Zajedno u ramazanu: Konjic i Jablanica

Ramazan se u Konjicu organizira kroz program "Konjic u Ramazanu", uz pojačano prisustvo imama, ramazanskih softi i medresanki u svim džematima, uključujući i udaljena sela. Sličan pristup njeguje se i u Jablanici, gdje se, uprkos demografskim izazovima i razrijeđenosti džemata, nastoji očuvati puni vjerski život i kontinuirano prisustvo Islamske zajednice u svim sredinama.

Sagovornici su posebno istakli značaj ramazanske prakse za mlade softe, kojima ovaj mjesec predstavlja snažno odgojno i životno iskustvo, ali i priliku da osjete podršku i toplinu džematlija. Ramazan se, kako je naglašeno, potvrđuje kao vrijeme intenzivne empatije, solidarnosti i društvene odgovornosti.

Drugi dio razgovora bio je posvećen posljedicama poplava u Konjicu i Jablanici. Istaknuto je da je Islamska zajednica od prvog dana bila uključena u pomoć unesrećenima, izgradnju kuća i sanaciju vjerske infrastrukture. Donja Jablanica i dalje nosi teške posljedice katastrofe, ali je poručeno da vjera, zajedništvo i strpljenje omogućavaju nastavak života i nadu u obnovu.

– Poplave su pokazale koliko naš narod zna biti istrajan, saburli i spreman pomoći drugome – to je lekcija koju ne smijemo zaboraviti ni nakon Ramazana – rekao je Refik-ef. Delić, glavni imam.

Ramazan kao vrijeme sjećanja i očuvanja identiteta

U nastavku emisije o kulturnom identitetu i tradiciji govorili su Benjamin Mušinović, predstavnik Centra za kulturu – Narodnog univerziteta Konjic, i Omer Karić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Jablanica.

Razgovor je započeo osvrtom na ramazane iz djetinjstva, u kojima su, kako je istaknuto, osnovni osjećaji ostali isti bez obzira na protok vremena – radost iftara, porodično okupljanje i posebna duhovna atmosfera koja prožima cijelu zajednicu. Karić je podsjetio da Ramazan kod ljudi budi “posebno stanje duha” koje nadilazi generacijske razlike, dok se simbolika kandilja, ezana i iščekivanja iftara prenosi s koljena na koljeno.

Mušinović je Ramazan opisao kao vrijeme povratka porodici, zahvalnosti i sjećanja na ljude koji su ostavili dubok trag u kulturnom i duhovnom životu Konjica. Osvrnuo se i na iskustvo rada u horu “Sejfullah”, ističući da Ramazan pojačava emocije i introspekciju te potrebu zahvalnosti na blagodatima. U tom kontekstu govorio je o skici autorskog dokumentarnog filma o Ramazanu u Konjicu, u kojem se kroz motive grada, Neretve, džamija i roditeljske brige provlači jedna riječ – zahvalnost.

Govoreći o očuvanju kulture i tradicije, Karić je naglasio odgovornost kulturnih institucija, poput BZK "Preporod", posebno u vremenu nakon velikih tragedija koje su pogodile Jablanicu. Istakao je da se, uprkos boli i gubicima, kroz kulturu nastoji očuvati dostojanstvo zajednice i otvoriti prostor za društveno ozdravljenje.

Mušinović je kao izazove naveo potrebu za profesionalnim i autentičnim pristupom kulturi, upozorivši na opasnost pretjerane komercijalizacije i kopiranja sadržaja. Naglasio je važnost originalnih programa utemeljenih u lokalnoj tradiciji, ali otvorenih prema savremenim umjetničkim izrazima, kao i saradnje kulturnih institucija, Islamske zajednice i obrazovnih ustanova.

– Ramazan je vrijeme kada se čovjek vrati zahvalnosti – prema Bogu, porodici, gradu i ljudima koji su nas oblikovali – rekao je Benjamin Mušinović.

Sagovornici su poručili da su mladi ključ očuvanja identiteta te da im je, umjesto kritike, potrebno povjerenje i podrška kako bi kroz vjeru, kulturu i zajedničke projekte gradili vlastiti identitet i budućnost svojih gradova.

Vjera i psihologija: Rad na sebi kao zajednička odgovornost

U emisiji "Poruka vjere i poruka dobra" otvorena je tema rada na sebi i samopropitivanja iz perspektive islama i psihologije. Gosti su bili klinički psiholog El-Harun Selimović i Esad-ef. Bajić, publicist i uposlenik Medžlisa Islamske zajednice Konjic (MIZ).

Razgovor je započeo promišljanjem o temeljnim postavkama islama, uz naglasak da sama forma Objave kao Knjige podrazumijeva razmišljanje, propitivanje i stalnu samospoznaju. Esad-ef. Bajić je istakao da je samospoznaja prvi stepen vjere te da ibadeti gube suštinu ukoliko ostanu puka forma bez unutarnjeg promišljanja. Kur’anski poziv na razmišljanje, kako je naglašeno, duboko je vezan za svakodnevni život vjernika i njegov odnos prema sebi, svijetu i Gospodaru.

Iz psihološke perspektive ukazano je na savremenog čovjeka koji je, usljed ubrzanog tempa života i stalnih distrakcija, sve češće otuđen od sebe. Istaknuto je da su anksioznost i depresija globalno prisutni fenomeni, često povezani s perfekcionističkim očekivanjima i pokušajem kontrole onoga što je izvan ljudske moći. Kao važan korak ka promjeni naglašeno je preuzimanje odgovornosti za vlastite odluke i vraćanje "lokusa kontrole" u sebe.

– Vjernik može biti anksiozan i depresivan, ali vjera mu daje alate da se s tim nosi – problem nastaje kada izgubimo mjeru, smisao i istinu – rekao je El-Harun Selimović, klinički psiholog.

U razgovoru je razbijena i zabluda da vjernik ne može biti anksiozan ili depresivan. Istaknuto je da Kur’an i hadis govore o iskušenjima i psihičkim borbama, te da vjera ne znači odsustvo problema, već ispravan odnos prema njima. Vjernik nije pošteđen bolesti, ali raspolaže duhovnim alatima koji mu pomažu da ih lakše nosi i prevazilazi.

Završni dio emisije bio je posvećen značaju introspekcije i svakodnevnog "svođenja računa sa sobom", naročito u Ramazanu. Naglašeno je da savremene tehnologije i društvene mreže pojačavaju osjećaj usamljenosti, dok se odgovor pronalazi u povratku Kur’anu, zikru, zahvalnosti i jasnim životnim prioritetima. Poručeno je da bez unutarnjeg zdravlja pojedinca nema ni zdrave zajednice te da je povezivanje vjere i struke nužno za razvoj teologije i psihologije koje odgovaraju stvarnim potrebama čovjeka.

(Preporod.info)