Zajedno u ramazanu: Bihać

U razgovoru sa Mensur efendijom Čehićem, gledaoci su imali priliku čuti kako Ramazan u Bihaću ne znači samo post i ibadet, već i vrijeme obnove zajedništva, empatije i međusobne solidarnosti. Efendija je istaknuo da, iako imami imaju profesionalne obaveze tokom mjeseca, ipak nalaze trenutke za ličnu duhovnu refleksiju, porodično druženje i obnovu vjerskog osjećaja.

Posebno je istaknuto da Ramazan donosi priliku da se revitalizira neposredni kontakt među ljudima, što je danas, u doba društvenih mreža i ubrzanog života, često zanemareno. Efendija je podsjetio da je važnost susreta u džamiji, zajedničkog iftara i direktne komunikacije s drugim ljudima neprocjenjiva, te da upravo te vrijednosti grade osjećaj pripadnosti i povezanosti u zajednici.

Veliki značaj u ovom mjesecu ima i humanitarni rad. Medžlis Islamske zajednice Bihać aktivno pomaže ljudima u socijalnoj potrebi, pružajući prehrambene pakete, medicinsku pomoć i posjete starijim osobama. Poseban akcenat stavljen je na razvoj empatije kod mladih kroz volontiranje, što doprinosi očuvanju zajedničkih vrijednosti i osnaživanju društvene kohezije.

Nezaobilazna tema emisije bila je i očuvanje prirode. Rijeka Una, šume i prirodna bogatstva Bihaća predstavljaju ne samo estetsku i ekološku vrijednost, već i duhovni emanet. Efendija Čehić podsjeća da je briga za okoliš vjerska i moralna obaveza, a da zajednica koja njeguje takve vrijednosti pokazuje i svoju civilizacijsku zrelost. Udruženje Unski smaragdi već decenijama radi na zaštiti rijeke Une, a ovakav primjer može poslužiti i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine kao model odgovornog odnosa prema prirodi.

Zaključno, poruka emisije je jasna: Ramazan je vrijeme za male, ali značajne korake ka boljem životu  prema porodici, zajednici i prirodi. Svaka mala akcija pažnje, ljubaznosti ili brige za druge doprinosi ispunjavanju ramazanskog zadatka i jača osjećaj zajedništva, smirenosti i zahvalnosti.

– Mi u Ramazanu ne trebamo tražiti savršenstvo, nego pokušati učiniti jedan mali, sitni korak da budemo bolji – prema porodici, zajednici i prirodi. Kada nas to nastojanje krasiti, možemo kazati da smo ramazanski zadatak sa uspjehom obavili –  istakao je Mensur efendija Čehić

Gledaoci i slušaoci su podsjećeni da, i nakon završetka mjeseca Ramazana, vrijednosti koje učimo  suosjećanje, volonterizam, briga za bližnje i za prirodu  trebaju ostati trajni dio naših života.

Hanume s Une

Udruženja žena Hanume sa Une iz Bihaća. Gošće emisije bile su predsjednica udruženja Enisa Skenderović, te članice Mirsada Remić i Nermina Alivuk, koje su podijelile priču o nastanku, razvoju i bogatom spektru aktivnosti ovog udruženja.

Udruženje Hanume sa Une formalno je registrovano u jeku pandemije, nakon dugogodišnjeg neformalnog djelovanja. Njihova misija zasniva se na očuvanju tradicije i kulturne baštine, osnaživanju žene kao pojedinca te kontinuiranom humanitarnom radu. Danas okupljaju članice iz 17 mjesnih zajednica grada Bihaća i prepoznate su kao aktivan i pouzdan partner u kulturnim, vjerskim i društvenim manifestacijama, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou.

Poseban segment njihovog djelovanja posvećen je očuvanju gastro-tradicije Krajine. Hanume su poznate kao čuvarice autentičnih krajiških recepata, a kruna tog rada je knjiga „Mozaik okusa i tradicije“, nastala kao zajednički projekat svih članica. Knjiga donosi recepte koji svjedoče o porodičnom zajedništvu, različitim običajima i bogatstvu krajiške kuhinje, a uskoro će biti prevedena i na turski jezik, čime će tradicija Krajine biti predstavljena i van granica Bosne i Hercegovine.

– U našem udruženju svaki recept nosi emociju i priču – tetke, strine, majke i nane. To je amanet koji želimo sačuvati i prenijeti dalje, jer tradicija bez ljudi i zajedništva nema svoju pravu vrijednost – dodala je Enisa Skenderović, predsjednica Udruženja Hanume sa Une.

Uz kulturni rad, udruženje veliku pažnju posvećuje humanitarnim aktivnostima, posebno onima usmjerenim prema djeci. Tokom Ramazana realiziraju akciju „Sedmica solidarnosti Bihać za Srebrenicu“, pripremajući paketiće za djecu Podrinja, dok krajem godine pružaju podršku Centru za djecu bez roditeljskog staranja u Kulen Vakufu. Njihov rad obuhvata i radionice ručnih radova, heklanja, te edukativne susrete s djecom i mladima s ciljem prenošenja znanja i tradicije na nove generacije.

Ramazan u Hanumama sa Une ima posebno mjesto – obilježen je zajedničkim ibadetima, iftarima iz srca, druženjima i učešćem u centralnim bajramskim svečanostima. Kroz sve aktivnosti provlači se snažna poruka zajedništva, solidarnosti i očuvanja identiteta, što ovo udruženje čini važnim čuvarom tradicije i duha Krajine.

Poruka vjere, poruka dobra: Mehmed Kudić

U novom izdanju emisije „Poruka vjere i poruka dobra“, gost je bio muftija bihaćki Mehmed-efendija Kudić, s kojim je razgovarano o jednoj od temeljnih tema kur’anske znanosti  povodima objave Kur’ana (esbabu-n-nuzul) i njihovom značaju za razumijevanje Kur’ana u savremenom kontekstu.

Muftija Kudić je pojasnio da povodi objave jasno ukazuju na to da Kur’an nije apstraktna knjiga, već Božija riječ koja direktno komunicira sa stvarnim životnim situacijama ljudi. Ajeti su često objavljivani povodom konkretnih događaja, pitanja ili stanja u zajednici, kako bi se kroz njih ostavio trajni trag i jasna poruka za sva vremena. Iako su mnogi ajeti vezani za specifične okolnosti, njihovo značenje nikada nije ograničeno samo na taj historijski trenutak, već nosi univerzalne poruke primjenjive u svim epohama.

Govoreći o različitim tumačenjima istih ajeta, muftija je naglasio da raznolikost u navođenju povoda objave ne ugrožava vjerodostojnost Kur’ana. Naprotiv, ona potvrđuje širinu Božanske mudrosti i činjenicu da su ashabi ajete doživljavali iz različitih perspektiva, ovisno o kontekstu i vremenu u kojem su ih čuli. Klasični mufesiri fokus stavljaju na predaje i jezičko značenje ajeta, dok savremeni tumači nastoje povezati povode objave s današnjim društvenim, moralnim i intelektualnim izazovima.

– Povodi objave jasno nam pokazuju da Kur’an nije apstraktna knjiga, već Božija riječ koja je objavljena čovjeku i njegovoj stvarnosti, kako tada, tako i danas – naglasio je hafiz Mehmed-efendija Kudić

Posebno su istaknuti primjeri ajeta o zabrani alkohola i kocke, gdje se jasno vidi postupnost objave i duboko razumijevanje ljudske prirode. Muftija Kudić je ukazao da i današnje društvo nosi slične izazove, naročito kada je riječ o kocki i ovisnostima koje često prolaze neprimijećeno, ali razaraju pojedinca i zajednicu. Također je spomenut i primjer promjene kible, koji simbolizira jedinstvo muslimanskog ummeta i važnost zajedničkog duhovnog i društvenog usmjerenja.

Na kraju razgovora, muftija je poručio da je prvi i najvažniji korak u razumijevanju Kur’ana njegovo čitanje. Svaki prijevod Kur’ana već predstavlja oblik tumačenja, dok dublje razumijevanje zahtijeva povezivanje klasičnih i savremenih tefsira, ali i otvoreno srce, jer se, kako je naglasio, Kur’an najpotpunije razumijeva upravo srcem.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)