Zajedno u ramazanu: Brčko

U drugoj epizodi ramazanskog serijala gosti su bili predstavnici iz Brčkog. Enver Tursunović, direktor obdaništa Evlad, Sabahudin Ravkić, direktor Divanhane, Esad Kadrić, glavni koordinator Vlade Brčko distrikta, Ensar Gobeljić i članovi Hora Mošus, a u završnom dijelu emisije gostovao je i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Brčko, dr. Mustafa-efendija Gobeljić.

U drugoj po redu emisiji Zajedno u Ramazanu, emitovanoj u programu Radio-televizije BIR, fokus je stavljen na Brčko kao sredinu u kojoj se Ramazan ne doživljava samo kroz ibadet, već i kroz odgoj, kulturu, vakufe, institucije i snažno zajedništvo. Emisija je okupila predstavnike različitih oblasti društvenog života koji su, svaki iz svog ugla, govorili o vrijednostima koje Brčko čine prepoznatljivim primjerom u bosanskohercegovačkom kontekstu.

Posebna pažnja posvećena je predškolskoj ustanovi Evlad, koja je predstavljena kao model savremenog odgoja utemeljenog na stručnosti, partnerstvu s roditeljima i njegovanju duhovnih i tradicionalnih vrijednosti. Istaknuto je da Evlad ne nastoji zamijeniti porodicu, već biti njena podrška u savremenim društvenim okolnostima, gdje su roditelji često opterećeni poslovnim i životnim obavezama. Odgoj je naglašen kao dugoročna misija koja oblikuje buduće generacije, a dijete je predstavljeno kao individua sa vlastitim potrebama, ritmom i potencijalima.

– Odgoj djece nije posao – odgoj djece je misija. Mi ne nastojimo zamijeniti porodicu, jer je ona nezamjenjiva, već biti njena podrška u izgradnji zdravih, svjesnih i vrijednosno utemeljenih generacija – dodao je Enver Tursunović, direktor obdaništa Evlad.

U nastavku emisije govorilo se o Divanhani, projektu koji predstavlja savremeni primjer obnove i oživljavanja vakufa. Kroz priču o vakufu Alijage Kučukalića istaknuto je kako se tradicionalna ideja spoja privrede i obrazovanja može uspješno prenijeti u današnje vrijeme.

Divanhana je predstavljena ne samo kao ugostiteljski objekat, već kao prostor u kojem se susreću bosanska tradicija, kultura gostoprimstva i savremeni standardi, a čiji prihodi i djelovanje doprinose radu Islamske zajednice i šire društvene zajednice.

Govoreći o širem društvenom kontekstu, predstavnik Vlade Brčko distrikta istakao je Brčko kao primjer funkcionalnog multietničkog suživota, jednakog pristupa institucijama i visokog stepena političke kulture. Naglašeno je da distrikt, zahvaljujući svom posebnom statusu, omogućava ravnopravnost svih naroda, zajedničko obrazovanje djece i snažnu institucionalnu podršku povratnicima, socijalnim kategorijama i obrazovanju. Istovremeno, ukazano je i na izazove savremenog života, posebno u pogledu zapošljavanja i opće društvene perspektive.

Završni dio emisije bio je posvećen ličnim doživljajima Ramazana, gdje je istaknuto da ovaj mubarek mjesec predstavlja priliku za usporavanje savremenog životnog ritma, jačanje porodičnih veza, samopreispitivanje i razvijanje empatije prema drugima. Ramazan je opisan kao vrijeme u kojem se jasnije vide potrebe ljudi oko nas i u kojem zajednica, kroz solidarnost i duhovnost, pronalazi svoju punu snagu.

Hor Mošus kao prepoznatljivi kulturni simbol Brčkog

U nastavku emisije gosti su bili mladi članovi Hora Mošus iz Brčkog Amina, Elma i Ensar koji su kroz razgovor i učenje ilahija predstavili dvodecenijski rad Udruženja građana Perspektiva i njegov snažan doprinos kulturnom, duhovnom i društvenom životu Brčkog.

Udruženje Perspektiva osnovano je 2005. godine kao odgovor na potrebu okupljanja mladih Bošnjaka i muslimana kroz sadržaje koji njeguju vjeru, kulturu i identitet. Iz neformalnih druženja u kompleksu Bijele džamije razvilo se u respektabilno udruženje građana s bogatim opusom aktivnosti: od hora Mošus, pozorišnog studija Kaimija i multimedijalnog studija Algoritam, do projekata iz oblasti kulture, patriotizma, civilnog društva i ravnopravnosti. Kroz udruženje je do danas prošlo više od 500 mladih ljudi, dok je samo kroz hor Mošus djelovalo preko stotinu članova.

Hor Mošus danas važi za jedan od prepoznatljivih kulturnih simbola Brčkog. Posebno je istaknuta njihova uloga u ramazanskim programima, gdje ilahija i kasida postaju sredstvo smiraja pojedinca i jačanja kolektivnog identiteta zajednice. Članovi hora govorili su o snažnoj unutarnjoj motivaciji, prijateljstvu i duhovnoj povezanosti koja ih okuplja, naglašavajući da je hor za njih prostor rasta, discipline i zajedništva.

U emisiji je predstavljen i Festival „Bosančica“, realiziran povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, koji je kroz koncert, promociju knjige, izložbu i filmsku projekciju afirmirao srednjovjekovnu bosansku baštinu. Najavljeni su i novi projekti, među kojima je i nova duhovna pjesma simboličnog naziva „Ljubav“, čija se promocija očekuje do Kurban-bajrama.

Razgovor je zaključen ličnim ramazanskim sjećanjima gostiju, koja su potvrdila da se okolnosti i godine mijenjaju, ali da Ramazan zadržava svoju suštinu – kao mjesec duhovne obnove, zajedništva i povratka temeljnim vrijednostima. Hor Mošus i Udruženje Perspektiva ostaju primjer kako se kroz umjetnost i predan rad može dugoročno graditi zdrava i osviještena zajednica.

– Dvadeset godina nas nije održala produkcija ni popularnost, nego unutarnji motiv – želja da kroz umjetnost ponudimo mladima prostor duhovnog rasta i da zajedno odgajamo publiku koja zna prepoznati vrijednost – kazao je Ensar, predstavnik Udruženja građana Perspektiva i Hora Mošus.

 Poruka vjere, poruka dobra: Mustafa ef. Gobeljić, glavni imam MIZ Brčko

Efendija Gobeljić naglasio je da je hadis, kao drugi temeljni izvor islama, nerazdvojiv od Kur’ana i da bez hadiske paradigme nije moguće razumjeti niti u potpunosti živjeti islam. Hadis i sunnet, istakao je, predstavljaju ogledalo života Poslanika Muhammeda, alejhis-selam, i nude univerzalni obrazac ponašanja prilagođen svim vremenima, a posebno savremenom dobu obilježenom brzinom, krizama fokusa i vrijednosti.

Posebno je istaknuta duboka povezanost hadisa sa tradicijom muslimana u Bosni i Hercegovini. Kroz primjere iz svakodnevnog života – kulture ishrane, porodičnih odnosa, gostoprimstva i komšiluka – pojašnjeno je da su brojne kulturne forme Bošnjaka utemeljene upravo na poslaničkoj praksi.

Time je odbačena teza o navodnoj suprotnosti između sunneta i bosanskohercegovačke muslimanske tradicije.

Govoreći o savremenim izazovima, Mustafa efendija upozorio je na krizu porodice, braka, odgoja i međuljudskih odnosa, naglašavajući da hadis nudi jasne i snažne odgovore. Poslaničke poruke o lijepom ophođenju prema supružnicima, odgovornom roditeljstvu, povjerenju (emanetu) i izvrsnosti u radu predstavljaju temelj zdravog društva. Poseban akcenat stavljen je na odgovornost prema preuzetim obavezama i nastojanje da se svaki posao obavlja na najbolji mogući način, jer islam, kako je istaknuto, ne priznaje površnost niti nemar.

U završnici razgovora, u duhu ramazana, istaknuta je hadiska poruka nade i optimizma: islam ne poznaje beznađe, a Allahova milost i radost zbog pokajanja roba nadilaze ljudsku maštu. Ramazan je predstavljen kao idealna prilika za ličnu i društvenu obnovu, jačanje tevekula, popravljanje odnosa s ljudima i vraćanje suštinskim vrijednostima vjere.

– Hadis je univerzalna paradigma islama – bez življenja hadisa nema potpunosti u vjeri, nema savršenstva u ljudskom ponašanju, niti zdravog društva – kazao je Gobelić.

 (Preporod.info)