Sehurski program RTV BIR "Zapostimo zajedno": Vrijeme posta, vrijeme čovjeka i duhovni horizonti ramazana

U drugoj emisiji 12. sezone Sehurskog programa RTV BIR "Zapostimo zajedno" govorilo se na temu "Vrijeme posta, vrijeme čovjeka i duhovni horizonti ramazana".

Gosti su bili hfz. doc. Abdul-Aziz Drkić i hfz. mr. Hamza Lavić.

Autorica, urednica i voditeljica Sehurskog programa je profesorica na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu dr. Zehra Alispahić.

O tome na koji način žive hafizi Kur'ana, da li se nešto mijenja u njihovom životu tokom mjeseca ramazana i koji je njihov ritam govorio je hfz. Drkić.

– Ramazansko vrijeme je posebno vrijeme za svakog vjernika, tako i za nas. Naravno da se životni ritam u potpunosti mijenja, ali ne bih rekao da je to nešto posebno u odnosu na druge ljude. Nastojimo dodatno staviti fokus na Kur'an ali i na ostale ramazanske ibadete. Zbog prirode onoga čime se bavimo postoje te specifične ramazanske aktivnosti. Važno je kazati da smo u poziciji da se možemo bolje organizovati i iskoristiti ramazansko vrijeme u odnosu na druge vjernije koji možda imaju zahtjevne poslove i nezgodna radna vremena, ali što su lakše okolnosti veća je odgovornost. Trebamo uvijek imati na umu da forma nije presudno važna nego je važan naš iskren i predan odnos prema Allahu dž.š – kazao je hfz. Drkić

O značaju i ulozi muvekita u Islamskoj zajednici govorio je hfz. Lavić, osvrnuvši se na historijat ove službe, njenu povezanost s Gazi Husrev-begovim vakufom te specifičnosti koje bosanskohercegovačku tradiciju čine prepoznatljivom u muslimanskom svijetu govorio je hfz. Lavić.

– Muvekitska služba u Islamskoj zajednici datira od polovine 19. stoljeća. Usko je vezana za Gazi Husrev-begov vakuf iako službeno egzistira na nivou Rijaseta Islamske zajednice i kroz komisiju za takvim. To je lijepa tradicija koja privilegira na određeni način našu domovinu. Bosanskohercegovački muvekiti su bili prvi u muslimanskom svijetu koji su primijenili astronomski princip viđenja mlađaka. Postoje tri vrste viđenja mlađaka a to su optičko, astronomsko i faktičko. Bosanskohercegovački muslimani su se opredijelili za astronomski princip koji omogućava ogromno olakšanje kada je u pitanju planiranje svojih obaveza. Značajan dio islamskog svijeta je krenuo tim putem i nadamo se da ćemo doživjeti dan kada će muslimani biti ujedinjeni – kazao je hfz Lavić.

Ramazan je mjesec koji je bio propisan i narodima prije nas, te predstavlja trajnu duhovnu konstantu u životu svakog vjernika.

– Upravo ta trajnost otvara pitanje: zašto je ramazan konstanta u životu vjernika? – pitala je prof. dr. Alispahić.

Hafiz Drkić je istakao da je vrijeme ramazana - vrijeme čovjeka.

– Ramazan je tu zbog čovjeka, ramazan nije tu sam zbog sebe niti je tu zato što Uzvišenom Allahu treba naš post ili bilo koji drugi ibadet. On je tu upravo da bi postom i drugim ibadetima oplemenio čovjeka, njegov život i kako bi mu život učinio ispunjenijim, ugodnim i skladnim. Mi u mjesecu ramazanu prije svega svjedočimo jednoj istinskoj kvaliteti života. Allah dž. š. je na jednom mjestu u Kur'anu skoncentrisao kompletan govor o mjesecu ramazanu, to je nekoliko ajeta. U tom govoru Allah dž.š. nije propustio ono što je za nas vjernike najvažnije a to je šta su ciljevi ramazanskog posta i šta su ciljevi mjeseca ramazana. Post je nit koja se provlači vjerovatno još od početka ovoga svijeta – kazao je hfz. Drkić.

Bosna i Herzegovina i šira regija nisu bile periferija muslimanskog svijeta već su bile u fokusu tadašnjih velikih prijestolnica o čemu govori brojna literatura. Govoreći o toj temi, hfz. Lavić je podsjetio na historijske činjenice koje jasno svjedoče o ulozi Bosne i Hercegovine.

– Stotine rukopisa koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upravo su dokaz ovoga. Skoro nevjerovatna činjenica jeste koliki je broj bošnjaka na različitim jezicima pisao djela iz različitih disciplina. Postojale su posebne institucije koje su se bavile prije svega umnožavanjem odnosno prepisivanjem rukopisa na jedan organizovan način. Bosna nikad nije bila tamni vilajet, bio je to jedan rasadnik nauke koji nije bio vezan za određene staleže već je knjizi i nauci mogao pristupiti svako. To potvrđuje i 200 biblioteka za koje je utvrđeno da su i službeno postojale u toku osmanskog perioda – kazao je hfz. Lavić.

Za kraj, hfz. Drkić je zaključio da je ramazan mjesec optimizma, rahmeta i magfireta, mjesec spasa od vatre, ali i mjesec Bedra i Lejletul-kadra.

– Glavna poruka čovjeku jeste da, kada Uzvišenog Allaha stavi na prvo mjesto, može se nadati dobru. Molim Allaha, dž.š., da nam svima podari snage i zdravlja da mjesec ramazan provedemo u Njegovom zadovoljstvu, da se nadamo velikim rezultatima i da nas Uzvišeni Allah njima i počasti – kazao je hfz. Drkić.

(Ahmed Bešlić/Preporod.info)