Vehid Arnaut: Zekat je stroga vjerska obaveza i nije dobrovoljni čin, Islamska zajednica slijedi praksu Poslanika, a.s., u prikupljanju

– Zekat je stroga vjerska obaveza i nije dobrovoljni čin. Dok u drugim vjerskim zajednicama imate dobrovoljna davanja, u islamu je zekat propisan kao obavezni dio koji treba izdvojiti iz određenog dijela imovine u određenom vremenskom periodu i iznosu – kazao je u programu BIR radija direktor Ureda za zekat Islamske zajednice u BiH Vehid-ef. Arnaut.

Dodao je i da postoje vrste imovine na koju se izdvaja zekat, nego kako u Kur'anu stoji, to je višeg od onog što imamo od osnovnih životnih potreba.

– Zekat ne obuhvata svu čovjekovu imovinu, nego onu koja mu pričinjava višaka i na nju se izdvaja 40. dio jednom u toku godine kao znak solidarnosti sa onima koji su u stanju potrebe ili nisu u mogućnosti da sami sebi privređuju – naglasio je Arnaut.

Podsjetio je i na riječi Poslanika, a.s., koji je kazao da zekatom čistimo našu imovinu i činimo je blagoslovljenom, a istovremeno čistimo i našu dušu i čuva je od škrtosti, sebičnosti i pohlepe.

Dodao je i da nijedno davanje, bez obzira da li se radilo o sadaki, vakufu ili neke međusobne pomoći, ne može dostići vrijednost u nagradi kao zekat.

– Moramo pozicionirati zekat kao vjersku obavezu koju treba precizno izvršiti, evidentirati svoju imovinu, ako je nešto nejasno i konsultirati se i to draga srca dati u Bejtul-mal, kako bi ulul-emr nju rasporedio prema kategorijama kojima je Kur'an definirao pravo u pripadanju – naglasio je Arnaut.

Arnaut je istakao kako se Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini vratila na ortodoksnu praksu Poslanika, a.s., koji je u svoje vrijeme prikupljao zekat na ovakav način.

– U vrijeme Poslanika, a.s., i Hulefai-rašidina su zekat prikupljale za to ovlaštene osobe. Nije zabilježeno da je neko po vlastitom nahođenju davao zekat i smatrao da je na taj način izvršio ovu islamsku dužnost – kazao je Arnaut.

Podsjetio je da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini osnivanjem Bejtul-mala 1969. godine vratila ortodoksnu praksu Poslanika, a.s., i pozvala muslimane ovih prostora da svoj sadekatul-fitr i zekat isključivo daju u centralnu kasu.

– Islamska zajednica je na taj način formirala poseban fond Bejtul-mal, u kojeg dolaze sredstva od zekata, sadekatul-fitra, fidje i prerađevine od kurbanskog mesa, i taj fond izvršava na način organiziranog prikupljanja zekata. On zadovoljava potrebe ili distribuira sredstva prema osam definiranih Kur’anskih kategorija. Na taj način je zaokružen jedan propis u osnovi na najbolji način, kako i ostvaruje svoju punu intenciju ili namjeru nalogodavca, odnosno Uzvišenog Allaha, džellešanuhu. Samo iz tih velikih fondova je moguće ravnomjerno, normalno, rasporediti sredstva na odgovarajući način, o čemu ulul-emr odlučuje – istakao je Arnaut.

Podsjetio je i da je Rijaset Islamske zajednice utvrdio da nisab oznosi 26.640 KM.

– Čovjek koji ima vrijednost nisaba, ne samo u zlatu i srebru, nego u cjelokupnoj jednogodišnoj imovini, na to izdaje 2.5 posto. Tu možemo izdvojiti i ovaj dio koji se odnosi na nepokretnu imovinu bilo da se radi o stanovima koji se rentaju, te trgovačku robu – istakao je Arnaut, dodavši da se zekat na poljoprivredne proizvode i stoku drukčije obračunava.

Na kraju razgovora, Arnaut je pozvao sve muslimane da ukoliko imaju neku nedoumicu oko izdvajanja zekata ili obračuna, da se mogu obratiti Uredu za zekat na web stranici zekat.ba, a da im na raspolaganju stoje i njihovi imami.

(Preporod.info)