Zajedno u ramazanu: Stolac

U specijalnom ramazanskom programu Zajedno u Ramazanu, otvorena je važna i slojevita rasprava o položaju Bošnjaka u Stocu, s posebnim fokusom na diskriminaciju koja se, kako je naglašeno, ne očituje u svakodnevnom životu, već prvenstveno u političkim i institucionalnim okvirima. Gost emisije bio je Salmir Kaplan, zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je iz ličnog i političkog iskustva govorio o realnosti života u ovom hercegovačkom gradu.

Kaplan je istakao da Stolac na prvi pogled djeluje kao normalna, otvorena sredina u kojoj ljudi različitih identiteta svakodnevno žive bez tenzija, ali da se ključni problemi pojavljuju kada se dođe do zapošljavanja, političkog odlučivanja, lokalne samouprave i raspodjele resursa. Kao jedan od upečatljivih primjera naveo je nepostojanje mjesnih zajednica u Stocu, što Bošnjacima onemogućava institucionalno organizovanje i direktan pristup razvojnim projektima.

– Naša borba danas više nije puškom, nego politikom – i samo svjesnim i zajedničkim djelovanjem možemo ispravljati historijske nepravde – naglasio je Kaplan.

U širem kontekstu, Kaplan je podsjetio da današnje političke prakse imaju duboke historijske korijene, naglašavajući da se nekadašnja politika progona danas nastavlja kroz suptilnije oblike političke i administrativne diskriminacije. Ipak, naglasio je da među običnim ljudima, komšijama i porodicama, preovladava normalna komunikacija i suživot, te da su upravo politička svijest, zajedničko djelovanje i odgovorno učešće na izborima ključni alati za poboljšanje položaja Bošnjaka u Stocu.

Bošnjaci iz Stoca u Turskoj

Bošnjaci, gdje god da žive, nastoje sačuvati svoju tradiciju, identitet i običaje. Poseban primjer ovog očuvanja kulture su Bošnjaci iz Karamursel i Halilbeli u Republici Turskoj, potomci bosanskohercegovačkih iseljenika iz Hercegovine, uglavnom iz Stoca, koji tamo žive već više od jednog stoljeća.

Zlatko Hadžiomerović, autor knjige „Bošnjaci u Republici Turskoj“, kroz svoje istraživanje povezao je brojne porodice i dokumentovao njihovo porijeklo, prezimena i porodične veze. Halilbeli broji oko 1.900 Bošnjaka, dok u Karamurselu živi između 30 i 40.000 potomaka iseljenika.

U razgovoru za Radio-televiziju BIR, Hadžiomerović je istakao emotivne susrete između porodica koje nisu bile u kontaktu i do 150 godina.

– Nevjerovatno su emotivni ti susreti. Ljudi plaču kad se vide i ponovno otkrivaju svoju rodbinu i korijene – rekao je.

Bošnjaci u Turskoj čuvaju tradiciju kroz običaje, jezik, porodične veze i kulinarske vještine, poput pripreme tradicionalne bosanske pite. Takođe, i mlađe generacije aktivno dolaze u Bosnu i Hercegovinu, obilazeći Sarajevo, Mostar, Stolac, pa čak i Srebrenicu i Travnik, kako bi istražili svoje porijeklo i održali vezu s domovinom.

Hadžiomerović naglašava da su Bošnjaci u Turskoj ne samo povezani sa svojom kulturnom baštinom, već i uspješni i odani građani Turske, cijenjeni u svojim zajednicama i poslu, ali i duboko vezani za Bosnu i Hercegovinu.

Ovaj projekt ističe važnost dijaspore u očuvanju identiteta i tradicije, te u spajanju pokidanih porodičnih veza koje traju generacijama.

Poruka vjere, poruka dobra: Mersed Šabanović

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Stolac, Mersed-efendija Šabanović, govorio je o značaju džemata u svakodnevnom životu Bošnjaka Stoca. Džemat, pojašnjava efendija Šabanović, predstavlja okupljanje, zajedništvo i povezanost, ne samo u vjerskom, već i u društvenom, kulturnom, ekonomskom i humanitarnom smislu.

Efendija Šabanović podsjeća da su pravi džemati oni koji prevazilaze razlike u mišljenju i stavu, te služe kao mjesto ponovnog okupljanja zajednice i jačanja međusobnih veza. Džemat je, kako ističe, iznad svih drugih udruga i organizacija jer okuplja ljude i pruža okvir za zajedničke projekte i aktivnosti, posebno u mjestima poput Stoca, gdje je narod nakon rata bio ugrožen i raseljen.

Posebno je naglašena uloga džemata u procesu povratka Bošnjaka u Stolac. Efendija Šabanović opisuje kako su prvi povratnici, suočeni s brojnim preprekama i opstrukcijama, ostali u svojim domovima i tako postavili temelj obnove džamija, vakufskih objekata i čaršije.

Kroz zajedničke akcije – od obnove Careve džamije, humanitarnih projekata za Palestinu i Gazu, do pomoći žrtvama poplava i zemljotresa – džemat je pokazao svoju neprocjenjivu ulogu u jačanju solidarnosti i zajedništva.

Također ističe ključnu ulogu imama u izgradnji i održavanju džemata: od mektebske nastave i mreže mladih, preko odjela za brak i porodicu, do podrške potrebama džematlija. Aktivnost i angažman mladih, kaže, najbolji je pokazatelj vitalnosti džemata, dok iskrenost, mudrost i posvećenost imama čine temelj uspjeha cijele zajednice.

– Ako imamo uzornu djecu ili polaznike u mektebu, znači imat ćemo dobre aktiviste u mreži mladih i sutra u odjelima i odborima. Sve se na neki način vrti oko imama, odnosno njegova je glavna uloga tu – dodao je Mersed-efendija Šabanović

Naglašena je i važnost ekonomskih i društvenih inicijativa koje podstiču opstanak Bošnjaka u Stocu, uključujući otvaranje radnih mjesta, podršku privatnom sektoru i sistemske projekte koji omogućavaju mladim porodicama da ostanu i grade budućnost u svojoj zajednici. Sve ove aktivnosti, pokazuju da džemat nije samo mjesto vjerskog okupljanja, već i ključna karika u očuvanju identiteta, kulture i opstanka naroda.

(Šejla Nezirević/Preporod.info)