Od petka do petka: Valdet Peštalić

Od petka do petka je stalna rubrika u kojoj njen autor dokumentuje sve ono što je obilježilo prethodnu sedmicu, a što je važno za njega osobno i za društvo u cjelini, te dijeli svoje viđenje tih događaja.

Za sedmicu od 30. januara do 5. februara 2026. godine za čitatelje portala Preporod.info piše šef Odjela za edukaciju Agencije za certificiranje halal kvalitete Valdet Peštalić.

Petak, 30. januara 

Kada su me kontaktirali da i ja nešto napišem za rubriku "Od petka do petka", razmišljao sam kako da to uradim, a da bude zanimljivo i korisno. Zaista je to izazov i divim se ljudima koji su pisali za ovu rubriku. Pokušat ću da kroz tekst prenesem vlastite aktivnosti i razmišljanja iz protekle sedmice.

Nakon uobičajene jutarnje rutine kod kuće, odlazim na posao u Agenciju za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Prijepodne protiče uobičajeno – priprema edukacija i dogovaranje termina s firmama koje su u procesu halal certificiranja; priprema odluka o dodjeli halal certifikata firmama koje su uspješno prošle proces halal certificiranja; unošenje podataka u bazu podataka Agencije...

Razmišljam o tome kako ljudi percipiraju halal:

– Za krajnje konzumente (muslimane), halal je preduvjet za primanje dobrih djela i da organizam bude zdrav i radno sposoban. Bitno je da vjernik musliman, prije svega svoj imetak zaradi na halal način, a onda i da konzumira hranu koja je halal. Danas smo, više nego ikada, izloženi izazovima kada se radi o halal proizvodima. Različite vrste haram sastojaka mogu se naći u gotovo svim vrstama proizvoda – u hljebu i pecivima, mesu i mesnim prerađevinama, mlijeku i mliječnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, sokovima... Problematično je i ono za što smo prilično sigurni da bi trebalo biti halal - problematična su jaja koka nosilja koja se hrane hranom haram porijekla, problematična je riba pastrmka koja se hrani hranom na bazi svinjske krvne plazme, problematična je čak i lubenica jer prilikom uzgoja u lozu lubenice ubrizgavaju hormon rasta, problematični su i kozmetički proizvodi... U posljednje vrijeme u proizvodnji određenih vrsta proizvoda koriste se proteini dobijeni od prženih i mljevenih crva..

U Bosni i Hercegovini često je percepcija halala na nivou da "nema svinjetine i alkohola". Međutim, ako se samo osvrnemo na neke kur'anske sure:

O ljudi, jedite od onoga što ima na zemlji, ali samo ono što je dopušteno i što je prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer vam je on neprijatelj očevidni!  (Bekare, 168)

Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno - i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žrtvovano, i zabranjuje vam se gatanje strjelicama. To je porok! – Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ćete vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih - već se bojte Mene. Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. – A onome ko bude primoran - kad hara glad, bez namjere da učini grijeh, Allah će oprostiti i samilostan biti. (Maide, 3) 

Ovdje vidimo da su u istoj rečenici spomenute zabrane konzumiranja strvi, krvi i svinjskog mesa – što znači da muslimanima, pored svinjetine, nije dozvoljeno ni konzumiranje piletine, puretine, ovčetine i govedine koja nije hranjena i zaklana na halal način.

Koliko danas muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu vode računa o ovome? Koliko muslimana upita da li su ćevapi, burek... halal?

Edukacija je ključna u stjecanju znanja o tome šta jeste, a šta nije halal. Moramo uraditi još puno toga da muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu budu svjesni značaja halala i da vode računa o halal statusu proizvoda koje konzumiraju.

– Za krajnje konzumente koji nisu muslimani, ali preferiraju halal proizvode, halal predstavlja sinonim za zdravu, korisnu i dodatno provjerenu hranu.

– Za kompanije, halal je biznis – prilika da ispune zahtjeve kupaca, da kupci budu zadovoljni i da kompanije ostvare profit. Halal certificiranjem kompanije opstaju i razvijaju se na postojećim tržištima te imaju priliku za širenje svojih tržišta kroz izvoz.

– Za državu (vlast) halal je veoma značajan, jer veliki broj kompanija posluje i ostvaruje rezultate, plaća porez i zapošljava veliki broj radnika.

– Za Islamsku zajednicu halal je od krucijalne važnosti. Halal je misija – misija naše Agencije je uspostaviti i održavati pouzdan sistem halal certificiranja i osiguranja halal statusa proizvoda i usluga – omogućiti muslimanima i drugim zainteresiranim da imaju mogućnost konzumirati halal proizvod ili koristiti halal uslugu. Halal za sve druge može predstavljati biznis/posao, a samo za Islamsku zajednicu ne može i ne smije biti biznis. Halal je naša misija. Svako drugo gledanje bilo bi pogrešno i kontraproduktivno.

Dođe vrijeme i za džumu. S kolegama iz Agencije odlazim u Turalibegovu džamiju. Kao i uvijek – džamija i džamijsko dvorište puni, a hafiz Merim-ef. Đulović na visini zadatka. Poslije džume čuo sam se sa Mirza-ef. Mešićem u vezi sa studenticama iz Tuzle koje dolaze u Zagreb na studentsku razmjenu i koje žele da s druže sa članicama Mreže mladih u Zagrebu.

Mirza-ef. susretljiv i nagodan – radostan što može izaći u susret – odmah predlaže da mu se studentice jave i da će ih povezati s muslimanskom omladinom u Zagrebu, uz napomenu da je tu na studentskoj razmjeni i jedna studentica iz Sarajeva.

Lagano se bliži kraj moje radne sedmice. Analiziram šta sam uradio i šta mi, ako Bog da, predstoji. Iz razmišljanja me prenu zvono na mobitelu – to se moj mlađi sin Muamer, koji ide u Medresu u Visoko, javlja da je stigao kući u Tuzlu. Završavam posao i žurim kući da zagrlim svoje dijete. Završava još jedna sedmica i jedan mjesec.

Subota, 31. januara

Subota je dan za porodicu. Subota je i dan za odmor, s tim da mi danas nema odmora.

Moram s mlađim sinom Muamerom da vježbam matematiku. Cijeli nam dan prođe u vježbanju zadataka. Sjetih se da je jedan tim učenika tuzlanske Medrese razvijao biznis plan za pružanje instruktivne nastave, gdje nadareni učenici i učenice online drže instrukcije iz pojedinih predmeta uključujući i matematiku. Mislim da je to veoma dobra i izvodljiva ideja. Muamer odlazi u grad s prijateljima, a Selma i ja konačno da popijemo kahvu i u miru popričamo.

Nedjelja, 1. februara 

Došao nam je i mjesec februar. U februaru 2006. godine je na sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, održanoj u Zagrebu, donesena odluka o formiranju Agencije za certificiranje halal kvalitete.

Velike zasluge, za formiranje Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, idu rahmetli Besim-ef. Čaniću koji je imao snage, ideje i vizije kako da ovaj projekat bude uspješan. Sjećam se da smo tada, prije 20 godina, kada smo počeli s radom imali kuhinjski sto, stari računar i pozajmljenu stolicu od Muftijstva. I, naravno, 0 KM na računu.

Ali, ono što smo imali je iskren nijet, jasna misija i vizija, posvećenost i želja da uspijemo i najbitnije oslanjanje na Allaha, dž. š. Danas, 20 godina poslije, možemo s ponosom da izjavimo da smo s Božijom pomoći uspjeli. Iako Besim-ef. Čanić nije više sa nama, svaki naš uspjeh je i njegov – on nam je pomogao da udarimo čvrste temelje ovom našem projektu – a na nama je da se trudimo i konstantno napredujemo.

Simbolično, na zidu naše kancelarije je fotografija Besim-ef. Čanića, a u mislima nam odzvanjaju njegove poruke i savjeti. Kada smo krenuli s radom, Besim-ef. Čanić nam je rekao da je veliki uspjeh ako za pet godina halal bude poznat termin u našoj javnosti, a tadašni muftija Husein-ef. Kavazović nam je rekao da se od nas očekuje da uspostavimo siguran i funkcionalni sistem halal certificiranja i obezbijedimo sredstva za funkcioniranje Agencije i za zaposlene.

Danas, s ponosom možemo reći da smo uspjeli. Halal je svima poznat pojam, veliki broj halal certificiranih kompanija, preko 12.000 halal certificiranih proizvoda, teme o halalu su zastupljene od obdaništa do univerziteta, najznačajniji evropski skup o halalu je Evropski halal kongres u Sarajevu, halal je institucionalizovan kroz Halal standard BAS 1049:2023, naša Agencija je međunarodno priznata i učestvujemo u radu najznačajnijih tijela i skupova o halalu u svijetu....

Vrijeme je da vozim Muamera do Kalesije gdje će ga preuzeti Ibrahim i odvesti do Medrese u Visokom.  

Pri povratku javlja mi se moj stariji sin Adnan koji studira arhitekturu u Grazu da mi javi da je položio ispit i da je u prvenstvenoj košarkaškoj utakmici njegov tim pobijedio, a da je on dao 18 koševa. Lijepe vijesti i dodatna energija za dalje.

Kada sam stigao kući, čuo sam se s Bekimom da ga pitam o vijesti da je njegov zet Hajriz Brčvak kupio zgradu Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na Baščaršiji i da planira graditi hotel sa 5+ zvjezdica i restoranima. Obradovala me je ova vijest jer ćemo konačno imati na Baščaršiji halal hotel i halal restorane.

Konačno sam ugrabio malo vremena samo za sebe i utonuo u čitanje knjige "Druga planina" Dejvida Bruksa. Vrlo zanimljiva knjiga koja govori o tome da bi uspjeh bio potpun neophodno je da, pored materijalnih uspjeha, imamo i moralne uspjehe. Danas, kada živimo u vremenu poremećenih vrijednosti, poruke ove knjige su pravo osvježenje.

Ponedjeljak, 2. februara

Danas mi je izuzetno zahtjevan dan. Treba da napravim draft aktivnosti u vezi s pripremom i implementacijom 4. evropskog halal kongresa 2026. godine.

Evropski halal kongres je najznačajniji naučnoistraživački skup u Evropi. Cijeli dan sam radio na ovom zadatku i uradio sam veći dio posla (priprema tema i predavača, dogovor oko prostora i tehnike, web stranica Kongresa, pozivnice i uputstva za autore, uređenje časopisa i sažetaka, PPT prezentacije i poster prezentacije, recenzije, brendiranje i vizuelni identitet, medijska strategija i PR, finansiranje troškova kongresa, detaljan plan kongresa, printanje časopisa i zbornika, objavljivanje u naučnim bazama, rezervacija karata za pozvane predavače, doček i smještaj gostiju, formiranje timova, press konferencije, implementacija Kongresa....)

Ogroman broj aktivnosti, logički i međuzavisno povezanih.

Stiže mi na viber poruka od Asmira Omerdića, studenta iz Bihaća s kojim sam se upoznao na seminarima koje sam držao u Bihaću. Pita me za preporuku za NLP seminare. Drago mi što se interesuje i što ima želju za napretkom. Obradova me informacjom da je proglašen za studenta generacije. Baš mi je drago, jer on je spreman da pita i posluša savjet drugih. Dogovorismo se da popijemo kahvu kada on bude dolazio u Tuzlu.

Kroz glavu mi prođe komentar jednog od učesnika sa seminara u Bihaću. Tada sam govorio o značaju uspjeha i spomenuo sam knjigu Simona Sineka "Počni sa zašto?", na što je taj učesnik prokomentarisao: "Pa to je islamski princip – djela se vrednuju prema nijjetu. Počni sa zašto nešto radiš je u suštini nijjet".

Kako dobro razmišljanje. U suštini, sve dobre stvari su univerzalne. Čitao sam knjigu Džoa Navara "Budite izuzetni" i u ovoj knjizi možemo vidjeti veliki broj islamskih principa iako autor nije musliman, ali dobre stvari su univerzalne i ljudi to prepoznaju. Naumpade mi još jedna izuzetna knjiga Hišama Al-'Avadija "Muhamed a.s. – kako te može učiniti izvanrednim". Toplo preporučujem ovu knjigu za čitanje – knjiga je pisana na poseban način s mnoštvom uputstava i savjeta kako biti izvanredan u današnjem vremenu kada je biti odličan samo prosjek. Također, u knjizi se potencira da bi svaki musliman trebao težiti izvanrednosti u skladu sa svojim mogućnostima.

Utorak, 4. februara

Nastavljam tamo gdje sam jučer stao – pripremam plan aktivnosti vezano za pripremu i implementaciju 4. evropskog halal kongresa. Veliki broj aktivnosti. Međutim, veoma je bitno da se ovaj posao kvalitetno uradi jer dobra priprema je osnova za uspjeh. Pred kraj radnog dana uspijevam konačno da završim ovaj plan i da ga dam direktoru na pregled i komentare.

Dio naše ekipe se sprema za sajam Halal Expo u Tirani (Albanija). Razgovaramo o halal turizmu u Bosni i Hercegovini i prisjećamo se kako je to sve počelo. Ključni momenat za razvoj halal turizma u Bosni i Hercegovini se desio 2012. godine. Tada je u svjetski poznatom časopisu Halal Yournal bilo organizovano takmičenje za najbolje "TOP" destinacije za halal turiste gdje se moglo glasati samo za druge zemlje, a ne i za svoju zemlju.

Tada je direktor Agencije Amir Sakić došao na ideju da o ovome obavijestimo našu dijasporu i naše studente u inostranstvu da oni glasaju za Bosnu i Hercegovinu i da potaknu i druge koje poznaju da glasaju. Kampanja je bila više nego uspješna – Sarajevo i Bosna i Hercegovina su osvojili 4. mjesto na listi "TOP" destinacija za halal turiste. Koliki je to bio uspjeh, dovoljno govori podatak da su Istanbul i Turska bili na 11. mjestu. Nakon toga raste interes halal turista za Bosni i Hercegovinu i on je svake godine sve veći, a koristi za našu privredu su ogromne.

Srijeda, 5. februara 

Živimo u svijetu dinamičnih i drastičnih promjena. Promjene su u svim oblastima života. Umjetna inteligencija i robotizacija su dostigle takav nivo da se pitamo "A gdje to sve ide?".

Fleksibilnost i prilagodljivost promjenama nisu više uvjeti za uspjeh, nego za opstanak. Sjetih se jedne izreke Herofilusa iz 300. godine p. n. e.: "Ako se opirete promjeni – slijedit ćete put ka izumiranju. Ako slijedite promjenu – moći ćete da se adaptirate, ali ne i da rastete. Ako kreirate promjenu – bit ćete lider koga svako drugi mora da prati."

Ova misao iz 300. godine p. n. e. je danas tako aktuelna. Nedavno sam čitao knjigu Rama Čarama "Inovirajte ili izumrite" u kojoj autor govori o disrupciji – naglim promjenama koje nastaju tehnološkim napretkom, kao i potrebom da se adekvatno odgovori na te promjene. Ako samo pogledamo obrazovanje - danas su informacije lahko dostupne (AI, ChatGPT, Google...) – dakle, edukatori više nisu "vladari informacija" – sada se postavlja drugi izazov pred edukatore – kako da budu mentori svojim učenicima, kako da ih usmjeravaju u traženju i analizi informacija, kreiranju zaključaka, kako da kod njih razviju emociju, kako da kod njih razviju svijest kako da razlikuju dobro od lošeg...

Ovo je zaista ogromna promjena i što obrazovne institucije ovo prije shvate i poduzmu konkretne korake to će rezultat biti bolji. Isto tako je veoma bitno napraviti razliku između funkcionalnog znanja i "bubanja napamet", jer zaista veliki broj informacija iz udžbenika nam nikada neće trebati u životu, a ne učimo vrlo bitne stvari u životu. Funkcionalno znanje i interakcija između edukatora i učenika/studenata će biti veoma bitni za uspjeh pojedinca i društva u cjelini. Pored tehnoloških promjena, ogromne promjene se dešavaju i na liderskom, menadžerskom i organizacionom nivou – od načina planiranja, upravljanja, razvoja organizacijske kulture do kreiranja i pružanja personaliziranih ponuda sve zahtjevnijim kupcima i tržištu. Za kraj bih zaključio – za većinu stvari nismo sigurni – ono u šta trebamo biti sigurni su PROMJENE – na nama je kako ćemo se ponašati u ovom dinamičnom vremenu.

Četvrtak, 6. februara

Relativno miran dan na poslu. Uobičajene aktivnosti. Većina našeg tima je na terenu – Damir, Nermin i Mirsad su na putu za Tiranu na Halal Expo Albanija, Vildana je u auditu u Beogradu, Kemal je u Gračanici i Doboj Istoku kod naših klijenata, a u Agenciji smo kolega Almir i ja.

Dogovaramo se za edukacije koje treba da održimo iduće sedmice osoblju kompanija koje su u sistemu halal certificiranja. Halal je u Bosni i Hercegovini zaista na respektabilnom nivou (sistem, organizacija, kompanije, kontrole, Halal bazar aplikacija za konzumente, naučno-istraživački radovi...) i trebamo to kontinuirano unapređivati.

Mnogi nas pitaju zašto imami češće ne govore o halalu. Odgovor se krije u tome što je halal danas veoma kompleksan i traži znanje iz šerijata, prehrambene tehnologije, veterine, medicine, farmacije, ekonomije... Naša Agencija je uvijek otvorena za saradnju – organizovali smo i ubuduće ćemo organizovati specijalizirane seminare/radionice za imame, vjeroučitelje i druge kako bi se oni detaljnije upoznali o ovim temama. Sjećam se, također, kada mi je rahmetli hfz. Budimlija pričao kako je on završio u zatvoru samo zato što je pitao da li može da se učenicima jedne bijeljinske škole (u kojoj su bila pretežno muslimanska djeca) sendviči ne prave od svinjetine. To ga je koštalo slobode. Završit ću s ovim da nam ostane na razmišljanje i pouku.

(Preporod.info)