne i Hercegovine.

Melika Karić istakla je da je njena ljubav prema sevdahu nastala iz samog načina života i tradicije u kojoj je odrastala. Prve muzičke korake napravila je kroz kulturno-umjetničko društvo „1001 noć“, gdje je, kako kaže, uz folklor i hor razvijala osjećaj za sevdalinku kao pjesmu koja govori o životu, emocijama i svakodnevnim iskustvima ljudi.

Govoreći o radu s mladima, Nermin Berbić podsjetio je da folklorna tradicija u Fojnici postoji još od 1978. godine, dok je današnje KUD „1001 noć“ formirano 2006. godine. Društvo danas okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući folklor, vokalnu i instrumentalnu muziku, dramske aktivnosti i druge programe za mlade.

Iako nove generacije imaju drugačije interese i izazove, Berbić ističe da u Fojnici i dalje postoji veliko interesovanje za folklor i sevdalinku, što potvrđuje kontinuiran rad društva, brojna gostovanja širom Bosne i Hercegovine i Evrope te nastupi na međunarodnim manifestacijama.

Direktor Fondacije „Sevdah“ Damir Galijašević naglasio je da sevdalinka nije samo pjesma, već svojevrsni dokument o životu bosanskog čovjeka. Kroz nju su, kako ističe, sačuvane priče o ljubavi, radosti, ali i historijskim iskušenjima kroz koja je prolazilo bosansko društvo.

Posebno je istaknut značaj sevdalinke među bosanskohercegovačkom dijasporom. Tokom nedavne turneje u Švedskoj, gdje su kroz program predstavili bosansku kulturu, publika je snažno emotivno reagovala na sevdalinke koje govore o nostalgiji, domovini i identitetu.

– Sevdalinka nije samo pjesma  ona je dokument o životu bosanskog čovjeka, o njegovim radostima, ljubavima, ali i historijskim iskušenjima – naglasio je Damir.

Sagovornici su se složili da sevdalinka opstaje upravo zahvaljujući generacijama koje je njeguju i prenose dalje, te da će, uprkos promjenama u muzičkim trendovima, ostati trajna vrijednost bosanskohercegovačke kulture. Emisija je završena muzičkim dijelom u kojem je Melika Karić, uz pratnju Damira Galijaševića, izvela tradicionalnu sevdalinku „Djevojka je pod đulom zaspala“.

Poruka vjere, poruka dobra: Ahmed Vuković

U emisiji Poruka vjere, poruka dobra gost bio je imam Atik džamije u Fojnici Ahmed efendija Vuković, koji je govorio o historijskom naslijeđu, međureligijskom suživotu i duhovnoj tradiciji ovog bosanskohercegovačkog grada. Kao rođeni Fojničanin, Vuković je istakao da je Fojnica stoljećima mjesto susreta različitih duhovnih tradicija od franjevačke baštine do sufijskog naslijeđa nakšibendijskog reda što i danas snažno oblikuje identitet grada.

Posebno se osvrnuo na značaj Ahdname sultana Mehmeda Fatiha, dokumenta koji predstavlja jedan od najpoznatijih historijskih primjera zaštite vjerskih prava i sloboda. Prema njegovim riječima, taj dokument i danas nosi snažnu poruku o važnosti poštivanja date riječi i međusobnog uvažavanja među ljudima različitih vjera. Podsjetio je i na simboliku susreta sultana Mehmeda Fatiha i franjevca fra Anđela Zvizdovića, naglašavajući kako taj događaj predstavlja trajni podsjetnik na vrijednosti tolerancije i odgovornosti.

Govoreći o savremenom životu u Fojnici, Vuković je istakao da, uprkos izazovima poput odlaska mladih i savremenih društvenih promjena, ljudi u ovom gradu nastoje graditi međusobno povjerenje i zajedništvo. Naglasio je da je posebno važno raditi s mladima kroz vjerske, edukativne i društvene aktivnosti, jer upravo oni predstavljaju najveći emanet zajednice.

U tom kontekstu spomenuo je brojne projekte koje organizira s mladima, poput poduke Kur’anu, sportskih i planinarskih aktivnosti, druženja i razgovora, nastojeći im ponuditi zdrav i sadržajan ambijent. Kako je kazao, mladi nisu problem društva, već potencijal kojem treba pružiti podršku i ispravno usmjerenje.

Vuković je također govorio o bogatoj turističkoj i duhovnoj ponudi Fojnice – od Atik džamije i Franjevačkog samostana, preko tekija na Oglavku i u Vukeljićima, do prirodnih ljepota poput Prokoškog jezera. Prema njegovim riječima, Fojnica je mjesto gdje se priroda, duhovnost i historija susreću na jedinstven način.

Posebnu pažnju posvetio je važnosti duhovne tradicije tesavvufa i očuvanja kulturne baštine poput kaligrafije, podsjećajući na istaknute fojničke kaligrafe i duhovne učitelje. Naglasio je da savremeni čovjek, opterećen materijalnim izazovima, često zanemaruje duhovnu dimenziju života, zbog čega je povratak vjeri i duhovnosti važniji nego ikada.

Na kraju razgovora poručio je da je porodica temelj društva, a roditelji imaju posebnu odgovornost u odgoju djece i prenošenju vrijednosti vjere, poštovanja i zajedništva.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)