Sarajevo: Na FPN-u održana panel-diskusija o historijskoj odluci o nezavisnosti BiH i savremenim izazovima

Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu danas je održana panel-diskusija pod nazivom "Historijska odluka i savremeni izazovi", posvećena Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine, uz prateću izložbu Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine.

Učesnici panela govorili su o historijskom značaju odluke o nezavisnosti Bosne i Hercegovine donesene na referendumu 29. februara i 1. marta 1992. godine, kao i o savremenim političkim izazovima s kojima se država suočava.

Na panelu su učestvovali akademik Ejup Ganić i akademik Mirko Pejanović, članovi Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1996. godine, profesor emeritus Ivo Komšić, član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1993. do 1996. godine, Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine u mandatu od 2018. do 2022. godine, te Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1996. godine. Moderator panela bio je dekan Fakulteta političkih nauka, prof. dr. Sead Turčalo.

Džaferović je istakao da je nezavisnost Bosne i Hercegovine historijsko i epohalno postignuće koje nadilazi generacijske okvire.

– Referendum 29. februara i 1. marta 1992. godine i odluka o nezavisnosti Bosne i Hercegovine predstavljaju epohalno postignuće koje se u historiji država dešava veoma rijetko. Bosna i Hercegovina je tada odabrala samostalan put i stekla međunarodni subjektivitet, postavši članica Ujedinjenih nacija i priznata od cijelog svijeta – kazao je Džaferović.

Govoreći o periodu nakon sticanja nezavisnosti, podsjetio je na brojne izazove kroz koje je država prošla, uključujući agresiju, potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i postdejtonski razvoj.

– Bosna i Hercegovina je odolijevala brojnim teškim izazovima i savladala prepreke s kojima se suočavala. Uvjeren sam da će savladati i današnje izazove – naglasio je.

Ukazao je i na savremene političke pritiske i pokušaje destabilizacije države, ističući da takve politike neće uspjeti.

– Bosna i Hercegovina može ići samo naprijed, prema izgradnji cjelovite i demokratske države u kojoj će svi narodi i građani biti ravnopravni, bez obzira gdje žive. Naš cilj je članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu, uz normalnu regionalnu saradnju zasnovanu na međusobnom poštovanju i reciprocitetu – poručio je Džaferović.

Lazović je kazao da je današnja Bosna i Hercegovina drugačija od države za koju su se građani izjasnili na referendumu 1992. godine, što je, kako je naveo, posljedica ratnih okolnosti i političkih rješenja nastalih nakon rata.

– Posljedice koje danas živimo, ustavno-pravne i političke, rezultat su agresije na Bosnu i Hercegovinu i nepovoljnih političkih dogovora, ucjena i pritisaka, posebno u Daytonu. Dejtonski mirovni sporazum, uz sve svoje nedostatke, u sebi nosi i integrativne elemente koji bi, ukoliko se primijene, mogli od Bosne i Hercegovine napraviti stabilnu državu – kazao je Lazović.

Istakao je da je problem u tome što je, prema njegovim riječima, nakon Dejtona nastala nedovršena ustavna konstrukcija države.

– Dobili smo jednu nedovršenu građevinu čija konstrukcija stalno podrhtava na lošim ustavnim temeljima. Ti temelji se moraju mijenjati i učvrstiti. Ako želimo stabilnu, funkcionalnu i demokratsku evropsku državu, u te temelje moramo ugraditi građansku armaturu, odnosno sistem koji će osigurati puna ljudska prava i slobode bez diskriminacije – rekao je Lazović.

Moderator panela, dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr. Sead Turčalo, u zaključku diskusije istakao je da je referendum o nezavisnosti Bosni i Hercegovini osigurao međunarodno-pravni subjektivitet, ali da se subjektivitet države ne završava tim činom.

– Referendum je Bosni i Hercegovini dao međunarodno-pravni subjektivitet, ali se subjektivitet države izgrađuje svakodnevno – kroz institucije koje funkcionišu putem izbornih sistema koji izražavaju volju građana i kroz vanjsku politiku koja treba štititi interese svih njenih građana – kazao je Turčalo.

Dodao je da Bosna i Hercegovina posjeduje značajan historijski kapital, ali se i dalje suočava sa strukturnim izazovima.

– Pitanje da li Bosna i Hercegovina ima budućnost riješeno je 1. marta 1992. godine. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste kakvu budućnost ćemo izgraditi. To je pitanje koje zahtijeva odgovor ne samo od političara nego i od svih nas – poručio je Turčalo.

Panel-diskusiju organizovali su Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS) i Studentska asocijacija Fakulteta političkih nauka (SPONA).

(Preporod.info)