Studija o ženama u upravnim odborima u BiH: Jedna od četiri žene zauzima menadžersku poziciju
Zastupljenost žena u upravnim i nadzornim odborima kompanija u Bosni i Hercegovini i dalje je znatno ispod evropskog prosjeka, a u poređenju s EU gdje žene čine oko jednu trećinu menadžerskih pozicija, u BiH one zauzimaju tek jednu od četiri.
Na ove izazove, ali i na potrebu sistemskih rješenja koja bi omogućila ravnopravniji pristup žena pozicijama odlučivanja, ukazuje studija "Žene u upravnim odborima u BiH: Unapređenje rodne ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju", koja je danas predstavljena u organizaciji udruženja Women on Boards Adria, uz podršku UN Women.
U kompanijama koje imaju žene u rukovodstvu, najčešće je riječ o samo jednoj ženi, dok svega 0,61 posto kompanija ima pet ili više žena na upravljačkim pozicijama, iako brojna istraživanja potvrđuju da rodno uravnoteženo upravljanje doprinosi većoj produktivnosti, transparentnosti i konkurentnosti.
Studija donosi analizu zastupljenosti žena u upravnim i nadzornim odborima gotovo 3.000 kompanija u BiH, identificira ključne prepreke rodnoj ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju te otvara prostor za razgovor o zakonodavnim i institucionalnim rješenjima koja bi mogla doprinijeti promjenama.
Osnivačica udruženja Women on Boards Adria Biljana Braithwaite podsjetila je da je riječ o regionalnom neprofitnom udruženju koje zagovara inkluzivno i rodno ravnopravno liderstvo, kroz saradnju s privatnim sektorom, ali i institucijama vlasti.
– Radimo s kompanijama, s privatnim sektorom, ali i s vladama, između ostalog na tome da se potencijalno razgovara o legislativi koja bi uvela ciljeve, a ne kvote, zahvaljujući kojima ćemo onda možda i doći do ravnopravnije pozicije žena na upravljačkim pozicijama. Zahvaljujući autorici Saneli Pašić i velikom istraživačkom timu, mi smo razgovarali i gledali podatke gotovo 3.000 kompanija u Bosni i Hercegovini i ti podaci potvrđuju da su procenti žena u visokom menadžmentu i na odborima, naročito na nadzornim odborima gde se usvajaju strateške odluke, veoma mali u poređenju s brojevima koje imamo u zemljama Evropske unije – kazala je Braithwaite.
Studija također pokazuje da uprkos visokom nivou obrazovanja i profesionalnog iskustva, žene u BiH dalje zauzimaju tek svaku četvrtu rukovodeću poziciju u kompanijama. Prema trenutnoj stopi napretka, ženama u BiH bit će potrebno više od jednog stoljeća, približno 109 godina, da ostvare punu rodnu ravnopravnost.
Iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa cilj od najmanje 40 posto zastupljenosti manje zastupljenog spola u odlučivanju, ova odredba nema obavezujući karakter niti predviđa sankcije za nepoštivanje. Dodatno, zakoni o privrednim društvima na entitetskom nivou ne sadrže odredbe o rodnoj ravnoteži u upravnim i nadzornim odborima.
Sagovornici su poručili da je zatvaranje rodnog jaza u korporativnom odlučivanju ključno za otključavanje punog ekonomskog potencijala zemlje te pozivaju donosioce i donositeljice odluka i poslovnu zajednicu na uvođenje obavezujućih mjera, transparentnih procesa imenovanja te jačanje mentorskih i razvojnih programa za žene.
(Preporod.info)
