Ramazanski vaz u Ljubljani: Vjernici pozvani da iskoriste blagodati ramazana

U okviru ramazanskog programa u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana, u nedjelju, 8. marta 2026. godine, treći nedjeljni vaz održao je glavni imam Senad-ef. Karišik.

U svom obraćanju Karišik je govorio o vrijednosti mjeseca ramazana, podsjećajući na predaju koja govori o razgovoru između Musa, a.s., i Uzvišenog Allaha. U toj predaji Musa, a.s., pita o blizini Allahu i da li postoji neko posebno počašćen takvom blizinom. Spominje se da postoji narod koji je u vrijeme iftara posebno blizak Allahu, jer su tokom dana iskreno postili i strpljivo podnosili glad i žeđ, iščekujući trenutak prekida posta.

Druga predaja o kojoj je bilo riječi odnosi se na san jednog ashaba iz vremena Muhammad, a.s. U tom snu viđena su dvojica ljudi koji su umrli u različito vrijeme. Iako je jedan od njih bio šehid, pokazano je da je drugi, koji je umro kasnije, imao viši stepen kod Allaha. Kada su se ashabi tome začudili, objašnjeno im je da je taj čovjek nakon smrti prvoga živio još godinu dana, dočekao naredni ramazan, postio ga i činio dobra djela, što je uzrokovalo njegov uzvišeniji položaj.

Karišik je naglasio da ove predaje podsjećaju vjernike na veličinu i vrijednost ramazana, ali i na priliku koju svaki musliman ima da kroz post, ibadet i dobra djela poveća svoju bliskost s Allahom.

Značaj zekata i sadekatul-fitra

Govoreći o posebnim ibadetima u ramazanu, Karišik je podsjetio na važnost davanja zekata i sadekatul-fitra kao važnih vjerskih obaveza. Istakao je da je zekat materijalni ibadet vezan za imetak i dostizanje nisaba te predstavlja jedan od temeljnih principa solidarnosti i brige za zajednicu u islamu.

S druge strane, sadekatul-fitr je ibadet koji je vezan za svaku osobu, a njegova svrha je čišćenje postača od eventualnih propusta tokom posta, ali i pomoć onima koji su u potrebi kako bi i oni dostojanstveno dočekali bajramske dane.

Govoreći o značaju organiziranog prikupljanja zekata, Karišik je podsjetio da se on još od vremena Poslanika, a.s., prikupljao u zajedničku blagajnu muslimanske zajednice – Bejtul-mal. Takva praksa nastavljena je i u periodu pravednih halifa, kada je Bejtul-mal imao važnu ulogu u pravednoj raspodjeli sredstava i brizi za socijalno ugrožene.

Kroz historiju je ova praksa institucionalno uređivana, a u osmanskom periodu odgovornost za organizaciju vjerskih pitanja, pa tako i pitanja zekata, bila je u nadležnosti Šejhul-islama. Danas tu praksu nastavlja Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, koja putem Bejtul-mala organizirano prikuplja i raspoređuje sredstva zekata i sadekatul-fitra.

Izazovi u praksi organiziranja dženaza

U završnom dijelu predavanja Karišik se osvrnuo na izazove s kojima se imami sve češće susreću u praksi, posebno kada je riječ o organizaciji dženaza-namaza.

Govoreći iz iskustva rada na terenu, ukazao je na pojave koje su posljednjih godina sve izraženije, među kojima je i povećan broj slučajeva kremiranja umrlih, kao i organiziranje pogrebnih obreda bez klanjanja dženaze.

Podsjetio je prisutne da islam vjernike uči da se za smrt pripremaju tokom cijelog života, prvenstveno kroz činjenje dobrih djela i odgovoran odnos prema vlastitim obavezama. U tom kontekstu posebno je naglasio važnost ostavljanja oporuke u kojoj će vjernik jasno naznačiti način postupanja s njegovim tijelom nakon smrti, kako bi se osiguralo da se ukop obavi u skladu s islamskim propisima.

(Preporod.info)