Zajedno u ramazanu: Jajce

U okviru ramazanskog programa „Zajedno u Ramazanu“ u nizu korisnih epizoda, gledaoci su imali priliku upoznati duhovni, društveni i obrazovni život Jajca, grada koji istovremeno simbolizira državnost Bosne i Hercegovine, bogatu historiju i savremeni suživot. Emisija je bila posvećena ramazanskim aktivnostima i radu Medžlis Islamske zajednice Jajce, s posebnim naglaskom na ulogu vjere u očuvanju identiteta i zajedništva.

Glavni imam Zehrudin Hadžić istakao je da se Jajce ne može posmatrati izvan njegovog geografskog, demografskog i historijskog konteksta. Medžlis Jajce prostire se na području tri općine u dva entiteta, što njegov rad čini dodatno složenim, ali i izuzetno važnim. Naglašeno je da Jajce stoljećima živi stvarni suživot, ne na principu tolerancije, nego zajedničkog života ljudi različitih vjera i identiteta.

Sekretar Medžlisa Emin Duranović govorio je o snažnoj društvenoj ulozi Medžlisa, posebno u humanitarnom, obrazovnom i kulturnom segmentu. Istaknuta je kontinuirana pomoć džematlijama i svim građanima u potrebi, podrška studentima kroz stipendijske fondove, kao i njegovanje međureligijskog dijaloga kroz jedinstvene projekte poput festivala „Plivske omahe“, koji okuplja predstavnike svih konfesija.

Glavni imam MIZ Jajce Zehrudin Hadžić i Sekretar Medžlisa Emin Duranović

Poseban dio emisije bio je posvećen obnovi Medžlisa nakon rata, kada su svi vjerski objekti bili devastirani. U proteklim godinama izgrađeno je ili obnovljeno 66 objekata, čime je stvorena infrastruktura neophodna za vjerski, obrazovni i društveni život. Kao simbol povratka i novog početka izdvojen je Islamski edukativni centar Hadadan, koji danas predstavlja središte okupljanja mladih, učenika i studenata, nudeći obrazovne, kulturne i socijalne sadržaje.

U emisiji je naglašen i značaj rada s djecom i omladinom, od vrtića „Emina“, preko mektebske nastave i Mreže mladih, do posebnih ramazanskih programa i druženja po džematima. Medžlis Jajce, kako je istaknuto, nastoji obuhvatiti sve generacije, gradeći vjerski i nacionalni identitet od najranije dobi.

– Mi u Jajcu ne govorimo o toleranciji – mi ovdje živimo zajedno, jedni s drugima, i to je naša najveća vrijednost – izdvojio je Zehrudin efendija Hadžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Jajce

Posebno mjesto u razgovoru zauzelo je izdavaštvo Medžlisa Jajce, koje kroz knjige i monografije čuva kolektivno pamćenje, historijsku istinu i iskustva povratka Bošnjaka. Najavljeno je i novo izdanje koje će dokumentovati period povratka i egzodusa, s ciljem da buduće generacije imaju vjerodostojan zapis o događajima koji su obilježili Jajce i njegovu zajednicu.

Emisija je zaključena porukom da Medžlis Islamske zajednice Jajce djeluje planski i strateški, s jasno definisanom strategijom razvoja do 2030. godine, koja obuhvata desetine konkretnih projekata. Ramazan je u tom kontekstu predstavljen kao vrijeme duhovne obnove, ali i podsjetnik na odgovornost zajednice da čuva vjeru, znanje i zajedništvo.

Uloga žena u zajednici: ženski aktivizam MIZ Jajce

U okviru ovog izdanja emisije poseban fokus stavljen je na ženski aktivizam i ulogu žene u savremenoj zajednici kroz razgovor s Almom Kubura-Glamočić, koordinatoricom Odjela za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice Jajce i muallimom. Razgovor je ponudio sveobuhvatan uvid u način na koji žene Jajca, kroz institucionalni i društveni angažman, doprinose jačanju porodice, džemata i šire zajednice.

Odjel za brak i porodicu u Medžlisu Jajce posljednjih godina profilirao se kao prostor okupljanja, edukacije i osnaživanja žena. Njegova osnovna misija jeste stvaranje ambijenta u kojem žene mogu aktivno učestvovati, razvijati svoje potencijale i dati doprinos zajednici u skladu sa savremenim izazovima. Posebno se ističe snažna podrška rukovodstva Medžlisa, ali i kontinuirani interes samih žena, što omogućava stabilan i sadržajan rad Odjela.

– Najbitnije je ženama dati prostor – prostor u kojem će se okupiti, prepoznati svoje talente i zajedno graditi živ džemat – naglasila je koordinatorica Alma Kubura-Glamočić.

Aktivnosti se realiziraju kroz tribine, radionice, predavanja, humanitarne akcije i druženja, uz savremene pedagoške pristupe koji uključuju interaktivnost i direktan kontakt sa džematlijkama. Posebno se vodi računa o tome da programi ne budu jednolični, već prilagođeni različitim generacijama i interesima žena, što rezultira stalnom izmjenom i širenjem kruga učesnica.

Neizostavan dio ženskog aktivizma u Jajcu jeste i Asocijacija žena „Esma Sultanija“, koja djeluje u snažnoj sinergiji s Odjelom za brak i porodicu. Ova asocijacija njeguje lik i djelo Esme Sultanije, žene vakifa i snažnog historijskog simbola ženskog doprinosa zajednici. Kroz manifestaciju „Dani Esme Sultanije“, porodične programe, predstave, slikovnice, pjesme i plakete za istaknute žene, afirmira se ženski angažman i doprinos kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou.

Alma Kubura-Glamočić, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice Jajce

Poseban akcenat stavljen je na edukaciju žena, ne samo u vjerskom smislu, već i kroz teme mentalnog i emocionalnog zdravlja, bračnih odnosa i savremenih izazova porodice. U razgovoru je otvoreno govoreno o rastućim problemima bračnih kriza i razvoda, te o potrebi dodatnog osnaživanja žena kako bi se lakše nosile s izazovima današnjice.

Ramazan u Jajcu donosi posebnu dimenziju zajedništva žena, kroz humanitarne aktivnosti, zajedničke iftare i višedecenijsku tradiciju „Ramazanske noći žena“, koja se njeguje još od sredine 20. stoljeća. Ova noć, posvećena isključivo ženama, simbol je priznanja njihove uloge i mjesta u vjerskom i društvenom životu zajednice.

Lično iskustvo gošće, od dječijeg doživljaja Ramazana, preko školovanja u medresi i studija u Sarajevu, do današnje uloge muallime i koordinatorice, dodatno je obogatilo razgovor, naglašavajući kontinuitet duhovnih vrijednosti, ali i važnost prilagođavanja savremenom kontekstu.

Na kraju, upućen je jasan poziv ženama da se aktivno uključe u rad Odjela za brak i porodicu – ne samo kao učesnice, već i kao kreatorice sadržaja. Naglašena je važnost realnog postavljanja prioriteta, posebno u Ramazanu, kroz male, ali istrajne korake u ibadetu i društvenom angažmanu.

Poruka vjere, poruka dobra: Ahmed-ef. Adilović, muftija travnički

Prenosimo gostovanje muftije travničkog Ahmed-ef. Adilović, koji je kazivao o dovi kao jednom od najvažnijih segmenata islamskog života. Razgovor je bio posvećen kur’anskim dovama, njihovoj snazi, smislu i ulozi u svakodnevnom životu vjernika.

Muftija Adilović istakao je da Kur’an u cjelini odiše dovom odnosno počinje Fatihom, koja je u potpunosti dova, a završava surama El-Felek i En-Nas, koje su također dove. Time se jasno pokazuje da je dova stalno stanje vjernika, ne samo čin u određenim trenucima, već trajni odnos i komunikacija s Allahom. Poslanik Muhammed, alejhis-selam, čiji je ahlak bio Kur’an, živio je u neprekidnom obraćanju Gospodaru kroz dovu, namaz i zikr, danju i noću.

Posebno je naglašeno da se pojam dove u Kur’anu spominje na više od 300 mjesta u različitim oblicima, što dodatno potvrđuje njen centralni značaj. Kur’anske dove mogu se posmatrati kroz više aspekata: ko uči dovu (poslanici, pojedinci, roditelji, djeca, vjernici), za šta se dova uči (uputa, oprost, sabur, blagostanje) i za koga se uči. Muftija je podsjetio da dova za druge donosi višestruku nagradu i da vjernik nikada ne treba doviti samo za sebe, već i za roditelje, potomstvo i sve vjernike.

Govoreći o poznatoj dovi: „Gospodaru naš, podari nam dobro i na ovom i na onom svijetu“, istaknuto je da ona uspostavlja ravnotežu između dunjaluka i ahireta. Islam ne traži zapostavljanje jednog na račun drugog, već skladan i odgovoran odnos prema oba svijeta. Završetak ove dove – molba za zaštitu od džehennemske vatre – čini dovu potpunom i podsjeća na konačnu odgovornost čovjeka.

– Kur’an počinje i završava dovom, što nam jasno poručuje da dova nije trenutak, nego stanje u kojem vjernik treba živjeti cijeli svoj život – izdvojio je muftija Adilović.

U osvrtu na poslaničke dove, naglašeno je da su one često učene u najtežim trenucima i da im je zajedničko priznanje vlastite slabosti, iskreno pokajanje i potpuno oslanjanje na Allaha. Primjeri Adema, alejhis-selam, i Junusa, alejhis-selam, jasno pokazuju razliku između čovjeka koji priznaje grešku i šejtana koji ustrajava u oholosti. Dova, kako je istaknuto, mora biti iskrena, iz srca, usmjerena ka halal ciljevima i praćena ispravnim djelima.

Muftija travnički Ahmed-ef. Adilović

Muftija se osvrnuo i na odnos dove i Božije odredbe, naglašavajući da čovjek ima slobodnu volju i odgovornost za svoje izbore, dok dova predstavlja sredstvo kojim Allah, Svojom voljom, može promijeniti ono što je bilo određeno. Posebno je upozorio na opasnost gubljenja nade i prestanka dove zbog prividnog izostanka odgovora, ističući da Allah dovu prima, ali njen odgovor može doći u drugačijem obliku ili u drugom vremenu.

Na kraju razgovora istaknuta je i uloga dove u jačanju porodice, uz preporuku učenja provjerenih kur’anskih dova, posebno onih koje su učili Ibrahim i Nuh, alejhimus-selam. Dova, zaključeno je, mora biti praćena djelovanjem – vjerom, dobrim djelima i životom u skladu s Božijim propisima – kako bi donijela plodove i na ovom i na budućem svijetu.

(Preporod.info)