Muftija Nedžad Grabus: Mi muslimani smo dio civiliziranog svijeta

Dr. Nedžad Grabus je muftija Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Odmah nakon napada u Parizu Islamska zajednica je na njegov prijedlog ''oštro osudila terorističko ludilo u Parizu''. Nakon svakog napada u Evropi Muftija se nađe u položaju da mora braniti muslimane u Sloveniji pred sumnjama i predrasudama. Vođa relativno male vjerske zajednice uvijek iznova brani svoju zajednicu pred geopolitičkim događajima, koji su mnogo veći od njega i njegove institucije.

Dnevnik: Sada na Vas gledaju kao na čovjeka koji mora dati odgovore. Kako se osjećate kao muftija? Koliko je Pariz Vaš problem?

Nedžad Grabus: Kao čovjek osjećam se onako kako bi se bilo koji drugi čovjek osjećao na mom mjestu. Umorno. Položaj u kojem se nalazimo me brine. Atmosfera koja se stvara nije umirujuća. Skoro deset godina sam muftija Islamske zajednice u Republici Sloveniji i u sličnim situacijama uvijek iznova odgovaram na ista pitanja. Osjećam se kao iscijeđena kora od narandže. Sve odgovore smo dali u toku javnih rasprava prilikom pridobivanja dozvola za gradnju džamije u Ljubljani. U ovim tragičnim okolnostima moramo ponovo odgovarati na pitanja za koja smo mislili da su bar malo pojašnjena. Ali izgleda nisu, objašnjavat ćemo i dalje.

Dnevnik: A šta morate objasniti?

Nedžad Grabus: Da su velika većina muslimana koji žive u Sloveniji potpuno miroljubivi ljudi koji moraju teško raditi da bi zaradili sredstva za svoju egzistenciju. To su ljudi koji nemaju vremena da se bave lokalnom politikom, a kamo li globalnom politikom. Većina muslimana su radnici, koji sa svojim porodicama pokušavaju preživjeti u nadi da će njihovoj djeci biti bolje. Većina njihove djece na kraju završi na radnim mjestima svojih roditelja. Možda zaradi toga, jer se ne snalaze u ovom okruženju, možda zbog predrasuda, ali činjenica je da su muslimani, više ili manje, u istom položaju u kojem su bili prije pedeset godina. Rade uglavnom u uslužnim djelatnostima i nemaju vremena za velike svjetske teme.

Dnevnik: Zaista ne vidite druge probleme?

Nedžad Grabus: Ovdje bi trebalo kazati da postoje zlonamjerni pojedinci. Ima ih u svakom društvu, u svakoj religiji i također među muslimanima. Ljudi koji zloupotrebljavaju naklonjenost i dobrotu drugih ljudi u svoju vlastitu korist pokušavaju obrnuti stvari koje su im domaćini dali da bi se bolje osjećali u njihovoj državi. Gledati na muslimansku zajednicu ili na muslimane kao izvor problema čini mi se katastrofalnim. Svi smo podjednako šokirani terorističkim napadom u Parizu. Sada se ponovno islam prikazuje kao izvor svih problema. Tako ništa nećemo riješiti.

Dnevnik: Kako ćemo riješiti?

Nedžad Grabus: Na svijetu je milijarda i pol ljudi koji se identificiraju sa islamom. Pitanja ne možete rješavati kroz ideološke okvire podjele na jednu ili drugu stranu. U kakvom svijetu ćemo živjeti u narednim godinama? To nije izazov samo za Evropu, nije izazov samo za muslimane, to je civilizacijski izazov. Muslimani smo dio civiliziranog svijeta. Znamo također, šta se u tom svijetu može desiti. U devedesetim godinama su se pripremali medijski linčevi koji su prešli u prave pogrome i Haški sud doveli do zaključka da se nad nama desio genocid. Već tri mjeseca brižljivo pratim neke slovenske medije koji šire takvu mržnju prema islamu, zaista sam zabrinut i znam da se mnogi muslimani u Sloveniji zbog toga osjećaju loše.

Dnevnik: Da li prepoznajete pokušaje koji se kreću u drugom smjeru? Manifestacije solidarnosti sa izbjeglicama i realna pomoć?

Nedžad Grabus: Da, i to budi nadu. Još uvijek postoje ljudi koji razumiju kontekst u kojem smo se našli. Razumiju da u modernom svijetu religija nije glavni problem. Problem je moć, utjecaj, kontrola nad prirodnim resursima, dekompozicija cijelog Bliskog istoka. Mnogim ljudima je to potpuno jasno. U slovenskom društvu i mnogim društvima u Evropi je mnogo ljudi koji se bore protiv pojednostavljivanja pitanja i na pošten način razmišljaju o našem problemu. Da ne bude nesporazuma, za nasilje u Parizu nema nikakvog opravdanja. Također, ni za kakvo drugo nasilje ne treba pokazati nikakvo razumijevanje. U trenutku kada se desi takav gnusan čin teško je o tome analitički govoriti i pitati se zašto je do toga došlo. Ovo nisu dani za globalna razmišljanja već za suosjećanje sa žrtvama i njihovom rodbinom. Kada se emocije umire o tome svemu se treba ozbiljno porazgovarati i ne prepuštati se ponovno osjećanjima. U Sloveniji sa velikom radošću čitam stavove desetine ljudi koji svoj posao shvataju ozbiljno. Svaki put iznova mi daju nadu da će prevladati razum. Ali nisam uvjeren da je političarima jasno kako i na koji način da ostvare javno mnijenje u kojem bi se zrak dobro pročistio. Čini mi se da prevladavaju populisti kojima je svejedno kako će mala zajednica preživjeti ovo razdoblje.

Dnevnik: Kako kao manjina doživljavate ovaj trenutak?

Nedžad Grabus: Vidite, nijednoj manjini nije lahko. Kršćanske manjine na Bliskom istoku su sada u veoma teškom položaju. Nama je lakše. Ali ne bi trebalo zatvarati oči pred tim da se i mi također, bavimo elementarnim pitanjima. Pogledajte zakon koji uređuje naš položaj, i vidjet ćete da su temeljne stvari otvorene. Ja se bavim pitanjima moje zajednice. Ne mogu se baviti globalnim temama. Za njih zaista nisam odgovoran, ali kao čovjek pratim događaje. Ali, ja ne odlučujem. U Sloveniji smo učinili sve da se približimo javnosti. Mi smo zaista mala zajednica. Nemamo mogućnosti da bi se bavili velikim pitanjima i da bi bili partneri ljudima koji u tome imaju ključnu riječ. Znate li koliko zaposlenih ljudi imamo u administraciji?

Dnevnik: Zaista ne.

Nedžad Grabus: Tri. U slovenskom društvu nismo utjecajna institucija. Zbog globalnog konteksta u nekim trenutcima dobijemo na značaju. Suočeni smo sa strašnim nasilnim postupcima (događajima). Drago mi je kada vidim da su u Sloveniji glavni mediji spremni razgovarati o razlozima za napade. Sa jeftinim propagandnim trikovima se vrlo lahko dođe u centar pažnje. Ništa se ne objasni.

Dnevnik: Šta Vas pitaju članovi Vaše zajednice kada dođe do napada i kada postanu predmet pažnje?

Nedžad Grabus: Najčešće pitanje vjernika je jednostavno: ''Zašto okrivljuju nas koji smo svojim životima pokazali da smo lojalni građani, predani civilizacijskim vrijednostima, poštujemo demokratske vrijednosti modernog Zapada i sami smo Evropljani?" Tako bih sažeo pitanja koja dobivamo ovih dana. Zašto se stvari poopćavaju? Kako razdvojiti borbu za prava pojedinih naroda u bliskoistočnim državama od bezglavog nasilja? Kakav je utjecaj evropskih velesila na te tokove? Šta moramo u ovim okolnostima uraditi? Šta možemo uraditi? Ljudi mi kažu da mi nismo riješili niti svoja pitanja, a kako da rješavamo probleme drugih ljudi. Na ova pitanja uvijek iznova moram nalaziti odgovore. Jasno je da nas razvoj događaja na Bliskom istoku brine. To daje krila ekstremistima među nama. Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da se također među nama neki muslimani radikaliziraju. Jasno je da se radikaliziraju. Prevladavaju? Ne! U različitim dijelovima svijeta dolazi do veoma različitih oblika radikalizacije. Pogledajte Mianmar, Palestinu, neke afričke države. Položaj se radikalizira. Naš problem je kako odgojiti i obrazovati muslimane u Sloveniji. To sam studirao. Kada me pitaju zašto drugi na nas gledaju sa nerazumijevanjem i predrasudama odgovorim pitanjem: "Pogledajmo gdje mi pravimo greške?" Gdje mi u našim procesima ne razumijemo probleme? Islamska zajednica kao institucija daje sve od sebe da ljude obrazujemo u duhu slobode. O tome postoje različita mišljenja. Činjenica je, također da su slovenski državni organi prije desetak godina veoma konfuzno djelovali i omogućili da je došlo do degradacije strukture institucije Islamske zajednice. Sa idejom mogućnosti različitih oblika djelovanja otvorili su procese koji nam sada štete. Mi kao organizirana institucija imamo nulti stepen tolerancije do bilo kakvog agresivnog i nasilnog ponašanja. Ne možemo ga sami spriječiti zato se obraćamo na druge institucije.

Dnevnik: Kakav je odziv?

Nedžad Grabus: Za ovih deset godina sam imao sastanke sa predsjednicima svih slovenskih vlada. Upozoravao sam na probleme. Molio sam da omoguće obrazovanje naših imama u slovenskom jeziku. Osobno se trudim da se ljudi brže i lakše integriraju. Ovdje treba naći odgovore na naše najveće probleme. Možda sada nije najbolji trenutak za otvaranje tih pitanja, ali znam da bi se za to trebalo tražiti odgovore.

Sa slovenskog preveo: Sead Karišik

Dnevnik.si/Razgovarao: Ervin Hladnik-Milharčič