Čemu služi na ramenu glova?

U rubrici Bosanski jezički savjetnik, autor prof. dr. Refik Bulić, istaknuti bosanskohercegovački lingvista, piše o postojećim nedoumicama koje govornici bosanskog jezika imaju u govoru ili pisanju, a često su uvjetovane različitim mitovima ili proizvoljnim ocjenama.

Ima jedna zanimljiva tvrdnja lingvista u vezi s izgovorom glasova koja se, iako istinita, može činiti nevjerovatnom. Ona se odnosi na to da niko od govornika bilo kojeg jezika ne može izgovoriti jedan glas (bilo koji) na isti način kako ga izgovori neko drugi. Čak ni pojedinci ne mogu ponoviti isti izgovor jednoga glasa ni u minimalnim vremenskim razmacima. Može ovo nekome izgledati nevjerovatno, ali treba znati da ničiji govorni organi nemaju isti oblik i nemaju potpuno isti položaj prilikom izgovora glasova, nemaju istu količinu i potisak zraka koji pritom izlazi iz pluća, nemaju isti položaj glasnica itd. Da bi vam ovo izgledalo vjerovatno, prisjetite se i toga „da ničije jagodice na prstima nemaju isti oblik“. Sve razlike u izgovoru istih glasova nisu uvijek uočljive samo slušnom percepcijom, ali neke jesu.

Jedna od čestih razlika u izgovoru glasova jeste ona koju kod nekih govornika uočavamo prilikom izgovora glasa a. Glas a najotvoreniji je naš glas jer se izgovara s najotvorenijim ustima, pri čemu su usne „razvučene“. Ponekad se, međutim, u govoru pojedinaca čuje i zatvoreni izgovor glasa a, koji karakteriziraju nešto zatvorenija usta i „zaobljenost“usana, pri čemu se glas a izgovara zatvorenije, slično izgovoru glasa o. To biva s onim glasom a koji je u dugom slogu s uzlaznim akcentom, kao naprimjer u riječi gláva, džámija i sl. Ta je pojava karakteristična za bosanske govore, a nije za hercegovačke, ali se i u hercegovačkim govorima može javiti sporadično kao individualna pojava.

Zatvorenost glasa a, tj. njegov izgovor sličan glasu o (u stručnim se testovima obilježava kao a s eksponentom o: ao), često među govornicima bosanskoga jezika služi kao rugalica onima koji glas a izgovaraju zatvoreno, slično izgovoru glasa o. U takvim se ruganjima glas a potpuno zamjenjuje glasom o. Takvih je pojava, gdje se tortura tobožnjih poznavalaca jezika usmjeravala na pojedince, nekad i na malodobne osobe, bilo više u proteklom periodu, ali je ta pojava danas najuočljivija u različitim komentarima na portalima koji dopuštaju anonimno komentiranje i najčešće je u vezi s temama iz političkog života, pa tako bude i SDO (umjesto SDA), Bokir (umjesto Bakir) i sl. Time tzv. (anti)stranački botovi takvim svojim postupcima vrijeđaju pojedince i grupe, ali i sve govornike bosanskog jezika.

Zatvaranje vokala a „pod dugouzlaznim akcentom“pojava je poznata u mnogim bosanskim govorima u kojima (prema istraživanjima u samo 205 mjesnih govora iz osamdesetih godina proteklog stoljeća) više od jedne četvrtine istraženih bošnjačkih govora ima pojavu zatvaranja vokala a, dok istu pojavu ima nešto manje od jedne petine srpskih govora i samo tri mjesna govora s hrvatskim stanovništvom.

Zatvoreni izgovor vokala a potvrđen je u govoru Bošnjaka u sljedećim mjestima: Žepa (Rogatica), Ugorsko (Sarajevo), Tušnjići (Visoko), Uvorići (Visoko), Drum (Vlasenica), Gladovići (Zenica), Perovići (Zavidovići), Brezovo Polje (Brčko), Doborovci (Gračanica), Lukavica (Gračanica), Donja Mionica (Gradačac), Vaganjac (Gornji Vakuf), Divičani (Jajce), Gluha Bukovica (Travnik), Žepče, Misurići (Maglaj), Skender-Vakuf, Vrbanja (Banja Luka), Jakeš (Modriča), Suhača (Bosanski Novi), Gornji Kamengrad (Sanski Most), Izačić (Bihać), Ćoralići (Cazin), Jezerski (Bosanska Krupa), Bužim (Bosanska Krupa), Mala Kladuša (Velika Kladuša), Dubrave (Bosanska Gradiška).

Zatvoreni izgovor vokala a potvrđen je u govoru Srba u sljedećim mjestima: Slavin (Vareš), Kakmuž (Gračanica), Gornji Piperi (Lopare), Potpeć (Srebrenik), Pisari (Bosanski Šamac), Bojmunte (Livno), Jakir (Glamoč), Strojice (Šipovo), Velika Bukovica (Doboj), Novi Grad (Odžak), Melina (Banja Luka), Prusci (Bosanski Novi), Jasenica (Bosanska Krupa), Donja Koprivna (Modriča).

Hrvatski govori, prema spomenutom istraživanju, imaju potvrde za zatvoreno dugo a samo u Gornjim Pećinama kod Novog Travnika i Garevcu kod Modriče.

Na pitanje: otkuda zatvoreni izgovor glasa a u Bosni? nauka nema pouzdan odgovor. Spominje se moguća pasivnost u artikulaciji kao posljedica psihofizičkih činilaca uvjetovanih načinom života, mogućnost ranijeg nastanka te pojave (vrijeme dolaska Južnih Slavena), ali i mogućnost stranih jezičkih utjecaja, za šta se navode različiti argumenti.

Ma koja od navedenih hipoteza mogla biti tačna, nema nikakvoga razloga bilo koju jezičku pojavu u govoru smatrati ponižavajućom i njome vrijeđati ljude.

Zanimljivo je da „uvrediocima“ smeta zatvoreni izgovor glasa a samo u njihovu jeziku, a takav izgovor u dubrovačkom govoru ili govoru na jadranskim otocima, naprimjer, za njih je, vjerovatno, in i cool. Stoga i pitanje iz naslova.

(IIN Preporod)