Zajedno u ramazanu: Igman

U centralnom iftarskom programu Radio-televizije BIR razgovarano je o mubarek Danu Bedra, njegovom historijskom značaju i snažnim porukama koje ovaj događaj nosi muslimanima danas, posebno u kontekstu iskustva agresije na Bosnu i Hercegovinu. Program je bio posvećen i simbolima duhovnog i nacionalnog otpora, s posebnim naglaskom na Igmansku džamiju  mjesto koje je tokom rata postalo snažan bedem vjere, identiteta i nade.

Gosti emisije bili su vojni muftija Nesib Hadžić, predsjednik džematskog odbora Igmanske džamije Nurko Čaušević, žene borkinje Armije Republike Bosne i Hercegovine, dok je u završnici programa razgovarano i sa muderisom Nezim Halilović.

Muftija Hadžić je istakao da je bitka na Bedru trajni izvor nadahnuća za muslimane, jer svjedoči da su istina, pravda i ustrajnost uvijek jače od brojnosti i sile. Naglasio je da se poruke Bedra snažno prelamaju kroz iskustvo Bošnjaka tokom agresije, te da je upravo vjera bila snaga koja je pomogla da se sačuva ljudskost i dostojanstvo u najtežim trenucima. Posebno je istakao značaj organizacije tradicionalne Bedrije na Igmanu, u ratnoj džamiji, kao simbolu duhovne i moralne čvrstine pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Govoreći o kulturi sjećanja, muftija Hadžić je naglasio da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini podnijela veliki teret očuvanja pamćenja na agresiju i odbranu domovine, posebno u periodima kada druge institucije nisu imale kapacitet ili spremnost da se sistemski bave tim pitanjima. Iako su napravljeni značajni pomaci, istakao je da kultura sjećanja i obrazovni sadržaji moraju biti dodatno unaprijeđeni, kako bi mlade generacije imale jedinstveno i jasno razumijevanje historijskih činjenica.

– Kao što je Bedr osnažio prve muslimane, tako i naše iskustvo agresije mora biti izvor snage, pouke i odgovornosti da nikada ne odustanemo od istine i pravde – poručio je Nesib efendija Hadžić, vojni muftija.

Predsjednik džematskog odbora Igmanske džamije Nurko Čaušević podsjetio je da je džamija građena u najtežim ratnim uslovima, tokom zime 1993. godine, kao prvi vjerski objekat izgrađen nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Istakao je da je Igmanska džamija bila i ostala simbol gradnje nasuprot rušenju, te da je tokom rata služila kao mjesto ibadeta, liječenja ranjenika, duhovne utjehe, ali i kulturnog i obrazovnog života.

U emisiji je naglašena i uloga žena boraca, čija je hrabrost i žrtva ostavila dubok i neizbrisiv trag u odbrani domovine, kao i važnost kontinuiranog održavanja vjerskih i memorijalnih programa na Igmanu. Zaključeno je da su Bedr, Igman i sjećanje na odbranu Bosne i Hercegovine trajni putokazi koji podsjećaju da se istina, sloboda i vjera čuvaju odgovornošću, znanjem i zajedničkim pamćenjem.

Snaga bosanske žene u odbrani domovine

U nastavku programa emitovan je poseban razgovor posvećen ulozi žene u odbrani Bosne i Hercegovine tokom agresije 1992–1995. godine. Gošće emisije bile su Rasema Ražanica, Munevera Gušević i Jasminka Bakaršić, pripadnice Armije Republike Bosne i Hercegovine i članice Udruženja Žene borci 92–95.

Rasema Ražanica podijelila je potresno svjedočanstvo o gubitku supruga u prvim danima agresije, vlastitom uključivanju u strukture odbrane Sarajeva te stradanju brata u genocidu u Srebrenici. Govoreći o ličnim tragedijama, naglasila je da je borba za domovinu bila moralna obaveza, ali i čin dostojanstva, posebno u trenucima kada su žene ostajale same s djecom, gubicima i neizvjesnošću.

Jasminka Bakaršić, koja je imala svega 18 godina kada je ostala bez oca, govorila je iz perspektive mlade djevojke koja je preko noći preuzela odgovornost za porodicu. Istakla je da su žene, osim učešća u civilnoj zaštiti i sanitetskim jedinicama, nosile teret očuvanja života u opkoljenim gradovima  boreći se za hranu, vodu i sigurnost djece, često pod granatama i snajperskom vatrom.

– Muškarci su branili linije, a žene su branile život. U opkoljenim gradovima mi smo bile svjetlo koje je održavalo porodice, djecu i nadu da ćemo preživjeti – istakla je Jasminka Bakaršić, članica Udruženja Žene borci 92–95.

Munevera Gušević je svjedočila o teškim uslovima života i odbrane Goražda, grada u potpunom okruženju. Opisala je ulogu žena u logistici, kopanju rovova, prenošenju hrane, ali i psihološkoj borbi za očuvanje porodice i nade. Posebno je naglasila da je rat djeci prekinuo djetinjstvo, a ženama nametnuo uloge za koje ih niko nije pitao jesu li spremne.

U završnici razgovora poručeno je da snaga bosanske žene nije fraza, već historijska činjenica, te da današnje generacije žena tu snagu mogu nastaviti kroz borbu protiv nepravde, nasilja i društvene pasivnosti. Emisija je zaključena porukom zahvalnosti ženama koje su u najtežim trenucima bile stub porodice, zajednice i odbrane države.

Poruka vjere, poruka dobra: muderis Nezim Halilović

U emisiji „Poruka vjere, poruka dobra“ gost je bio muderis Nezim Halilović, koji je kroz snažnu duhovnu i historijsku paralelu govorio o značaju Bitke na Bedru, poukama Uhuda te njihovoj povezanosti s agresijom na Bosnu i Hercegovinu i današnjim stanjem bošnjačkog naroda.

Halilović je istakao da je Bedr temeljna pobjeda islama, ne samo vojna već i moralna, jer se dogodila bez materijalne nadmoći, ali uz potpunu predanost cilju i povjerenje u Boga. Upravo u tome vidi sličnost s odbranom Bosne i Hercegovine, kada su pripadnici Armije i MUP-a Republike BiH, često slabo naoružani i izolirani, pokazali izuzetnu hrabrost i moralnost.

Govoreći o Uhudu, muderis je podsjetio da se poraz desio onog trenutka kada je dio ashaba napustio svoju dužnost i okrenuo se ratnom plijenu. Tu poruku prenio je i na bosansko iskustvo, naglasivši da su i tokom agresije neke pobjede pretvarane u poraze upravo zbog gubitka discipline, jedinstva i odgovornosti.

Poseban dio razgovora bio je posvećen ratnim kerametima i ličnim svjedočanstvima. Halilović je govorio o mirisu miska iz tijela šehida, osjećaju pomoći u trenucima najveće slabosti, te vlastitom iskustvu teškog ranjavanja 1993. godine, kada je, kako kaže, nakratko vidio džennetske prizore i bio uvjeren da je postigao šehadet.

U razgovoru se više puta osvrnuo na ulogu rahmetli Alije Izetbegović, ističući da je bošnjački narod bio počašćen vođom koji je u najtežem trenutku insistirao na poštivanju islamskih i međunarodnih normi ratovanja, te na moralnoj odgovornosti prema narodu i državi.

– Sama činjenica da smo opstali kao narod i država jeste naša pobjeda. To je naš Bedr – poručio je muderis Nezim Halilović.

Halilović je upozorio da je postdejtonski period novi ispit za Bošnjake vrijeme bez jasnih linija fronta, ali s perfidnijim oblicima borbe, u kojem je nužno imati znanje, jedinstvo i državničku svijest. Poručio je da se Bošnjaci moraju prestati baviti tuđim poslovima i kritikovanjem drugih, a početi odgovorno izvršavati vlastite zadatke.

– Mi Bošnjaci smo narod koji je kroz historiju pokazao merhamet, čast i dostojanstvo, ali moramo naučiti da čuvamo svoje autoritete i da stojimo iza svojih vrijednosti, jer bez njih nema ni države ni naroda – naglasio je muderis Nezim Halilović.

Na kraju emisije, uputio je snažnu poruku optimizma, naglasivši da je sam opstanak Bosne i Hercegovine pobjeda, te da je obaveza današnjih generacija da izgrade državu znanjem, moralom i samopouzdanjem, dostojno žrtve šehida.

(Šejla Nezirević/ Preporod.info)