Zajedno u ramazanu: Ljubuški

U ramazanskom programu „Zajedno u ramazanu“ gostovao je Šemso Germić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Ljubuški, koji je govorio o životu muslimanske zajednice u ovom hercegovačkom gradu, izazovima povratničkih sredina i posebnoj ramazanskoj atmosferi u manjim džematima.

Govoreći o ramazanu u Ljubuškom, efendija Germić je istakao da ovaj mjesec donosi promjenu životnog ritma i posebnu duhovnu energiju koja se osjeti u svakodnevici vjernika. Iako je riječ o maloj zajednici koja danas broji oko tri stotine Bošnjaka, ramazanski sadržaji iz godine u godinu postaju bogatiji, a džemat sve organiziraniji. Zajednički iftari, mukabele, teravih-namazi i okupljanje djece u mektebu doprinose jačanju zajedništva i očuvanju vjerskog života.

Posebno je naglasio da je rad imama u takvim sredinama često misijski, jer se ne odnosi samo na vjerske aktivnosti nego i na svakodnevnu brigu o ljudima. Prisjećajući se svojih početaka u Ljubuškom 2003. godine, nakon povratka raseljenih Bošnjaka, podsjetio je na težak period u kojem je zajednica tek započinjala obnovu infrastrukture i organizacije vjerskog života.

U protekle dvije decenije realizirani su brojni projekti obnovljene su džamije koje su bile oštećene ili minirane, izgrađeno je sjedište Medžlisa, riješeno pitanje imamskog stana, te pokrenute aktivnosti na očuvanju vakufske imovine. Poseban simbol kontinuiteta tradicije predstavlja i obnovljena praksa pucanja ramazanskog topa, koja je bila prekinuta krajem sedamdesetih godina, a danas je ponovo dio ramazanske svakodnevice u gradu.

Efendija Germić je istakao i važnost dobrih međuljudskih odnosa u lokalnoj zajednici, naglašavajući da su projekti Islamske zajednice realizirani uz razumijevanje i saradnju s komšijama i lokalnim institucijama. Kao zanimljiv primjer naveo je da je osoba zadužena za pucanje ramazanskog topa u Ljubuškom upravo komšija katolik, što pokazuje da međusobno povjerenje i saradnja mogu biti snažan temelj zajedničkog života.

– Ramazan mijenja ritam života i u naše zajednice unosi posebnu duhovnu energiju koja ljude zbližava i podsjeća na prave vrijednosti – istakao je Šemso-ef. Germić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Ljubuški.

Ramazan u Ljubuškom tako predstavlja mnogo više od vjerskog obreda: on je vrijeme okupljanja, obnove tradicije i jačanja identiteta male, ali postojane zajednice koja na hercegovačkom prostoru čuva svoju vjeru, kulturu i osjećaj pripadnosti.

Ljubuški kroz oči džematlija

Nakon razgovora s glavnim imamom, o životu muslimanske zajednice u Ljubuškom govorilo se i iz perspektive džematlija. Gost u studiju bio je Mumin Elezović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Ljubuški, koji je podijelio svoja iskustva o ramazanu, povratku Bošnjaka na svoja ognjišta i ulozi aktivnih članova džemata u očuvanju zajednice.

Govoreći o ramazanskoj atmosferi u Ljubuškom, Elezović je naglasio da je ramazan uvijek poseban onome ko ga istinski doživljava, bez obzira na vrijeme i okolnosti. Prema njegovim riječima, svaki Ramazan nosi vlastitu ljepotu i donosi promjene u društvu, u međusobnim odnosima i u načinu života vjernika.

– Ramazan je uvijek lijep onome ko ga ima u srcu. Ko iskreno zanijeti Ramazan, njemu ne treba prilagođavanje on jednostavno zna da je Ramazan došao – kazao je Mumin Elezović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Ljubuški.

Posebno se osvrnuo na specifičnost života u Ljubuškom, gdje muslimani stoljećima žive zajedno s komšijama drugih vjera. Prisjetio se i povratka Bošnjaka nakon rata, ističući da je obnova džamija, ponovno učenje ezana i oživljavanje vjerskog života donijelo novu energiju u zajednici. Taj povratak, kaže, bio je ispunjen velikim entuzijazmom i željom ljudi da ponovo izgrade svoje džemate i nastave živjeti vjeru na svojim ognjištima.

Prisjećajući se ranijih vremena, kazao je da su mnoge aktivnosti u džematima opstajale zahvaljujući pojedincima koji su preuzimali odgovornost i vlastitim primjerom poticali druge na angažman. Takav pristup, smatra, ostaje ključan i danas, posebno u manjim sredinama poput Ljubuškog.

Govoreći o današnjem stanju, Elezović je naglasio da je zadovoljan aktivnošću džematlija, jer se u džamijama redovno okupljaju vjernici, održavaju se predavanja i druge aktivnosti koje jačaju zajedništvo. Uprkos malom broju muslimana u tom kraju, zajednica pokazuje snažnu povezanost i želju za očuvanjem vjerskog i kulturnog identiteta.

Poruka vjere, poruka dobra: Salem ef. Dedović

U izdvojenom segmentu emisije „Poruka vjere, poruka dobra“ gostovao je Salem-efendija Dedović, muftija mostarski, koji je govorio o aktuelnim izazovima s kojima se suočava Islamska zajednica na području Hercegovine, historijskoj ulozi mostarskih muftija te važnosti očuvanja vakufa i kulturno-vjerskog identiteta Bošnjaka.

Govoreći o historijskom naslijeđu Mostara, muftija Dedović podsjetio je na značaj mostarskog muftije Mustafa Sidki-efendija Sarajlić, učenjaka iz prve polovine 19. stoljeća o kojem je pisao i svoju doktorsku disertaciju. Sarajlić je, kako je istakao, bio izuzetno obrazovan alim koji je svoje znanje sticao u Mostaru, Sarajevu i Istanbulu, a potom se vratio u domovinu kako bi doprinio razvoju obrazovanja i vjerskog života u Hercegovini. Posebno se isticao radom s mladim učenicima koje je okupljao u svojevrsnu halku znanja, podučavajući ih islamskim disciplinama i pripremajući novu generaciju učenjaka.

Dedović je naglasio da su kroz historiju mostarske muftije često djelovale u složenim društveno-političkim okolnostima, kada je bilo potrebno pokazati odlučnost, hrabrost i odgovornost prema narodu i vjeri. Prema njegovim riječima, slični izazovi postoje i danas, posebno u Hercegovini, prostoru koji je kroz historiju bio izložen različitim političkim pritiscima, migracijama i pokušajima potiskivanja kulturnog i vjerskog naslijeđa.

Govoreći o današnjoj situaciji na području Muftijstva mostarskog, Dedović je istakao da Islamska zajednica djeluje u složenim okolnostima, posebno u sredinama gdje je broj Bošnjaka znatno smanjen nakon ratnih stradanja i iseljavanja. Uprkos tome, zahvaljujući predanom radu imama, aktivista i članova zajednice, uspijeva se očuvati vjerski život i obnavljati kulturno i sakralno naslijeđe koje je tokom rata u velikoj mjeri bilo uništeno.

Poseban akcenat u razgovoru stavljen je na pitanje vakufske imovine. Muftija Dedović naglasio je da vakufi predstavljaju temelj autonomije i slobode Islamske zajednice, jer osiguravaju materijalnu osnovu za djelovanje džamija, medresa, obrazovnih i humanitarnih ustanova. Zbog toga je borba za povrat i zaštitu vakufske imovine, uključujući i poznati slučaj Lakišića harema u Mostaru, jedno od ključnih pitanja za očuvanje dostojanstva i ravnopravnosti muslimana na tom prostoru.

Istakao je da se kroz inicijative za povrat vakufa zapravo vodi šira borba za prava, ravnopravnost i očuvanje multietničkog karaktera Mostara, grada koji bi, kako je naglasio, trebao biti prostor otvorenosti, dijaloga i međusobnog poštovanja različitih kultura i tradicija.

– Vakuf je temelj slobode i autonomije Islamske zajednice; borba za vakufe zapravo je borba za dostojanstvo, prava i ravnopravnost našeg naroda – naglasio je Salem-ef. Dedović.

Na kraju razgovora muftija Dedović naglasio je da Bošnjaci svoju budućnost vide u Bosni i Hercegovini kao zajedničkoj državi svih naroda, pozivajući na međusobni dogovor, mir i izgradnju društva u kojem će različite vjere, kulture i identiteti živjeti u međusobnom poštovanju.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)