Ramazanske leksičke mahsuzije: Defiti

Piše: Jasmin Hodžić

Enesu K.

Kur'an Časni kaže:

إِنَّ ٱللَّهَ يُدَٰفِعُ عَنِ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓا۟ ۗ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُحِبُّ كُلَّ خَوَّانٍ كَفُورٍ

Allah zbilja brani one koji vjeruju, Allah doista ne voli izdajnika, nezahvalnika!

(Kur’an, 22: 38)

U vjeri (imanu) je sigurnost. Allah dž. š. od nas odbija šta treba da odbija, odnosno kaže da štiti i brani one koji vjeruju. 

Na drugom mjestu se navodi:

ادْفَعْ بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ

Suzbij (odbij) zlo onim najljepšim

(Ti dobrim na zlo uzvrati / Suzbij zlo činom ljepote i dobrote)

(Kur'an, 23: 96 – dio ajeta)

Ili:

وَلَا تَسْتَوِي الْحَسَنَةُ وَلَا السَّيِّئَةُ ۚ ادْفَعْ بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ فَإِذَا الَّذِي بَيْنَكَ وَبَيْنَهُ عَدَاوَةٌ كَأَنَّهُ وَلِيٌّ حَمِيمٌ

Nisu isto dobro i zlo! Ti na zlo onim dobrim uzvrati, pa će onaj što je neprijateljstvo između njega i tebe odjednom tebi prijatelj prisni postati! (kao da ti je prijatelj prisni)

 (Kur’an, 41: 34)

U Jahićevu Rječniku bosanskog stoji opis arhaičnog glagola defiti sa značenjem umirivati, smirivati, sprječavati, odbijati, suzbijati, ublažavati…, a slično je i kod Škaljića u Rječniku turcizama, s tim da Abdullah Škaljić konstatuje „da Petar Skok dovodi ovaj naš glagol u vezu sa muzičkim instrumentom def, što je bez sumnje pogrešno” (Škaljić, 1966: 208), pa je jako interesantno da se i sam tekst Kur'ana ili korpus kur'anskog teksta postavlja kao korpus za potvrdu ili ovjeru određenih značenja, pa time i same etimologije, baš kako je ovdje potvrđena i Škaljićeva tvrdnja ili kako su ovjereni etimologija i značenje našeg glagola defiti.

Arapski glagol defe'a  (دَفَعَ) – jedfe'u (يَدْفَعُ) ima više nijansi u značenju te između ostalog označava plaćanje, guranje, odgurivanje, vožnju, tjeranje, podsticanje, skretanje, potiskivanje ili suzbijanje.

U jednom opisu strašnih promjena u prirodi u vrijeme Kijametskog dana i strašne kazne koja će potom uslijediti za one koji su poricali, Gospodar Svevišnji spominje u Kur'anu da će se azab (kazna) uistinu (zasigurno) dogoditi, pa još veli:

مَا لَهُ مِنْ دَافِع

„Niko je (kaznu, op. a.) neće moći otkloniti (spriječiti, suzbiti, ublažiti).“

(Nema tog ko bi je spriječio / Nema joj  branitelja) (Kur'an, 52: 8)

Odnosno, na drugom mjestu kaže:

سَأَلَ سَائِلٌ بِعَذَابٍ وَاقِعٍ

Pitao pitac neki o kazni koja će se zbiti (izvršiti)

لِلْكَافِرِينَ لَيْسَ لَهُ دَافِعٌ

(nad) poricateljima (kafirima, nevjernicima) – nema tog ko će je spriječiti.

(Nema joj  branitelja, nema tog ko bi je suzbio)  (Kur’an, 70: 1, 2)

Allah brani one koji vjeruju. Oni koji vjeruju suzbijaju tuđe zlo činom svoje dobrote, a ajeti kazuju također i to da se suzbija fesad (nered, smutnja) tako što Allah suzbija ljude jedne drugima:

وَلَوْلَا دَفْعُ اللَّهِ النَّاسَ بَعْضَهُمْ بِبَعْضٍ لَفَسَدَتِ الْأَرْضُ

A da Allah ne suzbija ljude, jedne drugima, na Zemlji bi, doista, nered (fesad) nastao.

(Kur’an, 2: 251 – dio ajeta)

Isto tako, u borbi sa samim sobom, čovjek mora da se subija, da spriječi fesad koji mu dolazi iz vlastitih prsa, baš kao što Kadićev Bašeskijin posljednji zapis kaže:

...razum ti je dat da defiš svoj nefs, da lomiš zle strasti i želje koje te raspinju.

Ramazan je najbolji trening za to.

(Preporod.info)