Zajedno u ramazanu: Travnik

U emisiji Zajedno u Ramazanu predstavljena je priča o jednom od najaktivnijih travničkih džemata džematu Kalibunar.

Kroz razgovor s imamom Aljom Cikotićem, dugogodišnjim džematlijama i mladima, otvorena je slika zajednice koja već decenijama gradi snažan spoj vjere, znanja i međusobne bliskosti.

Džemat Kalibunar formiran je u poratnom periodu, a od 1997. godine vodi ga imam Aljo-efendija Cikotić.

Od skromnog mesdžida u zgradi nekadašnje škole džemat je izrastao u savremeni islamski centar koji danas okuplja stotine vjernika različitih generacija.

Posebna vrijednost ovog džemata ogleda se u snažnom naglasku na edukaciji. U okviru džemata djeluju mekteb za djecu, kurs islama za srednjoškolce te škola Kur’ana za odrasle, pa se često dešava da u istoj učionici zajedno uče roditelji i djeca.

Prema riječima imama Cikotića, u džematu je aktivno oko 400 polaznika različitih edukativnih programa, što Kalibunar čini jednim od najživljih vjerskih centara u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Osim učenja i predavanja, džemat organizira putovanja, kampove i razne društvene aktivnosti kroz koje se teorijsko znanje pretvara u praktično iskustvo zajedništva i vjere.

– Najveće bogatstvo našeg džemata nije samo džamija koju smo izgradili, nego zajednica ljudi koja je kroz godine izrasla oko nje – istakao je Cikotić

Dugogodišnja džematlijka Džemila Mujčić naglasila je da je najveća vrijednost ovog džemata upravo osjećaj bliskosti među ljudima. Ona ističe da su zajednički iftari i druženja pomogli izgradnji snažne zajednice u kojoj se ljudi međusobno podržavaju i zajedno rastu u vjeri.

Posebnu dimenziju džematu daju mladi. Nekadašnji mekteblija, danas aktivni džematlija Adnan Adilović, istakao je da džemat na Kalibunaru mnogi doživljavaju kao drugu porodicu.

Mladi učestvuju u brojnim aktivnostima, od mekteba i kampova do organizacije džematskih događaja, što doprinosi kontinuitetu i vitalnosti zajednice.

Ramazan u ovom džematu ima posebnu atmosferu. Zajednički iftari, mukabele, druženja i edukativni programi dodatno jačaju osjećaj pripadnosti. Upravo kroz takve trenutke Kalibunar pokazuje kako džemat može biti mjesto duhovnog rasta, ali i prostor u kojem se grade prijateljstva i međusobna podrška.

TRAVNIK, ČARŠIJA DUHOVNOSTI, ZNANJA I SUSRETA KULTURA

U nastavku emisije govorilo se o posebnosti Travnik, grada bogate historije, kulture i duhovnog naslijeđa. O identitetu travničke čaršije, njenim simbolima i ulozi u očuvanju kulturne baštine govorili su imam Džemail Ibranović, imam Šarena džamija, te profesorica Dženana Durek iz Elči Ibrahim-pašina medresa.

Sagovornici su istakli da Travnik kroz stoljeća predstavlja mjesto susreta različitih kultura i religija, ali i grad u kojem se snažno čuva islamsko naslijeđe.

Hafiz Ibranović naglasio je da je Travnik jedna od bosanskih čaršija u kojoj se kroz historiju jasno vidi kontinuitet različitih civilizacijskih perioda, od osmanskog vremena do savremenog doba.

Poseban simbol tog naslijeđa je Šarena džamija, čija arhitektura i dekoracija predstavljaju jedinstven spoj umjetnosti, duhovnosti i svakodnevnog života čaršije.

– Ako bismo za Travnik rekli da je naš bosanski Jerusalim, vjerovatno ne bismo pretjerali, jer je to grad u kojem su stoljećima sačuvane različite bogomolje i duh zajedničkog života – naveo je hafiz Ibranović.

Profesorica Durak govorila je o važnosti očuvanja kulturne baštine među mladima. Istakla je da učenici danas sve više koriste savremene načine prezentacije naslijeđa kroz video sadržaje, društvene mreže i kreativne projekte čime se tradicija približava novim generacijama.

Prema njenim riječima, kultura nije samo prošlost koja se čuva u muzejima, nego živa vrijednost koja se prenosi kroz svakodnevni život, obrazovanje i iskustvo zajednice.

Posebno je naglašena i važnost projekata poput Vezirovog dućana, prostora koji u okviru kompleksa Šarene džamije spaja tradiciju, kulturu i savremeni društveni život.

Ovaj vakufski prostor danas predstavlja mjesto susreta, razgovora i kulturnih događaja, ali i način da se očuva historijsko naslijeđe travničke čaršije.

– Kultura neće opstati sama od sebe  ona živi kroz ljude, kroz njihov rad, znatiželju i spremnost da svoje naslijeđe prenesu novim generacijama – naglasila je profesorica Durek.

Sagovornici su podsjetili i na značajne ličnosti koje je Travnik iznjedrio, među kojima posebno mjesto zauzima Besim Korkut, prevodilac Kur’ana na bosanski jezik, čiji prijevod i danas predstavlja jedno od najvažnijih djela u savremenoj islamskoj literaturi na ovim prostorima.

Kroz razgovor je istaknuto da Travnik nije samo historijski grad nego i prostor u kojem kultura, vjera i zajednica i danas aktivno žive. Upravo u tome, naglašavaju sagovornici, leži njegova posebnost i trajna vrijednost.

Poruka vjere, poruka dobra: Edin Memić

U posebnom segmentu emisije „Poruka vjere i poruka dobra“ gostovao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Travnik Edin–efendija Memić, koji je govorio o univerzalnim porukama sure Kehf i njenom značaju za savremenog čovjeka.

Poseban naglasak stavljen je na preporuku da se ova kur’anska sura uči petkom, jer prema predajama donosi svjetlo i uputu vjerniku između dvije džume.

Efendija Memić podsjetio je da je sura Kehf objavljena u mekanskom periodu i da u sebi sadrži duboku pedagošku poruku koja oblikuje čovjekov odnos prema vjeri, životu i iskušenjima.

Prema njegovim riječima, svjetlo koje se spominje u hadisima o učenju ove sure može se razumjeti kao Božija pomoć da čovjek razlikuje istinu od zablude, posebno u vremenu naglašenog materijalizma.

Govoreći o strukturi sure, Memić je istakao da ona sadrži četiri velika kazivanja koja predstavljaju četiri ključna životna iskušenja: iskušenje vjere, imetka, znanja i vlasti.

Kroz priče o mladićima iz pećine, dvojici vlasnika vrtova, Musau i Hidru te Zulkarnainu, Kur’an ukazuje na moralne principe koji trebaju voditi čovjeka u svakodnevnom životu.

Posebno je naglašeno da priča o mladićima iz pećine pokazuje snagu vjere u teškim okolnostima. Oni su, bježeći od bezbožničkog društva, pronašli utočište u pećini gdje su, prema Kur’anu, ostali više od tri stoljeća. Njihova priča simbolizira Božiju zaštitu onih koji ostaju vjerni principima vjere.

– Svjetlo koje se spominje u hadisima o suri Kehf možemo razumjeti kao Božiju pomoć čovjeku da u vremenu snažnog materijalizma razlikuje istinu od zablude i pravi put od pogrešnog – istakao je efendija Memić.

U nastavku razgovora, Memić je govorio i o odnosu prema imetku, ističući da Kur’an jasno ukazuje kako bogatstvo može biti i blagodat i iskušenje. On je podsjetio da čovjek mora voditi računa na koji način stječe imetak i kako ga koristi, jer upravo to određuje njegovu vrijednost na budućem svijetu.

Veliki dio sure posvećen je i znanju kroz poznatu priču o Musau i Hidru, koja podsjeća da iznad svakog znalca postoji neko ko zna više. Ova priča, kako je naglašeno u emisiji, ukazuje na potrebu poniznosti u traženju znanja i važnost strpljenja u razumijevanju Božijih odredbi.

Na kraju sure govori se o Zulkarneinu, vladaru koji je primjer pravedne vlasti. Njegova priča podsjeća da moć i vlast trebaju biti u službi pravde i zaštite ljudi, a ne ličnih interesa.

Zaključujući razgovor, efendija Memić naglasio je da sura Kehf vjernicima šalje jasnu poruku: ovaj svijet je prolazan, a trajnu vrijednost imaju samo dobra djela i iskrena vjera u Boga.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)