Zajedno u ramazanu: Ustikolina

U ramazanskom programu predstavljena je Ustikolina  mjesto koje se s pravom naziva kolijevkom islama u Bosni i Hercegovini. Kroz razgovor s gostima emisije „Zajedno u Ramazanu“ istaknute su vjerske, društvene i kulturne aktivnosti Medžlisa Islamske zajednice Ustikolina, s posebnim naglaskom na ramazansku praksu, ulogu mladih i snažnu vezu dijaspore s rodnim krajem.

Glavni imam Medžlisa, Edib efendija Efendić, govorio je o specifičnostima medžlisa koji djeluje na području dva entiteta i obuhvata dva džemata sa velikim brojem zaseoka, džamija i mezarja. Posebno je naglasio značaj Turhan Emin-begove džamije kao prve džamije u Bosni i Hercegovini, ali i kontinuitet vjerskog života kroz mektebsku pouku, mukabele, mevlude i zajedničke iftare, naročito u ljetnom i ramazanskom periodu kada se džematlije iz dijaspore vraćaju u svoj kraj.

– Cilj svih naših aktivnosti jeste da barem jedan dan u godini vratimo naše džematlije u njihovu Ustikolinu i da zajedno jačamo osjećaj zajedništva i pripadnosti – kazao je Edib efendija Efendić, glavni imam Medžlisa IZ Ustikolina.

Perspektivu mladih predstavio je Hamza Čengić, koji je govorio o radu Mreže mladih, volonterizmu i očuvanju kulture sjećanja. Istakao je da, iako je riječ o maloj sredini, broj i raznovrsnost aktivnosti pokazuju snažnu energiju mladih koji kroz vjerske, patriotske i humanitarne projekte grade osjećaj odgovornosti prema zajednici. Ramazan u Ustikolini, kako je poručeno, živi se kroz djelo  kroz okupljanje, pamćenje prošlosti i ulaganje u budućnost.

USTIKOLINA I JABUKA: pamćenje, obnova i emanet opstanka

U drugom bloku ramazanskog programa razgovor je bio posvećen historijskom pamćenju, agresiji na Bosnu i Hercegovinu i poslijeratnoj obnovi džemata Ustikolina i Jabuka. Kroz svjedočenja džematlija i članova uprave Medžlisa, istaknuta je snaga zajednice koja je, uprkos potpunom razaranju, obnovila vjerski i društveni život isključivo vlastitim sredstvima i snagom svojih ljudi.

Govoreći o periodu prije agresije, Džemal Maslo podsjetio je da je džemat Ustikolina bio jedan od najbrojnijih u državi, sa snažnim mektebskim životom, omladinskim aktivnostima i tradicijom zajedničkih iftara još od osamdesetih godina. Posebno je naglasio da su tokom agresije porušeni gotovo svi vjerski objekti, ali da se povratkom 1995. godine krenulo od nule – najprije u školskim učionicama, a potom obnovom džamija, mekteba i imamskih kuća. Danas džemat Ustikolina ima više džamija, a vjerski život se, naročito u ramazanu, odvija na velikom broju lokacija, čime se čuva kontinuitet vjere na ovom prostoru.

– Obnovu svih vjerskih objekata na području džemata Ustikolina finansirali su isključivo vjernici, bez stranih donacija, i to je naš najveći ponos –  dodao je Džemal Maslo, član Izvršnog odbora Medžlisa IZ Ustikolina

Snažno i emotivno svjedočenje o džematu Jabuka iznio je Safet Gagula, govoreći o stradanju civila, rušenju džamije i gotovo potpunom uništenju mjesta tokom rata. Istakao je da je obnova započela odmah po povratku stanovništva, te da je Jabuka postala simbol ustrajnosti zahvaljujući vakifima i mještanima koji su obnovili džamiju, izgradili han i organizirali svakodnevne ramazanske iftare otvorene za sve  putnike, namjernike i povratnike. Posebno je naglašena uloga vakufa i dijaspore, bez kojih povratak i život u Jabuci danas ne bi bili mogući.

Sagovornici su složno poručili da je Ustikolina prostor snažnog amaneta – mjesto prvog šehadeta i salavata u Bosni i Hercegovini, ali i mjesto obaveze da se vjera, sjećanje i zajednica očuvaju za buduće generacije.

Poruka vjere, poruka dobra: Adnan Muftarević i Senad Čengić

U emisiji posvećenoj historijskim temeljima islama u Bosni i Hercegovini, fokus razgovora bio je na Ustikolina i Turhan Emin-begovoj džamiji, najstarijoj džamiji u Bosni i Hercegovini, koja ne predstavlja samo vjerski objekt, već simbol početka jedne kulture, civilizacije i trajnog identitetskog procesa. O ovoj temi govorili su Adnan Muftarević, savjetnik i arheolog iz Muzej grada Sarajeva, te Senad Čengić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Ustikolina.

U historijskom kontekstu, Ustikolina je predstavljena kao jedna od ključnih strateških i trgovačkih tačaka u srednjem vijeku. Smještena na gornjem toku rijeke Drine, na mjestu gdje je rijeka bila mirna i prohodna, Ustikolina je stoljećima bila prirodna kapija prema Bosni. Upravo ta geografska specifičnost učinila ju je važnom još u antičkom periodu, preko rimskih puteva, a kasnije i u osmanskom dobu, kada postaje jedna od glavnih tačaka ulaska Osmanlija na bosansko tlo.

Adnan Muftarević je naglasio da prvi kontakti islama s ovim prostorima sežu još u 13. stoljeće, kroz dolazak Sari Saltuka i Tatara, što potvrđuju i usmena predanja, ali i rani nišani za koje se vjeruje da pripadaju tom periodu. Intenzivniji dolazak Osmanlija uslijedio je u 14. i 15. stoljeću, kada Ustikolina postaje ključna vojna i logistička tačka, mjesto gdje se Drina mogla najlakše preći i odakle se dalje prodiralo prema Foči, Višegradu i unutrašnjosti Bosne.

– Islam u Bosni nije došao sabljom, već je prihvaćen slobodno, a Ustikolina je jedan od najsnažnijih dokaza tog dostojanstvenog i svjesnog historijskog izbora – naglasio je Senad Čengić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Ustikolina.

Posebna pažnja posvećena je ličnostima koje su obilježile ovo razdoblje – Ishak-begu, njegovim sinovima Barak-begu i Isa-begu Ishakoviću, ali i Turhan Emin-begu, vakifu koji je 1448. godine sagradio džamiju u Ustikolini. Dimenzije džamije i razvijenost zanata u tom periodu svjedoče da je u Ustikolini već tada postojala snažna i organizirana muslimanska zajednica, sastavljena i od domaćeg stanovništva i od doseljenika.

Arheološka istraživanja na lokalitetu Presjeka dodatno potvrđuju kontinuitet života i visok društveni status ranih muslimana u ovom kraju. Otkrivena su šehidska i civilna mezarja, masivne kamene grobnice i sarkofazi, koji prema svim standardima ukazuju na elitne slojeve društva. Presjeka se, prema dosadašnjim nalazima, smatra jednim od najstarijih muslimanskih mezarja u Bosni i Hercegovini, a kvalitet izrade mezara govori o snažnom, dostojanstvenom i ukorijenjenom prisustvu islama.

– Ustikolina nije važna samo na lokalnom nivou – njen značaj je bosanski, pa čak i širi, jer je upravo ovdje Bosna bila otvorena prema svijetu i prema islamu –  dodao je Adnan Muftarević, arheolog i savjetnik, Muzej grada Sarajeva.

U završnici razgovora istaknuta je poruka da islam u Bosni i Hercegovini nije nametnut silom, već prihvaćen dobrovoljno, u historijskom trenutku kada su domaći ljudi u islamu prepoznali duhovnu, društvenu i civilizacijsku alternativu. Ustikolina je predstavljena kao ogledni primjer tog procesa – prostor gdje se vjera, kultura i identitet stoljećima isprepliću i traju.

 (Šejla Nezirević/ Preporod.info)