Ekonomska dimenzija ramazana

Ramazan, kao fundamentalni mjesec islamskog kalendara, nudi jedinstvenu perspektivu kroz koju se istražuje presjek vjere, kulture i globalnih razvojnih izazova.

U vjerskom i kulturnom kontekstu, mjesec ramazan se smatra vremenom samodiscipline, duhovnog pročišćenja i ponovne procjene životnih prioriteta. U modernom svijetu, on predstavlja značajan socioekonomski fenomen koji utiče i na različite aspekte svakodnevnog života, posebno reflektirajući i ekonomske aktivnosti.

Međutim, postavlja se pitanje kakve promjene se javljaju svake godine i koliki utjecaj imaju na ekonomiju zemalja?

Piše: Lejla Kasum

U okruženju pojačane duhovnosti i lične refleksije koje obilježavaju ovaj mjesec, i u Bosni i Hercegovini ekonomske aktivnosti prolaze kroz određene modifikacije koje postaju predmet analize. Važno je napomenuti da obim promjena i efekti koji se javljaju kod nas, nisu na istom stepenu kao u drugim državama, sa većim brojem muslimanskog stanovništva.

Iz godine u godinu, u Bosni i Hercegovini uočavamo prepoznatljive obrasce ekonomskih aktivnosti, koji jasno odražavaju promjene u društvenim navikama i potrošnji stanovništva u ovom periodu. Niz je ekonomskih promjena koje se manifestiraju kroz rast lične potrošnje, ali i kroz transformaciju društvenih i komercijalnih aktivnosti.

Na individualnoj razini, dolazi do izmjena prehrambenih obrazaca, dobrotvorne aktivnosti i oblika društvene interakcije. Zajedno, ove promjene generiraju primjetne makroekonomske implikacije, od povećane potražnje za hranom do rasta dobrotvornih davanja i jačanja društvene solidarnosti.

Kompanije sa velikim brojem uposlenika često problematiziraju produktivnost rada kod zaposlenih tokom mjeseca ramazana. Analize često pokazuju blagi pad produktivnosti i angažmana zaposlenika tokom mjeseca ramazana, što je djelimično povezano s promjenama u ritmu rada i različitim periodima nastupanja Ramazana, iz godine u godinu. Kompanije često omogućavaju raniji odlazak zaposlenicima, dok se zahtjevniji zadaci i ključni sastanci uglavnom planiraju u jutarnjim satima, kako bi se sačuvala koncetracija.

Ipak, zaposleni u ovom periodu posebno ispunjavaju svoju duhovnu dimenziju, što predstavlja svojevrsnu komplementarnu korist za blagi pad produktivnosti i osjećaj iscrpljenosti. Upravo ova “osvježena” duhovna dimenzija omogućiti će veći procent produktivnosti nakon mjeseca Ramazana.

Kada analiziramo tržišnu ponudu i potražnju, uočavamo da tokom ramazana dolazi do specificnog prilagođavanja potrebama potrošača, posebno u sektoru hrane, trgovine, ugostiteljstva, turizma i ostalih usluga. Povećana potražnja za proizvodima koji se tradicionalno koriste u domaćinstvima, kao i organizacija zajedničkih iftara, potiču dodatne ekonomske aktivnosti, naročito u večernjim satima. Istovremeno se razvijaju i nove poduzetničke inicijative, posebno u oblasti kulturološki prepoznatljivih proizvoda, dekoracija i digitalnih promocija.

S ekonomske perspektive, ovo predstavlja pozitivan šok potražnje. Kada veliki dio stanovništva istovremeno poveća potrošnju za hranom i drugim specifičnim robama ili uslugama, tržišna ravnoteža se pomiče, a cijene mogu porasti, čak i u nedostatku dosluha ili nestašica. Stoga su povećanja cijena tijekom Ramazana često prirodan odgovor tržišta na kolektivne promjene u ponašanju potrošača.

Ramazan nije samo duhovno razdoblje, već i predvidljiv sezonski pokretač ekonomske aktivnosti. Njegovi efekti ponavljaju se svake godine i stoga su upravljivi. Studija dr. Zobraja Hosena pokazuje mjerljiv porast kućanskih troškova tokom ovog perioda. To sugerira da bi regulatori i preduzeća trebali tretirati ramazan kao ponavljajući vrhunac potražnje. Nasuprot tome, pristup MoezAlIslama E. Farisa i koautora, ističe kako norme ponašanja ramazana mogu funkcionirati kao društveni resurs, jačajući dobrotvorno davanje, solidarnost i prakse umjerenosti.

Različite dimenzije ekonomskih efekata postaju jasno vidljive i u Bosni i Hercegovini:

• Upravljanje opskrbom umjesto kontrole cijena

Budući da su povećanja cijena uglavnom potaknuta potražnjom, prioritet treba dati logistici, planiranju uvoza i upravljanju zalihama. To pomaže u smanjenju inflacijskog pritiska, bez narušavanja tržišta.

• Integriranje dobrotvornih organizacija u socijalnu politiku

Zekat i dobrovoljni prilozi već obavljaju redistributivnu funkciju. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini uspostavila je originalan i stabilan strateški koncept prikupljana zekata, čija se sredstva raspodjeljuju kao odgovor na niz društvenih potreba i odgovor hiljadama zahtjeva za pomoć u našem društvu i šire.              

• Bihevioralne kampanje

Informativni i edukativni programi koji promiču vrijednosti vjere i solidarnosti posebno se učinkovito integriraju u duh ramazana. Takve kampanje motiviraju društvenu populaciju da aktivno sudjeluje u društvenim i vjerskim inicijativama. Dakle, ramazan istovremeno stvara pritisak na tržišta i otvara prozor mogućnosti za socijalnu politiku.

Zaključujemo da dinamika ekonomskih aktivnosti se ne zaustavlja, već se prilagođava specifičnostima ramazanskog perioda. Tok novca nije ograničen samo na početak mjeseca, već se nastavlja svakodnevno sve do njegovog kraja. 

Na prvi pogled, ovo se čini paradoksalnim: mjesec povezan s postom i suzdržavanjem prati povećana potrošnja. Međutim, objašnjenje leži u društvenoj i kulturnoj dinamici. Dnevni post nadoknađuje se večernjim obrocima, a prakse gostoprimstva i dobrotvornog davanja se intenziviraju. Ramazan je vrijeme zajedništva i velikodušnosti, a ne samo individualnog posvećenosti.

Ramazan se može promatrati kao predvidljiv socioekonomski ciklus kojim se može upravljati putem politika i tržišnih instrumenata. Uzimajući u obzir njegovu specifičnost ponašanja, moguće je istovremeno obuzdati cjenovne rizike, podržati ranjive skupine i ojačati pozitivne društvene učinke.

Ako Ramazan shvatimo kao trening-kamp, tada nakon njega izlazimo snažniji – duhovno svjesniji, fizički disciplinovaniji i društveno odgovorniji.

Izvori:

• Astana Economic Research Center. (2023). Ramadan and economics consumption: How holy month influences consumer behavior and sustainable development. https://aerc.org.kz/en/sobytie/ramadan-and-economics-consumption-how-holy-month-influences-consumer-behavior-and-sustainable-development
• Haris, A., Rismawati, R., Marlina, M., & Mustomi, O. (2025). The economic vibrancy of Muslims during Ramadan. AMCA Journal of Community Development, 5(2), 22–26. https://doi.org/10.51773/ajcd.v5i2.390
• Shalihin, N., , Sholihin, M. (2022).  Ramadan: the month of fasting for muslim and social cohesion—mapping the unexplored effect. Cell Press. (n.d.). Heliyon – Journal homepage. Elsevier. https://www.cell.com/action/showPdf?pii=S2405-8440%2822%2902265-4

(Preporod.info)