INTERVJU - Bakir Izetbegović: Činjenice su na našoj strani
"Svake godine se trudimo da osmislimo nešto novo što će ljude podsjetiti i čuvati živim sjećanje na njega i njegovo djelo. Ovoga puta to je bio ovaj audio materijal", kazao je u svom intervjuu za radio BIR, posvećenom Danu državnosti Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
BIR: S obzirom da ste lično učestvovali u izboru isječaka iz djela rahmetli Alije Izetbegovića, možete li nam reći kojim kriterijima ste se rukovodili pri samom izboru?
Izetbegović: Djelo je ogromno. Mi smo izdvojili desetak sati, a vjerovatno bi trebalo desetorostruko snimiti materijala da bi prenijeli na audio format ono što je u knjigama. Dr. Hilmo Neimarlija je, kao bliski saradnik Alije Izetbegovića, izdvojio ono što je najmarkantnije. Potom sam sa Zlatkom Topčićem prošao kroz njegov izbor, pa smo nešto reducirali, dodali nešto što je bilo neophodno. Mi smo napravili izbor onoga što je najvrijednije i najbitnije sa čime bi Bošnjaci, Bosanci i Hercegovci, mladi intelektualci trebali biti upoznati.
BIR: Koje je djelo rahmetli Alije Izetbegovića – državnika i mislioca – na Vas posebno ostavilo jak dojam, koje biste djelo preporučili novim generacijama, koji nisu bili savremenici rahmetli Predsjednika?
Izetbegović: Neophodno je pročitati „Sjećanja“, „Islam između Istoka i Zapada“ i „Moj bijeg u slobodu“. Posebno bih preporučio „Moj bijeg u slobodu“. To je kompilacija njegovih bilješki iz zatvora koje je radio godinama. Morao ih je sakrivati i prošvercovati iz zatvora. Tako da je zanimljiv način i geneza toga djela, ali i sam sadržaj razmišljanja Alije Izetbegovića, čovjeka koji je imao općenito bogat život. U toj knjizi Alija kaže: „Za Bakira sam pročitao Hegela“, jer je znao da ja neću pročitati Hegela. To je jedna knjiga koja se ne mora čitati redom, nije dosadna. On čas citira ajete iz Kur'ana, hadise, Hegela, Kanta, Čerčila, a sve je obogaćeno njegovim viđenjem i jednostavnim mišljenjem o životu, gdje uspijeva da pojednostavi i prijemčivim učini neke stvari koje su na prvi pogled komplicirane.
BIR: Rahmetli Alija Izetbegović jedan je od najznačajnijih Bošnjaka u 20. stoljeću, ako ne i u cijeloj bošnjačkoj historiji. Da li su, prema Vašem mišljenju, njegovo djelo i ličnost dovoljno naučno valorizirani?
Izetbegović: Ovaj aspekt nije dovoljno istražen. Bosanci i Hercegovci Aliju Izetbegovića pamte kao vođu nacije, kao državnika i političara, kao čovjeka koji je predvodio jedan pokret koji je vratio Bosni i Hercegovini državnost i nezavisnost, kao državnika u vrijeme u kojem je stvorena i obnovljena državnost. Kao mislioca ga nisu dovoljno prepoznali, za razliku od miliona ljudi širom svijeta. Skoro da nema jezika na koji njegove knjige nisu prevođene. Vrijeme je da se Alija Izetbegović približi ljudima i sa ove strane.
BIR: Kada se danas osvrnete na godine u kojima ste bili jedan od najbližih saradnika predsjednika r. Alije Izetbegovića, po čemu najviše pamtite to vrijeme, osim po ratnim dešavanjima?
Izetbegović: Čitavo to vrijeme je ispunjeno jednom teškom i neizvjesnom borbom. Valjalo je pokrenuti stranku u jednopartijskom sistemu, kada se zbog toga išlo u zatvor. Alija je tek bio izašao iz zatvora. Ja sam bio uz njega sve vrijeme. Rat, pregovori, poslijeratno vrijeme... svako vrjeme je nosilo svoje breme. U toj borbi postojalo je jedno svjetlo i osjećaj da mi tu borbu ne možemo izgubiti. Tako mogu da sublimiram kakav sam osjećaj imao u to vrijeme kao njegov sin i jedan od prvih saradnika.
BIR: 12. godišnjica smrti Prvog predsjednika nezavisne BiH, r. Alije Izetbegovića obilježena je širom zemlje. Simptomatično je da se nekoliko dana poslije pojavila knjiga koja pokušava umanjiti, da ne kažem osporiti domete i veličinu uloge koju je Alija Izetbegović imao u stvaranju moderne bosanskohercegovačke države?
Izetbegovć: Da, postoje ti relikti svijesti koji su sve slabiji i koji se svode na ovakve ispade. Činjenice govore drugačije od onoga što tvrde autori. Stvari su jednostavne. Da li je Alija Izetbegović trebao osnovati nacionalnu stranku? Jesmo li se mi mogli osloniti na snagu KPJ i da li bi ona branila Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake, u vrijeme kada se raspao Savez komunista, kada su dojučerašnji saradnici i nasljednici Tita podijelili Jugoslaviju, redovito istjerali iz glavnih gradova i ulica Josipa Broza Tita? Jesmo li se mi mogli na to osloniti, ili smo trebali napraviti nešto kao što je napravio Alija Izetbegović, jednu političku snagu koja će iznjedriti Patriotsku ligu i armiju koja je branila narod? Naravno da je trebalo uraditi ovo drugo. Da li je Alija Izetbegović htio islamizirati Bosnu i Hercegovinu? Da je htio, mogao je uraditi takvu stvar. Da li je Alija Izetbegović dijelio Bosnu i Hercegovinu? Da je htio pristati na pritisak od međunarodne zajednice, uradio bi to. Zašto je svoju vlast predao strancima ako je želio dijeliti Bosnu i Hercegovinu? Alija Izetbegović se borio za to da se silom ne podijeli Bosna i Hercegovina. Tito jedino nije protjeran iz Sarajeva i to zaslugom čovjeka koji je prošao njegove zatvore. Jedina glavna ulica u glavnom gradu u bivšoj Jugoslaviji koja nosi ime Josipa Broza, ostala je u Sarajevu. I oni koji su Aliju Izetbegovića progonili, nikakve posljedice nisu snosili. Čak su neki i kasnije napredovali u svojim karijerama. Nikada nije postojala cenzura tokom rata. Nikada se nije obračunavao sa svojim neprijateljima. To govore jasne historijske činjenice. Jednostavno, postoje krugovi koji ne podnose da neko iz muslimanskog miljea može napraviti vojsku, napraviti državu i slično. Njima to stomak ne podnosi i oni se nikada neće sa tim pomiriti.
BIR: U mnogim zemljama svijeta r. Aliju Izetbegovića zovu - Kraljem mudrosti. Zašto se zapravo želi, i mnogi žele, umanjiti historijsku ulogu državnika Alije Izetbegovića?
Izetbegović: To su neki ljevičarski relikti, ustvari komunistički ostaci koje hvata očaj, jer vide da će ovo što je pokrenuto sa Alijom Izetbegovićem, pobijediti u Bosni i Hercegovini. To je ista vrsta ljudi koja ne može podnijeti da Erdoğan može biti uspješan političar i da bude on taj koji vadi Tursku iz jednog blata, dok je recesija u cijelom svijetu. To je ta agresivna, ateistička svijest koja ne podnosi i koja prije voli loše, nego dobro od strane političara koji dolaze iz muslimanskog miljea.
BIR: Nedavno su članovi ratnog Predsjedništva RBiH Miro Lazović i dr. Mirko Pejanović potvrdili da rahmetli Alija Izetbegović nije dovodio u pitanje cjelovitost BiH. Kako gledate na tvrdnje da su politički ciljevi i prioriteti Alije Izetbegovića bili islamizacija i stvaranje islamskog društva?
Izetbegović: Alija Izetbegović je jednom prilikom kazao da Bosni i Hercegovini prijeti i muslimanski nacionalizam i da joj jednako može nanijeti štetu kao i druga dva nacionalizma. Alija Izetbegović se suprostavljao zločinima, rušenju bogomolja i ostalim zlodjelima. Vrijeme će otplaviti neistine i ostat će ove činjenice koje sam pobrojao.
BIR: Ovaj intervju radimo uoči Dana državnosti BiH. Ponovo se Dan državnosti obilježava na jednom dijelu zemlje. Možemo li očekivati da se u budućnosti Dan državnosti obilježava u čitavoj zemlji?
Izetbegović: Zasada ne. Volio bih da vam mogu reći da će to biti uskoro tako. Ali, jedan proces sazrijevanja i izliječenja duša ljudi koji su bili uvučeni u rat protiv svojih komšija, jedna nova generacija koja će se normalno odnositi prema grudi u kojoj je rođena i zemlji koja je domovina, dovest će do relaksacije i do toga da se masovno prihvate važni datumi u Bosni i Hercegovini.
BIR: Ne možemo izbjeći pitanje, danas je više nego aktuelno, kako vidite Bosnu i Hercegovinu u globalnim dešavanjima kada je u pitanju terorizam, izbjeglička kriza i mogući novi, veći problemi?
Izetbegović: I Bosna i Hercegovina je svemu tome izložena. Problem terorizma ima korijene u nepravdi koja traje jako dugo, u odnosu na muslimanski ummet, kada pogledate koliko je muslimana ubijeno u zadnjih sto godina, kakve su intervencije u odnosu na nas rađene diljem svijeta, s kakvim neopoštovanjem i kako smo tretirani. Naravno da ovo što se dešava sa ISIL-om nije odgovor. Odgovor je ono kako je nakon svih patnji i nepravdi reagovao Alija Izetbegović i ljudi oko njega. Treba iznijeti činjenice o našoj borbi, kulturi i vjeri i ne trebamo biti u defanzivi, u odnosu na agresivne mrzioce islama, Bosne i Bošnjaštva. Ne možete zlo pobijediti zlom. Valja zaustaviti to klatno i afirmisati ono što je dobro. Mi ćemo se morati suprostaviti tome i organizovati kao država i kao društvo i boriti se za vjeru i protiv onih koji je negiraju, kao relikta nekog bivšeg vremena i protiv onih koji na ovakav užasan način kompromituju islam. Nadam se da Bosnu i Hercegovinu to neće masovno zahvatiti. Mislim da ćemo imati snage da se odupremo radikalizaciji i da će ta bolest mimoići Bosnu i Hercegovinu. Uvjeren sam da se teži konflikti u Bosni i Hercegovini neće desiti.
BIR: Nažalost, teroristički napadi u Parizu usložnili su ionako tešku poziciju izbjeglica iz Sirije, Iraka, Afganistana. Također, sve je teža pozicija muslimana u Francuskoj, Belgiji, skandinaviji, širom Evrope. Muslimani su u veoma teškoj poziciji?
Izetbegović: Uzroci terorizma su u jednom tretmanu prema muslimanima u zadnjih sto godina. Koliko je muslimana ubijeno u Afganistanu, Iraku, Siriji, Čečeniji? Nisu svi u situaciji da se strpljenjem bore. Ovo što ti ljudi rade je jedna reakcija očajnika. To su uzroci, uz socioekonomsko stanje muslimana u svijetu. Niz tih faktora odbačenosti, obespravljenosti, nerazumijevanja, uz radikalna tumačenja islama, dovelo je do svega toga. Na nama je da se tome suprotstavimo i da branimo državu.
BIR: Kako će se ti odnosi u Evropi i svijetu reflektovati na situaciju u BiH, tačnije u kom pravcu bi po Vama to moglo voditi?
Izetbegović: U Evropi je već počeo pritisak na muslimane. Primjetno je jačanje desničarskih snaga u Evropi. Muslimani će definitivno biti tretirani kao građani drugog reda, a kasnije će to proći. Evropa će sarađivati sa muslimanima. Evropi je potreban ulazak imigranata, s obzirom da Evropa stari. Što se tiče Bosne i Hercegovine, tu će biti nekih sumnjičenja, ali se neće promijeniti odnos Evrope spram muslimana, jer su muslimani u proteklih 25 godina pokazali kakvi jesmo, da smo Evropljani i da smo bili mnogo prije Evropljani nego drugi. Kada biste izvukli muslimansku komponentu iz onoga što čini evropsku kulturu i sve ono što su muslimani doprinijeli u matematici, hemiji, astronomiji, mnogim drugim naučnim granama, takve kulture ne bi bilo. Mi smo suvlasnici evropske kulture.
BIR: Na koji način se Bošnjaci, narod koji je preživio deset genocida kroz svoju povijest, mogu odbraniti od etiketiranja i medijskih nasrtaja onih faktora koji žele Bošnjacima da pripišu radikalizam i terorizam?
Izetbegović: Valja se braniti i biti jednako glasan kao oni koji nas prozivaju. Treba iznijeti činjenice o nama, o našoj borbi, kulturi i vjeri. Ne treba biti u defanzivi u odnosu na aktivne mrzioce Bosne i Bošnjaštva. Moramo predstaviti islam u najboljem svjetlu, a činjenice su na našoj strani.
BIR: Smatrate li da bi Evropa mogla praktičnije i bolje iskoristiti bosansku multietničnost i multikulturalnost?
Izetbegović: Mislim da bi, i mislim da će upravo težiti da dokaže da se s nekim od muslimana da sarađivati.
BIR: Šta je, prema Vašem mišljenju najvažniji, najveći zajednički interes Bosanaca i Hercegovaca? Može li se u ovakvoj zemlji pronaći zajednički interes ili cilj oko kojeg će se okupiti svi narodi? Jesu li naše različitosti zapravo naše bogatstvo?
Izetbegović: One jesu bogatstvo, ali nose i rizike da se pretvore u ono što su se pretvarale u prošlosti. Naše najveće bogatstvo u ovom času jeste mir. Trebamo cijeniti mir, kao što cijenimo zdravlje. Imamo mir, ogromne prirodne resurse... naša djeca su jako talentirana. Mi smo dobri ljudi, skloni miru. Mi imamo velike šanse da napravimo uređenu državu, i, da sa sigurnošću možemo ostaviti našu djecu i unučad sigurnu, da žive u miru i prosperitetu.
BIR: Šta je, po Vašem ubjeđenju, istinska snaga države Bosne i Hercegovine?
Izetbegović: Nešto drži ovu zemlju na okupu hiljadu godina. Neko gravitaciono polje postoji, koje je drži na okupu. Mi smo slična genetska mješavina, a prema tome isti je mentalitet, sistem vrijednosti. Genetika dolazi iz istog izvora, i vjere dolaze iz istog izvora. Imamo isti jezik i iste interese. Ogromna većina u Bosni i Hercegovini želi mir. Ima dovoljno toga što nas ujedinjuje, ako budemo pametni.
BIR: Vaša poruka u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine?
Izetbegović: S vjerom, strpljivo i sve će biti dobro ako Bog da.
Razgovarao: Mirsad Ovčina
BIR.ba