Interaktivno: Debalans Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine

Popis stanovništva Bosne i Hercegovine jasno pokazuje da su Bošnjaci dominantan narod sa 50,11% udjela, ispred Srba (30,78%) i Hrvata (15,43%). Ovo je osnova za zapošljavanje i imenovanja u državnoj službi.

Ipak, analiza 72 institucije otkriva ozbiljan debalans. Bošnjaci su nedovoljno zastupljeni, uprkos brojčanoj većini.

Media centar Islamske zajednice predstavio je krajem 2024. godine poražavajuće podatke o nacionalnoj strukturi u državnim institucijama, iz kojih se jasno zaključuje da su Bošnjaci diskriminirani, uprkos činjenici da su većina u ukupnom broju stanovništva.

U 12 institucija sa sjedištem u bh. entitetu Republika Srpska (podaci na 31.12.2023.) zaposleno je 3.017 osoba. Od toga, samo 1.179 (39,10%) su Bošnjaci, što je očiti debalans.

Uzimajući u obzir odredbe člana 7. Zakona o upravi, Bošnjaka je manje na 333 pozicije od zakonom utvrđenog broja.

Institucije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru

U pet državnih institucija sa sjedištem u Mostaru zaposleno je ukupno 127 osoba. Od toga, samo 33 (ili 26%) pripadaju bošnjačkoj nacionalnosti. Ovo krši član 7. Zakona o upravi, koji zahtijeva nacionalnu zastupljenost prema strukturi stanovništva iz posljednjeg popisa BiH.

Uzimajući u obzir odredbe člana 7. Zakona o upravi, Bošnjaka je manje na 31 poziciji ili 48 % manje od zakonom utvrđenog broja.

Imenovanja rukovodilaca državnih institucija

Bošnjaci su nedovoljno dzastupljeni u 59 od 72 analizirane institucije – ukupno 717 pozicija manje. Ovo ih dovodi u poziciju diskriminirane manjine, suprotno Ustavu BiH i zakonima.

Debalans se vidi i kod rukovodilaca: Ustav i zakoni propisuju nacionalnu strukturu po popisu. Vijeće ministara imenuje najveći broj rukovodilaca na osnovu pariteta i sastava naroda BiH.

U 28 institucija, rukovodioci (27 direktora + 1 gen. sekretar) moraju odražavati strukturu popisa 2013., ali Bošnjaka ima samo 6.

U 6 institucija kojima rukovode Bošnjaci zaposleno je 339 osoba, a one raspolažu budžetom od 50.769.000 KM (podaci iz Zakona o budžetu institucija BiH za 2024., Službeni glasnik BiH 50/24).

U preostalih 22 institucije, direktori su iz drugih dva konstitutivna naroda.

Ovo pokazuje neravnotežu ne samo u broju, već i u kontroli nad resursima.

Ovi podaci, koje je Istraživački tim Media centra Islamske zajednice objavio krajem 2024., izazvali su javne reakcije i debate. Međutim, do danas nije došlo do značajnih promjena u debalansu nacionalne zastupljenosti. Sva istraživanja moguće je pronaći na ovom linku.

(Priredio: Fahrudin Smailović/Preporod.info)