Zajedno u ramazanu: Derventa

U ramazanskom programu RTV BIR razgovarano je o životu i aktivnostima u Derventi, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine koji i danas nosi snažan povratnički duh.

Gosti emisije bili su Muris Abdurahmanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Derventa i Željan Mustafičić, predsjednik Muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet Derventa.

Govoreći o ramazanskim aktivnostima, Muris-ef. Abdurahmanović istakao je da Medžlis Islamske zajednice Derventa obuhvata devet džemata sa jedanaest obnovljenih džamija, u kojima se tokom ramazana organizuju teravih-namazi, mukabele, zajednički iftari i druge aktivnosti koje okupljaju džematlije.

Iako su džemati brojčano manji zbog demografskih promjena i odlaska stanovništva, Ramazan donosi posebnu živost i zajedništvo među vjernicima.

Posebnost ramazanske tradicije u Derventi, kako je istaknuto u razgovoru, jeste običaj da se u drugoj polovini ramazana svake večeri organizira mevlud u drugoj džamiji.

Na taj način džematlije iz svih džemata zajedno obilaze džamije, čime se dodatno jača međusobna povezanost i osjećaj zajednice. Centralni mevlud organizira se u gradskoj džamiji u noći Lejletul-kadra, kada se okuplja veliki broj vjernika.

– Mi se trudimo da našem narodu stvorimo ambijent u kojem će osjetiti duh ramazana i zajedništva, da se ljudi susretnu, razgovaraju i osjete ljepotu vjere i džemata – istakao je Abdurahmanović.

Važnu ulogu u životu povratničke zajednice ima i humanitarni rad. Mustafičić je naglasio da tokom ramazana posebno dolazi do izražaja briga za starije i socijalno ugrožene građane. Volonteri svakodnevno dostavljaju iftare na kućni prag starijim osobama koje nisu u mogućnosti dolaziti u džamiju ili učestvovati u zajedničkim iftarima.

Osim podjele iftara, Merhamet tokom godine organizira i distribuciju prehrambenih i higijenskih paketa za porodice u potrebi, a značajnu podršku u realizaciji tih aktivnosti pružaju dijaspora, regionalni odbor Merhameta u Banjoj Luci, kao i brojne humanitarne organizacije i pojedinci. Posebno ohrabruje činjenica da se u humanitarne akcije aktivno uključuje i omladina, koja kroz volonterski rad razvija osjećaj solidarnosti i društvene odgovornosti.

– Dovoljno je da s tim starijim ljudima provedemo pet ili deset minuta razgovora  taj osmijeh koji tada vidimo na njihovim licima daje nam snagu da nastavimo raditi i pomagati – naglasio je Mustafičić.

U razgovoru je naglašeno i da Islamska zajednica u manjim povratničkim sredinama često ima širu društvenu ulogu osim vjerskih aktivnosti, ona predstavlja mjesto okupljanja, podrške i međusobnog susreta ljudi.

Upravo zbog toga posebna pažnja posvećuje se radu s mladima kroz mektebsku pouku, izlete, zajedničke iftare i različite edukativne aktivnosti.

Sagovornici su istakli i važnost dobrih odnosa s lokalnom zajednicom i drugim vjerskim zajednicama u Derventi, naglašavajući da su međuljudski odnosi i svakodnevna saradnja važan temelj stabilnog života u ovom gradu. Uprkos izazovima poput demografskih promjena i odlaska mladih, zajednica u Derventi nastoji očuvati vjeru, tradiciju i međusobnu povezanost.

ŽIVOT NAKON POVRATKA U DERVENTU

U nastavku emisije govorilo se o životu u povratničkoj sredini govore gosti iz Derventa  Mersudin Memiš, jedan od prvih imama koji je započeo vjerski rad nakon povratka Bošnjaka u ovaj grad, te Rešad Delić, profesor Informatike koji se nakon dugogodišnjeg života i rada vratio u svoj rodni kraj.

Efendija Memiš je ispričao da je u Derventu došao 1999. godine, u vrijeme kada su gotovo svi vjerski objekti bili porušeni, a povratnički proces tek započinjao.

Prvi period obilježili su strah i neizvjesnost, ali i snažna želja ljudi da ponovo izgrade svoju zajednicu

– Kada sam došao u Derventu 1999. godine, zatekao sam porušene džamije i ljude koji su namaze klanjali po kućama, ali smo zajedno, korak po korak, obnovili džemate i vratili vjerski život u ovu sredinu – istakao je Memiš.

Tokom godina, uz podršku džematlija i donatora, obnovljene su džamije i vakufski objekti, čime su stvoreni bolji uvjeti za vjerski život. Međutim, iako danas postoje izgrađeni objekti i infrastruktura, broj stanovnika je značajno manji nego ranije, što predstavlja jedan od najvećih izazova za život zajednice.

Profesor Rešad Delić govorio je o vlastitom iskustvu povratka i procesu obnove života u Derventi. Prema njegovim riječima, najveći izazovi nakon rata bili su povrat imovine i obnova kuća, ali i ponovno uspostavljanje normalnog života u zajednici. Ipak, ističe da je Derventa danas razvijenija sredina u odnosu na mnoge druge gradove, s brojnim firmama i mogućnostima zaposlenja.

Posebnu vrijednost u životu zajednice imaju ramazanske aktivnosti, koje okupljaju vjernike iz različitih džemata. Tradicija mevluda u drugoj polovini ramazana, koja se organizira u različitim džamijama, pruža priliku džematlijama da se susretnu, druže i osjete pripadnost zajednici.

Upravo takvi susreti, kako ističu sagovornici, imaju veliki značaj za očuvanje vjerskog i društvenog života u manjim povratničkim sredinama.

Sagovornici naglašavaju da povratnički džemati, iako brojčano manji, pokazuju snažan osjećaj solidarnosti i spremnost da podrže zajedničke projekte, od obnove infrastrukture do organizacije vjerskih i humanitarnih aktivnosti.

Posvećenost zajednici, vjeri i međusobnom pomaganju ostaje jedna od najvažnijih karakteristika života u Derventi.

Poruka vjere, poruka dobra: muftija Ismail Smajlović

U emisiji „Poruka vjere i poruka dobra“ gostovao je Ismail Smajlović, muftija banjalučki, koji je govorio o metodologiji Muhammeda a.s. u odgoju i usmjeravanju mladih te o izazovima s kojima se mladi suočavaju u savremenom društvu.

Muftija Smajlović istakao je da je mladost jedno od najvažnijih razdoblja u životu čovjeka, period u kojem se oblikuju karakter, vrijednosti i životni pravci. Prema njegovim riječima, mladi se danas nalaze u procesu traženja identiteta i životnog puta, a društvo, porodica i obrazovne institucije imaju važnu ulogu da ih na tom putu podrže i usmjere.

– Mladi se danas traže. Mladost je period u kojem se kapitalizira odgoj iz djetinjstva i oblikuje karakter, a društvo ima odgovornost da im na tom putu ponudi podršku i pravi smjer – istakao je muftija banjalučki.

Govoreći o primjeru Poslanika, a.s., muftija je podsjetio da je on mladima ukazivao veliko povjerenje i davao im značajne društvene odgovornosti. Kao primjer naveo je imenovanje mladog Usama ibn Zayd za zapovjednika vojske, iako su u toj vojsci bili i stariji i iskusniji ashabi. Takvi primjeri, istakao je, pokazuju koliko je vjerovao mladima i podsticao njihovu odgovornost i samopouzdanje.

– Poslanik je mladima povjeravao velike odgovornosti, jer je znao da povjerenje i prilika izgrađuju samopouzdanje i osjećaj odgovornosti prema zajednici – naglasio je Ismail Smajlović.

Smajlović je naglasio i da je u odgoju mladih presudna metodologija koja se temelji na razumijevanju različitih karaktera i potreba mladih ljudi. Jedinstveni pristup ne može dati rezultate, jer svaki mladi čovjek ima posebne sklonosti, temperament i životne okolnosti. Upravo zbog toga potrebno je kombinirati znanje iz pedagogije, psihologije i iskustva, ali i slijediti primjer Poslanika koji je pristup svakom čovjeku prilagođavao njegovom karakteru.

Posebno je istaknuta važnost dijaloga i druženja u procesu odgoja. Muftija je podsjetio da je odgoj prije svega odnos i komunikacija, a ne samo formalno prenošenje znanja. U tom kontekstu ukazao je i na važnost porodice kao prve škole u kojoj dijete usvaja vrijednosti kroz primjer roditelja.

Govoreći o izazovima savremenog društva, muftija Smajlović upozorio je da je sve više mladih izloženo negativnim utjecajima poput nasilja, ovisnosti i različitih oblika društvene devijacije. Zbog toga je važno razvijati emocionalnu inteligenciju i kritičko promišljanje kako bi mladi mogli prepoznati razliku između pozitivnih vrijednosti i destruktivnih ponašanja.

Na kraju razgovora naglasio je da su tri ključna elementa uspješnog odgoja mladih: autentična vjera, kontinuirano učenje i međusobno druženje u zdravom društvenom okruženju. Upravo takav pristup, inspiriran Poslanikovim primjerom, može pomoći mladima da izgrade stabilan karakter i postanu odgovorni članovi društva.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)