Bihać: Otvorena izložba orijentalnih rukopisa “Knjiga, blago koje traje”

U Izložbenom salonu Javne ustanove Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću u petak, 30. januara 2026. godine, otvorena je izložba orijentalnih rukopisa “Knjiga, blago koje traje”, autorice Naile Hodžić, više kustosice etnologije. Izložba donosi izbor od 26 rukopisa i dva značajna dokumenta na arapskom, turskom i bosanskom jeziku, nastalih u 18. i 19. stoljeću, iz perioda kada je knjiga bila temeljni nosilac znanja, duhovnosti i kulturnog identiteta.

Izložbu je otvorio muftija bihaćki Mehmed-ef. Kudić, naglasivši važnost ljudi i institucija koje čuvaju kulturnu i duhovnu baštinu.

– Mi smo sa zadovoljstvom podržali ovaj projekat. Nama je drago da prije svega imamo ljude koji čuvaju i štite našu baštinu. Od samog početka, dakle, dolaska Božijeg poslanika, prve riječi su bile koje upućuju na knjigu i na učenje, čitanje. Tako da je ova večerašnja izložba produkt rada naše autorice, doktorice i profesorice Hodžić, koja je kroz svoje obrazovanje doprinijela da rukopisi na arapskom, turskom i bosanskom jeziku budu predstavljeni javnosti, što je garant očuvanja naše baštine – kazao je muftija Kudić.

Autorica izložbe Naila Hodžić istakla je da naslov izložbe sažima njenu osnovnu poruku i smisao.

– Izložba nosi naslov “Knjiga – blago koje traje” jer upravo to jeste njena osnovna poruka: da knjiga, a naročito rukopisna, nije samo predmet nego nosilac dugotrajnog kulturnog i duhovnog pamćenja. Ideja je proizašla iz potrebe da se ukaže na kontinuitet pisane kulture u Bosni i Hercegovini i da se rukopisi, koji se često percipiraju kao nedostupni i isključivo stručni materijal, približe savremenom posjetiocu – pojasnila je Hodžić.

Prema njenim riječima, izloženi rukopisi obuhvataju Kur’an i njegove fragmente, kao i djela iz oblasti fikha, ferajda, akaida, molitvi, dova, gramatike i stilistike, što svjedoči o širini interesovanja tadašnjeg društva i ulozi rukopisne knjige u svakodnevnom i duhovnom životu.

– Bošnjaci predstavljaju jedinstven primjer u evropskom kulturnom prostoru jer su svoju književnost i nauku pisali na više jezika i pisama – od arapskog, osmanskog turskog i perzijskog do glagoljice, bosančice, arebice, ćirilice i latinice. Takvo jezičko i pismovno bogatstvo rijetko je zabilježeno u evropskoj kulturnoj tradiciji – naglasila je Hodžić, podsjetivši i na sistemsko zanemarivanje rukopisne baštine u austrougarskom i socijalističkom periodu, kao i na uništenje Orijentalnog instituta 1992. godine.

Direktor Muzeja islamske kulture i umjetnosti u Sarajevu Amir Sakić izrazio je zadovoljstvo što se vrijedni rukopisi prezentiraju i izvan glavnog grada.

– Islamska zajednica ima dugu tradiciju bibliotekarstva i čuvanja knjige, njene obrade, zaštite, restauracije i prezentacije. Drago mi je da vidim da se i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, izvan Sarajeva, ovi vrijedni rukopisi čuvaju i predstavljaju javnosti – rekao je Sakić.

On je istakao da izložba potvrđuje višestoljetnu ukorijenjenost kulture pismenosti među Bošnjacima.

– Ono što je prikazano večeras potvrđuje da smo narod u kojem se kroz generacije njegovala kultura pismenosti, čitanja, prepisivanja i čuvanja knjige. Odnos prema knjizi, njenom čuvanju i mjestu u domu govori o značaju koji se pridavao znanju – kazao je Sakić, podsjetivši da se Muzej islamske kulture i umjetnosti, zajedno s Gazi Husrev-begovom bibliotekom, bavi očuvanjem kulturne i duhovne baštine Islamske zajednice.

Izložbu prati i trojezični katalog na arapskom, turskom i bosanskom jeziku, koji stručno dokumentira i interpretira izložene primjerke, dodatno naglašavajući njihov kulturno-historijski i duhovni značaj te važnost očuvanja rukopisne baštine u savremenom društvu.

(Preporod.info)