Zajedno u ramazanu: Tuzla

U programu „Zajedno u ramazanu“ razgovarano je o značaju vakufa i historijskom naslijeđu koje su Tuzli ostavili veliki dobrotvori Gazi Turali-beg i Behram-beg.

Gosti emisije bili su hafizi Ismail Fazlović i Merim Đulović, koji su govorili o duhovnom, obrazovnom i društvenom značaju vakufa u razvoju Tuzle.

Sagovornici su podsjetili da su upravo vakufi ovih velikana oblikovali urbani, obrazovni i duhovni identitet grada.

Behram-beg je ostavio snažan trag kroz osnivanje Behram-begove medrese, najstarije obrazovne institucije u sjeveroistočnoj Bosni, koja je stoljećima bila mjesto učenja, odgoja i intelektualnog razvoja.

S druge strane, Gazi Turali-begov vakuf bio je temelj urbanog i ekonomskog razvoja Tuzle, a njegova džamija i vakufski objekti stoljećima su predstavljali središte vjerskog i društvenog života.

Posebno je istaknuta zanimljiva dimenzija Gazi Turali-begovog vakufa – fond koji je služio kao pomoć trgovcima i zanatlijama za pokretanje poslova.

Taj fond, koji je postojao prije više od četiri stoljeća, omogućavao je ljudima da dobiju sredstva za pokretanje biznisa i da ih vraćaju kada počnu ostvarivati zaradu. Sagovornici su naglasili da je takav model podrške poduzetništvu bio jedinstven primjer društvene odgovornosti i međusobne solidarnosti u tadašnjem vremenu.

U emisiji je, također, naglašeno da su ova dva vakufa kroz historiju bila međusobno povezana i da su zajedno doprinosila razvoju grada.

Dok je jedan jačao ekonomsku osnovu zajednice, drugi je kroz obrazovanje i odgoj pripremao generacije koje će voditi društvo i upravljati vakufima.

– Behram-beg je prepoznao da gradu, pored ekonomskog razvoja, treba i škola u kojoj će se mladi obrazovati i odgajati. Zato je uz džamiju osnovao medresu i ostavio naslijeđe koje i danas oblikuje naš grad – naglasio je Ismail Fazlović, imam Behram-begove džamije u Tuzli.

Govoreći o današnjem vremenu, sagovornici su istakli da vakufi i dalje imaju važnu ulogu u zajednici, te da se kroz obnovu objekata, stipendiranje učenika i druge projekte nastoji očuvati duh vakufske tradicije.

Ramazan, kako su naglasili, dodatno oživljava zajedništvo i podsjeća vjernike na vrijednosti solidarnosti, brige za druge i ulaganja u trajno dobro.

Obnovljena Behram-begova Šarena džamija, simbol Tuzle, ponovo je postala mjesto okupljanja velikog broja vjernika, posebno tokom ramazanskih ibadeta. Njena obnova i povratak vjernika u džamiju dodatno potvrđuju da naslijeđe vakifa i danas živi kroz zajednicu i njene aktivnosti.

JAČANJE ZAJEDNICE KROZ ALLAHOV GOVOR

U nastavku emisije gostovale su odgajateljica Senada Mehmed-Čehajić iz Behram-begova medresa, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Elmedina Osmić-Brzović te voditeljica škole Kur’ana Amena Jusufović. Razgovor je bio posvećen ramazanskim aktivnostima, edukaciji i ulozi žene u zajednici.

Koordinatorica Odjela za brak i porodicu Elmedina Osmić-Brzović istakla je da ovaj odjel tokom cijele godine realizuje brojne projekte koji su usmjereni na jačanje porodice i zajednice, dok u ramazanu te aktivnosti dobijaju dodatnu dinamiku.

Posebno su značajne predramazanske posjete starijim džematlijkama koje više ne mogu redovno dolaziti u džamiju. Tokom tih posjeta koordinatorice i aktivistice razgovaraju s njima i pokazuju da su i dalje važan dio zajednice. U prosjeku se realizuje između 120 i 150 takvih susreta.

Jedan od važnih projekata je i edukativni program za žene „Lijepa riječ“, koji se realizuje u tuzlanskim džematima kroz predavanja, radionice i interaktivne razgovore.

Posebno emotivne aktivnosti organizuju se i u Domu penzionera u Tuzli, gdje se tokom ramazana upriliče iftari za postače, a pred Bajram aktivistice obilaze korisnike i uručuju im prigodne poklone.

Hafiza Amena Jusufović govorila je o radu škole Kur’ana, naglasivši da je ramazan vrijeme kada polaznici pokazuju plodove cjelogodišnjeg učenja.

Djeca i odrasli učestvuju u mukabelama i noćnim namazima, a posebna pažnja posvećuje se učenju Kur’ana napamet i razumijevanju njegovih poruka. Prema njenim riječima, sve je veći broj ljudi koji se odlučuju učiti Kur’an, ali je važno da uz učenje ide i promišljanje o njegovom značenju.

Odgajateljica Senada Mehmed-Čehajić istakla je da učenice medrese tokom Ramazana aktivno učestvuju u radu svojih džemata, održavaju predavanja, rade s djecom i pomažu u mektebskoj nastavi.

Poseban projekat u kojem učestvuju učenici medrese je „Autobus prijateljstva“, kroz koji tokom ramazana obilaze džemate širom Bosne i Hercegovine, posebno u manjim sredinama, gdje uče Kur’an, izvode ilahije i druže se sa lokalnim stanovništvom.

Sagovornice su u razgovoru istakle i važnost obrazovanja žena i njihove aktivne uloge u društvu. Naglašeno je da islam ženi daje dostojanstvo, pravo na obrazovanje i aktivno učešće u zajednici, što potvrđuju brojni primjeri iz Kur’ana i islamske tradicije.

– Razmišljanje o Kur’anu ne može biti odvojeno od njegovog učenja, jer nas Kur’an može promijeniti samo ako razumijemo poruke koje nam donosi – Kazala je hafiza Amena Jusufović.

Poruka vjere, poruka dobra: Semira Karijašević i Sulejman Berberović

U emisiji Poruka vjere i poruka dobra govorilo se o važnosti zdrave ishrane, pravilnoj prehrani tokom mjeseca ramazana i prehrambenim navikama Muhammed, alejhi selam. Gosti emisije bili su magistrica nutricionizma Semira Karijašević i doktor medicine Sulejman Berberović.

Sagovornici su istakli da je način ishrane direktno povezan s fizičkim i mentalnim zdravljem čovjeka. Hrana predstavlja osnovni izvor energije i ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti i održavanju imuniteta.

Savremeni način života, obilježen stresom i nedostatkom kretanja, često dovodi do nezdravih prehrambenih navika i povećane učestalosti hroničnih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, hipertenzije i dijabetesa.

Nutricionistica Karijašević naglasila je da su osnovni principi pravilne ishrane raznovrsnost, umjerenost i ravnoteža. Preporučuje se konzumiranje prirodnih i neprocesuiranih namirnica, posebno onih koje potiču iz lokalnog podneblja, kao i dovoljan unos vode i redovna fizička aktivnost.

Također je istaknuto da je važno prilagoditi ishranu individualnim potrebama svake osobe, jer organizmi različito reaguju na određene namirnice.

Poseban dio razgovora bio je posvećen prehrambenim navikama poslanika Muhammeda, alejhi selam, koje su se odlikovale jednostavnošću i umjerenošću.

Njegova ishrana uključivala je namirnice poput hurmi, mlijeka, ječma, meda i maslinovog ulja. Ove namirnice danas su i naučno potvrđene kao zdrave i korisne za organizam. Poslanik je također savjetovao da se ne pretjeruje u jelu, te da se jede samo onoliko koliko je potrebno za održavanje snage i zdravlja.

Tokom Ramazana posebno je važno izbjegavati prejedanje na iftaru, jer umjeren obrok omogućava lakše obavljanje ibadeta, poput teravih-namaza. Ramazan se može iskoristiti kao prilika za uspostavljanje zdravijih životnih navika, vraćanje prirodnoj hrani i jačanje fizičkog i duhovnog zdravlja.

– Poslanik Muhammed, alejhi selam, živio je jednostavno i umjereno, a upravo ta jednostavnost u ishrani predstavlja jedan od temelja zdravog života – istakao je Sulejman Berberović.

Sagovornici su zaključili da zdrava ishrana, umjerenost i briga o tijelu predstavljaju važan dio islamskog načina života, jer snažno i zdravo tijelo omogućava čovjeku da kvalitetnije obavlja svoje svakodnevne obaveze i ibadete.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)