MUKARNASI NAŠE VJERE |Hafiz koji je jednu teraviju klanjao učeći cijeli Kur’an

^{Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, Foto: Amel Emrić}

Piše: Hasan Eminović

U Mostaru, sredinom devetnaestog stoljeća, rodio se Ahmed ef. Makeljić, čovjek čija gesta će još uvijek oduševljava brojne generacije vjerujućeg svijeta sve do danas. Već u mladosti završio je mekteb, hifz i medresu, i tako postao hafiz, osoba koja Kur’an zna napamet cijelog.

No, Ahmed efendija nije se zadovoljio tim znanjem. Njegova velika želja bila je da Kur’an ne bude samo naučen, već i služen u cijelosti. I tako je 1898. godine, jednog ramazana, u Koski Mehmed-pašinoj džamiji, učinio nešto što se rijetko viđa: klanjao je teraviju hatmom — cijeli Kur’an na jednoj teraviji.

Tog dana, za njim je klanjalo 138 osoba. Teravija je trajala do sehura, gotovo deset sati. Ljudi su izlazili na kratke pauze, ponekad po kafu ili odmor, ali bi se vraćali na isti rekat, da prisustvuju ovom jedinstvenom ibadetu. Među prisutnima bili su i muslimani iz Sarajeva, jer je događaj unaprijed najavljen preko novina. Hafiz Ahmed efendija klanjao je pažljivo i precizno, a dvojica hafiza sjedila su na minberi i pratila njegovo učenje, čuvajući da se nijedan ajet ne pogriješi.

Bio je to trenutak čiste pobožnosti. Tradicija hatme na teraviji stara je vijekovima, i u Sarajevu, i u Mesdžidu-l-haramu pored Kabe, i u Medini, gdje se Kur’an uči na isti način. Samo najbolji hafizi, poznati po snazi i savršenstvu u učenju, mogu ovako proučiti cijeli Kur’an u jednom namazu.

Ahmed ef. Makeljić nije samo učio Kur’an. Predanje, zapisano od Alije Nametaka, kaže da je u mladosti, iako je hifz već bio položio, zaboravio mnoge ajete jer se posvetio baštovanstvu. Tek nakon što je godinu dana proveo u Mekki obavljajući hadžiluk, odlučio je ponovo prionuti učenju Kur’an. Inspirisan hafizima koje je gledao pored Kabe, obnavljao je svoje učenje i u Mostaru klanjao teravije hatmom: jednom u Ričini, a jednom u donjoj čaršiji. Samo u jednom ajetu je pomalo pogrešio, ali se odmah ispravio.

Tog ramazana, 27. noći, desio se još jedan dirljiv događaj. U itikafu Koski Mehmed-pašine džamije tog ramazana bio je starac Hrlo Mujaga s Bune, čovjek od preko šezdeset godina. Dok je Ahmed efendija predvodio teraviju, Mujaga je bio uz njega na namazu, a već sutradan, za vrijeme džume, legao je na desnu stranu i dostojanstveno preminuo, kao da je čekao kraj molitve uz hafiza.

Ahmed ef. Makeljić je bio poznat i po tome što je često obavljao bedeluk za hadž — putovao je i za druge Mostarce,. Hafiz Makeljić je tu praksu obavljao ispravno i posvećeno, pomažući ljudima da ispune svoju petu islamsku dužnost.

život i djelo Hafiz Ahmed ef. Makeljić ostavili su trajni trag u historiji mostarskih muslimana I islama — kao primjer pobožnosti, ustrajnosti i predanosti Kur’anu.

Prema tekstovima Hivzije Hasandedića I časopisa Bošnjak, 1898.

(Preporod.info)