Zajedno u Ramazanu: Goražde

U ramazanskoj emisiji „Zajedno u Ramazanu“ Radio-televizije BIR, povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, otvoren je snažan i emotivan razgovor o Goraždu, gradu koji je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu preživio trogodišnju opsadu, ali nikada nije izgubio duh, dostojanstvo i vjeru. Emisija je okupila svjedoke historije, ljude koji su u najtežim trenucima nosili odgovornost za grad, narod i domovinu, te čije riječi danas predstavljaju autentično svjedočenje jednog vremena.

O periodu agresije, organizaciji odbrane i snazi vjere govorio je Hamed efendija Efendić, prvi goraždanski muftija i muftija u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, dok je vojni i organizacijski aspekt odbrane grada iznio Hamed Rišljanin, komandant Teritorijalne odbrane Goražda na početku rata. Njihova svjedočenja pokazala su kako su se vjera, ljudskost i spremnost na žrtvu ispreplele u odbrani grada na Drini.

Posebno je naglašena uloga Goražda kao utočišta za hiljade izbjeglica iz Višegrada, Foče, Čajniča i Rogatice. Uprkos oskudici, stanovnici Goražda otvorili su vrata svojih domova, dijelili hranu i sve što su imali, pokazujući ljudskost koja je, prema riječima gostiju, bila jedan od ključnih razloga opstanka grada. Upravo ta spremnost na dijeljenje i solidarnost bila je znak da Goražde neće pasti.

– Svaki čovjek koji je ostao u Goraždu dao je doprinos odbrani grada – da je narod otišao, otišla bi i vojska – istakao je Hamed Rišljanin.

U razgovoru je podsjećano i na pokušaje destabilizacije iznutra, formiranje tzv. foruma građana i pokušaje obmane stanovništva, ali i na presudne trenutke otpora od barikada, prvih granata i potpunog okruženja grada, do ključnih vojnih akcija koje su spriječile pad Goražda. Posebno mjesto u razgovoru zauzeli su teški dani ofanziva 1993. i 1994. godine, kada je Goražde, uprkos gladi, ranjavanjima i neizvjesnosti, ostalo uspravno.

Sagovornici su naglasili da se domovina ne brani samo oružjem, već i vrijednostima koje je potrebno čuvati i u miru  dostojanstvom, zajedništvom, brigom za drugog i očuvanjem identiteta. U tom kontekstu govoreno je i o simbolici 18. septembra, Dana oslobođenja Goražda, koji predstavlja prekretnicu i potvrdu da su žrtva i istrajnost imale smisla.

Razgovor je još jednom potvrdio da je Goražde više od geografskog pojma  ono je simbol otpora, ljudskosti i vjere, grad koji se branio i odbranio snagom zajedništva i nepokolebljivom voljom svojih ljudi.

 Osjećaj Ramazana u Goraždu

U nastavku emisije iz goraždanske perspektive otvoren je razgovor o posebnosti Ramazana u Podrinju, ulozi džemata, odgoju djece kroz mekteb, ali i o povezanosti vjere, domovine i Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Iz Goražde su poslane snažne poruke o kontinuitetu, zajedništvu i važnosti znanja kao temelja opstanka zajednice.

Govoreći o ramazanskoj atmosferi u Goraždu, predstavnik Medžlisa Islamske zajednice Goražde istakao je da Ramazan na ovom dijelu Drine nosi posebnu emociju i duhovnu snagu. „Ramazan je vrijeme čežnje za ezanom, zajedničkog iftara i radosti koju dijelimo jedni s drugima“, naglasio je, dodajući da se ovogodišnje ramazanske aktivnosti realiziraju u 24 džemata, uz angažman imama i studenata  softi.

Poseban fokus stavljen je na učenje Kur’ana kroz mukabele, među kojima se izdvaja dugogodišnja hafiska mukabela u Goraždu.

– Ponosni smo što u herojskom gradu Goraždu već godinama imamo hafisku mukabelu u kojoj učestvuju hafizi iz Bosne i Hercegovine i Turske – istakao je sagovornik, naglasivši i važnost porodičnih hafiza kao posebne vrijednosti ovog ramazanskog programa.

Jedan od najupečatljivijih segmenata razgovora bila je mektebska mukabela u džematu Stara Čaršija, koju vodi Bećir-efendija Herak. Govoreći o radu s djecom, Herak je pojasnio da je cilj ove prakse razvijanje ljubavi prema Kur’anu kod najmlađih.

U razgovor su se uključile i mlade učesnice mukabele, Silma i Amna, koje su svjedočile da im učenje Kur’ana u Ramazanu pomaže ne samo u poboljšanju kiraeta, već i u izgradnji prijateljstva i samopouzdanja. „Učimo jedni od drugih, slušamo greške i zajedno napredujemo – to je za nas velika prilika“, istakla je jedna od njih.

Posebna pažnja posvećena je i radu sa softama – budućim imamima. Naglašeno je da je važno mlade vezati za rodni kraj i omogućiti im da prva iskustva stiču upravo u svojim džematima

Emisija je otvorila i pitanje obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na odgoj djece u duhu ljubavi prema domovini. „Domovina se voli kroz znanje, kroz učenje i kroz institucije“, poručeno je, uz isticanje da džemati kroz mekteb, recitacije i prigodne aktivnosti doprinose jačanju svijesti o državnim vrijednostima.

Ramazanska večer završena je učenjem Kur’ana, čime je simbolično potvrđena poruka emisije: Ramazan u Goraždu nije samo vrijeme posta, već prostor u kojem se susreću vjera, znanje, odgoj i domovina – kroz spoj mladosti i iskustva.

Poruka vjere, poruka dobra: Adila Čaušević, Ismail-ef. Čulov

 U emisiji Poruka vjere, poruka dobra govorilo se o značaju rada u islamu i njegovoj dubokoj povezanosti s vjerom, ibadetom i odgovornošću prema zajednici. Gosti emisije bili su Adila Čaušević, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Muftijstva goraždanskog, i Ismail-efendija Čulov, imam iz Ustiprače, koji su kroz kur’anske ajete, hadise i savremene primjere pojasnili da islam rad ne posmatra isključivo kao sredstvo stjecanja, već kao moralnu i duhovnu obavezu.

U razgovoru je istaknuto da se vjera ne svjedoči samo riječima i obredima, već konkretnim djelima, posebno kroz pošten rad, zalaganje i služenje zajednici. Ramazan je predstavljen kao mjesec koji dodatno podsjeća vjernike da post ne znači pasivnost, već svjesnost, disciplinu i povećanu odgovornost u svakodnevnim obavezama.

Sagovornici su naglasili da islam snažno podstiče rad, a odvraća od lijenosti, jer lijenost razara čovjeka i duhovno i društveno. Rad, s druge strane, jača dostojanstvo, samopouzdanje i osjećaj svrhe, te doprinosi očuvanju psihičkog i fizičkog zdravlja. Posebno je istaknuto da se svaki posao, ma koliko bio skroman, uz iskren nijet može uzdići na stepen ibadeta.

– Rad u islamu nije samo sredstvo stjecanja, nego obaveza i ibadet – svaki posao koji se radi iskreno, pošteno i s dobrim nijetom ima svoju duhovnu vrijednost –  istakla je Čaušević.

Govoreći o savremenom kontekstu, akcenat je stavljen i na volonterizam kao jedan od najvrijednijih oblika rada za opće dobro. Istaknuta je uloga Islamske zajednice kroz različite odjele i mreže koje okupljaju vjernike svih generacija, njegujući kulturu solidarnosti, brige i zajedničkog djelovanja.

Zaključeno je da je ključ islamskog poimanja rada ravnoteža  između dunjalučkih obaveza i duhovnih ciljeva. Rad u ime Allaha, uz iskren nijet i svijest o granicama, ne iscrpljuje čovjeka, već ga oplemenjuje i vodi ka unutarnjem miru, čineći njegov svakodnevni život produženim ibadetom.

(Šejla Nezirević/ Preporod.info)