Sehurski program RTV BIR "Zapostimo zajedno": Ekonomija dobročinstva u ramazanu, kada davanje postane ibadet srca

Gosti treće emisije 12. sezone Sehurskog programa RTV BIR ,,Zapostimo zajedno“ bili su profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, saradnik i gostujući profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu dr. Dženan Kulović i Amela Brdar, stručna saradnica u Uredu za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice u BiH. 

Tema emisije bila je Ekonomija dobročinstva u ramazanu – kada davanje postane ibadet srca. 

Autorica, urednica i voditeljica Sehurskog programa je profesorica na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu dr. Zehra Alispahić.

Među brojnim epitetima mjeseca ramazana su i oni koji upućuju na njegovu socijalnu i humanu dimenziju što je od iznimne važnosti u vremenu velikih kriza.

Zašto je mjesec ramazan mjesec socijalnih nota i mjesec humanosti govorila je Brdar.

– Na početku ću reći da je ramazan prilika i on je naš korektiv. Podsjeća nas da je samo Allah, dž.š., vlasnik svega pa i imetka i da nismo mi vlasnici imetka. Ramazan je prilika da udjeljivanjem, postom, suosjećanjem i solidarnošću pokažemo empatiju prema drugima – kazala je Brdar.

Prof. Kulović se osvrnuo na pitanje bogatstva i njegovog mjesta u islamu, ističući da vjera ne osporava imovinske razlike, ali ih moralno uređuje. Naglasio je da suštinski problem nije u posjedovanju, već u odnosu čovjeka prema imetku.

– Drago mi je da ćemo na početku ramazana govoriti o ovoj važnoj temi i nadam se da ćemo uspjet poslati poruku i svojevrstan apel ljudima da povedu računa u ramazanu o trošenju i odnosu prema hrani.

Istraživanja su pokazala da se u ramazanu mnogo više hrane baci nego mimo ramazana. Bogatstvo danas raste brže nego što raste ekonomija.

Tema nejednakosti postaje glavna tema na svjetskim destinacijama, čak je proglašeno da je to jedan od najvećih izazova 21. stoljeća. Bogatstvo i priča o bogatstvu okuplja ljudski rod od kada postoji čovječanstvo. Uvijek se pokušavalo zaraditi mnogo više od potreba pa su se počeli stvarati viškovi. U početku se taj višak razmjenjivao za ono što nisu ljudi imali a bilo im je potrebno dok je poslije uveden novac koji je, nažalost, postao mjera vrijednosti. Islam nije protiv bogatstva nego je protiv toga da čovjek postane rob kapitala i rob bogatstva. To je ono protiv čega se islam bori – kazao je prof. Kulović.

Brdar je govorila o institucionalnim i duhovnim aspektima borbe protiv siromaštva u islamu. Naglasila je da zekat i sadaka nisu samo individualni čin, već dio šireg sistema brige o zajednici.

– Allah, dž.š., na 82 mjesta u Kur'anu spominje zekat zajedno s namazom. Gospodar koji nas je stvorio je najsvjesniji tih imovinskih razlika i u tome je mudrost. Allah, dž.š., nam naređuje kao farz davanje od osoba koje imaju više onima koji imaju manje. Vidimo i na primjeru kroz instituciju Islamske zajednice, kroz Fond Bejtul-mal, u koji se uplaćuju sredstava od zekata i sadekatul-fira a koja se poslije raspoređuju kroz različite fondove pomoću Ureda za društvenu brigu. Sredstva se raspoređuju za kategorije kojima prema Kur'anu pripadaju ta sredstva – kazala je Brdar.

U javnom prostoru često svjedočimo o izraženoj komercijalizaciji i marketing kampanjama koje su na neki način uokvirene u priču o ramazanskim akcijama. Kako pomiriti tržišnu logiku ponude i potražnje sa suštinom ramazana govorio je prof. Kulović.

– Svi mi podlegnemo tim marketing trikovima i kampanjama jer mi danas živimo u društvu koje se zove potrošačko društvo. Teško je oduprijeti se tim kapanjama jer se lokalne pa i globalne kompanije spremaju za mjesec ramazan znajuću da ljudi u ramazanu mnogo više troše. Ljudi kada su gladni mnogo više kupuju nego kada su siti. Postoje tehnike koje nam mogu pomoći recimo da unaprijed napravimo spisak za kupovinu – kazao je prof. Kulović.

O aktivnostima Islamske zjednice u kontekstu socijalnih potreba tokom mjeseca ramazana i posebnim kategorijama ljudi koji su u potrebi govorila je Brdar.

– Vrlo često se ljudi pitaju gdje idu sredstva od zekata i sadekatul-fitra.

To je konstantno pitanje i možda najviše interesovanja imaju oni koji najmanje daju.

Oni koji daju imaju povjerenje u Islamsku zajednicu, skinuli su sa sebe odgovornost i znaju da će to otiću ako Bog da u prave ruke. Sredstva idu za obrazovanje mladih, za naše medrese, škole, fakultete itd. Aktivnosti Ureda za društvenu brigu tokom čitave godine jesu pomoć i briga različitim kategorijama, posebno kada se radi o ugroženim kategorijama. Posebno u ramazanu naglasit ću da su to organizirani iftari, iftari na kućnu adresu, pomoć povratničkim mjestima, pomoć u prehrambenim i higijenskim paketima te pomoć dodjelom vaučera – kazala je Brdar.

(Ahmed Bešlić/Preporod.info)