Promovisana knjiga "Krv realpolitike: Afera Srebrenica": Nakon Srebrenice, Evropa nije željela genocid u Goraždu
Ovo štivo je svjedočanstvo o Hartmanninom istraživanju o pozadini dejtonskog procesa i njegovoj povezanosti s genocidom u Srebrenici.
Hartmann je za Anadoliju kazala da knjiga proističe iz vrlo pažljivog čitanja postojećih dokumenata i izvještaja koji su do sada bili zapostavljeni od medija i javnosti.
"Zaključak knjige ne mijenja ništa o tome ko je kriv u Srebrenici. Govori o kontekstu i o odgovornosti Zapada što je omogućio da se desi kontekst u kome su snage Ratka Mladića mogle izvršiti ono što su namjeravale. Glavna tačka je također da proces koji je doveo do Dejtona nije započeo kao moralna reakcija na zločine u Srebrenici nego je započeo prije, na proljeće 1995. godine, i dio tog procesa je bio napuštanje zaštite Srebrenice, Žepe i Goražda", rekla je Hartmann.
Hartmann je naglasila kako je Goražde spašeno, jer Evropa nije mogla dozvoliti još jedan genocid u Istočnoj Bosni.
"Srebrenica je napuštena time što se omogućilo da se izvrši predviđeni genocid, a Žepa je spašena zahvaljujući nekoliko oficira UNPROFOR-a koji su otišli vidjeti kako su evakuisani ljudi, dok je Goražde spašeno, jer Evropa nije htjela da omogući još jedan genocid u Istočnoj Bosni, nakon Srebrenice", kazala je Hartmann.
Florence Hartmann, francuska novinarka i autorica više istraživačko-publicističkih djela, jedanaest godina radila je za vodeći francuski list Le Monde, za koji je izvještavala o događajima koji su prethodili ratu u bivšoj Jugoslaviji, kao i o samom ratu. Bila je glasnogovornica i savjetnica tužiteljice na Međunarodnim tribunalima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. Haški tribunal ju je 2011. godine osudio na sedmodnevnu zatvorsku kaznu radi otkrivanja tajnog dogovora koji su tokom suđenja Slobodanu Miloševiću sudije Tribunala sklopile sa Srbijom i javnosti uskratili kapitalne informacije koje povezuju Srbiju s genocidom u Srebrenici.
Promocija knjige je održana u prepunoj sali Sarajevskog ratnog teatra uz učešće Emira Habula, Srđana Dizdarevića, Zlatka Dizdarevića i Damira Uzunovića.
(AA)
