Dekan Hodžić o tri decenije IPF-a Bihać: Kontinuitet znanja, odgovornost prema zajednici

Islamski pedagoški fakultet (IPF) u Bihaću danas obilježava 30 godina postojanja, tri decenije tokom kojih je izrastao u jednu od ključnih visokoškolskih i odgojno-obrazovnih institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Povodom ovog značajnog jubileja, dekan IPF-a prof. dr. Hajrudin Hodžić u intervjuu za Preporod.info sagledava put od Islamske pedagoške akademije, osnovane odlukom Sabora Islamske zajednice 23. decembra 1995. godine, do savremenog fakulteta uključenog u univerzitetski i evropski akademski prostor.

U intervjuu govori o institucionalnim iskoracima, ulozi IPF-a u razvoju Univerziteta u Bihaću, obrazovanju imamsko-hatipskog i vjeroučiteljskog kadra, te jačanju naučno-istraživačkog rada.

Poseban fokus stavljen je na reformske procese, usklađivanje s bolonjskim standardima i poziciju Fakulteta u budućem sistemu visokog obrazovanja Islamske zajednice. Dekan Hodžić govori i o specifičnosti IPF-a, njegovoj društvenoj odgovornosti te izazovima s kojima se danas suočavaju profesije za koje ovaj fakultet obrazuje kadar.

Preporod.info: Kada se osvrnete na put od Islamske pedagoške akademije do današnje visokoškolske ustanove, koje biste rezultate i iskorake izdvojili kao najznačajnije za Islamsku zajednicu i društvo u cjelini?

Hodžić: Period od 30 godina predstavlja dug vremenski raspon u kojem su ostvareni brojni značajni rezultati. Ukoliko bismo izdvojili najvažnije iskorake, mogu se istaći sljedeći:

– Osnivanje tadašnje Islamske pedagoške akademije (IPA) predstavljalo je nukleus za formiranje Univerziteta u Bihaću. Naime, IPA je, zajedno s Višom tehničkom školom, Višom ekonomskom školom i Pedagoškom akademijom, bila temelj na osnovu kojeg je Skupština Unsko-sanskog kantona 1997. godine donijela Odluku o osnivanju Univerziteta u Bihaću. Njegovo osnivanje, bez sumnje, predstavlja najveći postratni iskorak na prostoru Unsko-sanskog kantona. Pored Tehničkog fakulteta, tadašnja IPA jedina je raspolagala zaokruženom infrastrukturom, koja je obuhvatala nastavne prostorije, studentski dom, restoran te prostor za vjerske potrebe nastavnika i studenata. Prostorije našeg fakulteta nerijetko su ustupane i drugim fakultetima, čime se nastojalo doprinijeti ravnomjernom razvoju svih članica Univerziteta u Bihaću.

– Poseban doprinos Fakultet je dao kroz obrazovanje imamsko-hatipskog i vjeroučiteljskog kadra na području Bihaćkog i Banjalučkog muftijstva, ali i na prostoru Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i šire. Geografska udaljenost od Zenice i Sarajeva nadomještena je osnivanjem Akademije, pri čemu su u svojstvu vanjskih saradnika angažirani profesori s ta dva fakulteta, čime je očuvana institucionalna povezanost, ali i kontinuirano jačan vlastiti nastavni kadar.

– Pokretanjem Zbornika radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 2008. godine, koji u tekućoj godini izlazi u svom 17. broju, te organizacijom sedam naučnih konferencija, Fakultet je značajno unaprijedio svoj naučno-istraživački rad. Time je, uz nekoliko stotina objavljenih knjiga profesora i saradnika, Fakultet postao prepoznatljiv i relevantan naučni centar.

– Uvođenjem Odsjeka za socijalnu pedagogiju i duhovnu skrb 2012. godine, Fakultet je dodatno obogaćen novim studentima i saradnicima, kao i savremenijim i interdisciplinarnim pristupima koji su unijeli svježinu u dotadašnje ustaljene obrasce mišljenja i djelovanja.

– Otvorenost prema široj društvenoj zajednici i stavljanje na raspolaganje vlastitih kapaciteta svemu što je u službi vjere, naroda i domovine predstavljaju jednu od prepoznatljivih vrijednosti Fakulteta. Na taj način Fakultet je izrastao u značajno mjesto održavanja tribina, naučnih skupova, promocija knjiga i različitih oblika edukacije u službi zajednice, najčešće bez ikakve finansijske naknade  

Preporod.info: Fakultet je tokom proteklih godina, kroz ove tri decenije prošao važne organizacijske i studijske reforme, uključujući usklađivanje s Bolonjskim procesom. Koliko su te promjene doprinijele kvalitetu nastave i obrazovanja kadra koji danas izlazi s ovog fakulteta?

Hodžić: Organizacijske i studijske reforme koje je Islamski pedagoški fakultet u Bihaću proveo tokom proteklih godina, a naročito proces usklađivanja s principima Bolonjskog procesa, imale su višestruko pozitivan utjecaj na kvalitet nastave i ukupni obrazovni ishod kadra koji danas završava ovaj fakultet. Te promjene nisu bile samo formalno-administrativne prirode, iako i one imaju svoj značaj i ulogu, već su podrazumijevale temeljitu transformaciju studijskog procesa, nastavnih planova i metoda rada, s ciljem jačanja kvaliteta, transparentnosti i upotrebljivosti stečenih znanja.

Uvođenjem jasne strukture studija kroz tri ciklusa, ECTS sistema bodovanja, kontinuirane evaluacije studenata te većeg stepena izborne fleksibilnosti, studijski proces postao je jasnije usmjeren na studenta i njegove obrazovne potrebe. Posebna pažnja posvećena je modernizaciji nastavnih planova i programa, njihovom periodičnom preispitivanju i prilagođavanju savremenim pedagoškim, društvenim i vjerskim izazovima, kao i potrebama Islamske zajednice i šire društvene zajednice. Od osnivanja do danas, na Odsjeku za islamsku vjeronauku šest puta je renoviran Nastavni plan i program, a na Odsjeku za socijalnu pedagogiju, od 2012. do danas, četiri puta.

Reforme su također doprinijele jačanju praktične nastave i stručne prakse, čime je osigurana bolja povezanost teorijskih znanja sa stvarnim odgojno-obrazovnim, vjerskim i socijalnim kontekstima u kojima diplomanti djeluju. Istovremeno, u saradnji sa Centrom za osiguranje kvalitete unaprijeđeni su mehanizmi osiguranja kvaliteta, uključujući redovne evaluacije nastave, stručno usavršavanje nastavnog kadra, razmjene profesora i studenata, te jačanje naučno-istraživačkog rada, što se reflektira i na kvalitet nastavnog procesa.

Kao rezultat navedenih reformi, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću danas obrazuje stručan, kompetentan i profesionalno osposobljen kadar, koji posjeduje ne samo teorijska znanja, već i praktične vještine, kritičko mišljenje i etičku odgovornost.

Takav kadar spreman je odgovoriti na savremene izazove odgoja i obrazovanja, vjerskog djelovanja i društvenog angažmana, čime Fakultet potvrđuje svoju ulogu kao savremene, odgovorne i prepoznatljive visokoškolske institucije.

Preporod.info: U kontekstu aktuelnih rasprava o reformi visokog obrazovanja u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, kako Vi vidite poziciju IPF-a unutar budućeg sistema obrazovanja Islamske zajednice?

Hodžić: Raduje me činjenica da su predstavnici svih fakulteta bili uključeni u proces reforme visokog obrazovanja u Islamskoj zajednici, te da je čitav proces vođen na otvoren i transparentan način, koji je omogućio svakom učesniku da iznese svoje stavove i gledišta u vezi s predloženim reformama. Posebno ohrabruje to što se pristupilo ujednačavanju i usaglašavanju zajedničke jezgre predmeta u novom studijskom programu Islamske vjeronauke, što bi, po uzoru na pojedine druge fakultete, trebalo omogućiti veću mobilnost studenata i lakšu međufakultetsku saradnju.

Jedan od važnih aspekata ovog procesa, na kojem sam posebno zahvalan Upravi za obrazovanje i nauku, na čelu s dr. Dževadom Hodžićem, kao i kolegama s drugih fakulteta, jeste potvrđivanje posebnog statusa našeg fakulteta u pogledu organizacije studija Islamske vjeronauke, kao i osiguravanje određenih oblika institucionalne podrške za izvođenje tog studijskog programa.

Bezrezervna podrška našeg muftije bihaćkog hafiza Mehmed-ef. Kudića procesima koje iniciramo na Fakultetu, te kroz njegove brojne razgovore s predstavnicima svih struktura Islamske zajednice ukazujući na značaj IPF-a za cijelu Islamsku zajednicu, imamo veliko razumijevanje i našeg poštovanog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića i svih ostalih struktura Islamske zajednice, na čemu smo im iskreno zahvalni.

Važno je istaći da je fakultetima potvrđena matičnost u oblastima koje se na njima tradicionalno izučavaju, te da su, u većini pitanja, međusobno izjednačeni, uz uvažavanje tradicije i specifičnosti Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Našem fakultetu priznata je matičnost u oblastima religijske pedagogije, socijalne pedagogije i duhovne skrbi, kao i socijalne gerontologije.

U cjelini posmatrano, tokom čitavog procesa reforme pokazano je razumijevanje prema specifičnostima svih fakulteta, pri čemu nijednom od njih nisu uskraćena prava koja su ostvarivali u prethodnom periodu. Posebno me raduje činjenica da su fakulteti međusobno iskazali visok stepen uvažavanja i saradnje, što predstavlja značajan iskorak u odnosu na određene prakse iz prošlosti. Evidentno je da novije generacije akademskih radnika i donosilaca odluka promišljaju integrativnije i odgovornije.

Preporod.info: Specifičnost Fakulteta ogleda se u povezivanju pedagoškog, odgojnog i duhovnog aspekta obrazovanja. Koliko je takav pristup danas prepoznat kao društvena vrijednost i na koji način Fakultet čuva tu posebnost, a istovremeno odgovara savremenim akademskim standardima?

Hodžić: Jedna od specifičnosti Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću ogleda se u njegovom integralnom pristupu obrazovanju, koji povezuje pedagošku, odgojnu i duhovnu dimenziju ličnosti. Takav pristup danas je u svijetu, ali i kod nas, u sve većoj mjeri prepoznat kao značajna društvena vrijednost, naročito u kontekstu savremenih izazova obrazovanja, krize vrijednosti, identiteta i etičke odgovornosti u društvu.

Fakultet kroz svoje djelovanje nastoji obrazovati ne samo stručan i kompetentan kadar, već i moralno odgovorne, socijalno osjetljive i duhovno osviještene pojedince. Oba zanimanja koja obrazujemo na našem fakultetu karakterišu upravo navedene osobine.

Ova posebnost očituje se u nastavnim planovima i programima, u kojima su pedagoške i odgojne kompetencije sistemski povezane s islamskim etičkim i duhovnim vrijednostima, ali i sa savremenim naučnim i didaktičko-metodičkim dostignućima. Fakultet njeguje interdisciplinarni pristup, koji omogućava studentima razumijevanje savremenih društvenih, obrazovnih i kulturnih procesa, uz istovremeno očuvanje vlastitog identiteta i misije. Istovremeno, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću u potpunosti odgovara savremenim akademskim standardima kroz usklađenost s Bolonjskim procesom, kontinuirano unapređenje sistema osiguranja kvaliteta, jačanje naučno-istraživačkog rada te redovno stručno usavršavanje nastavnog kadra.

Na taj način Fakultet uspijeva sačuvati svoju autentičnost i prepoznatljivost, a istovremeno ostati otvoren prema savremenim obrazovnim tokovima i potrebama društva, potvrđujući svoju ulogu kao institucije koja povezuje tradiciju i savremenost na akademski relevantan i društveno odgovoran način.

Preporod.info: Studenti ovog fakulteta u praksi preuzimaju važne odgojno-obrazovne i socijalne uloge. S kojim se izazovima danas suočavaju nastavnici islamske vjeronauke i stručnjaci iz oblasti socijalne pedagogije i duhovne skrbi, i koliko Fakultet uspijeva pripremiti studente za te izazove?

Hodžić: Nastavnici Islamske vjeronauke, kao i socijalni pedagozi i duhovni skrbnici, suočavaju se s višestrukim izazovima. Tu prije svega mislim na različite društvene promjene, poput promjena u porodici, školi i zajednici, prisutnost različitih oblika devijativnog ponašanja, te socijalni problemi poput isključenosti, marginalizacije i krize vrijednosti. Stoga se javlja sve veća potreba da se povežu pedagoška, odgojna i duhovna dimenzija rada sa savremenim metodama obrazovanja, dok istovremeno čuvaju etičke i vjerske standarde, a to uspijevamo kroz čitav set predmeta koji jačaju kod naših studenata upravo te kompetencije.

Također, potrebna je uspostava balansa između teorije i prakse, odnosno osiguranje da studenti steknu ne samo teorijsko znanje, nego i praktične kompetencije koje su odmah primjenjive u školama, socijalnim institucijama i ostalim ustanovama u kojima diplomanti našeg fakulteta rade.

Fakultet se trudi da studente pripremi za ove izazove kroz nekoliko ključnih mehanizama: prije svega kroz savremene nastavne planove i programe, koji povezuju pedagoško-odgojne kompetencije s islamskom etikom i praktičnom primjenom u realnim situacijama, zatim što veći broj sati praktične nastave, uključujući angažman u školama, nevladinim organizacijama i socijalnim ustanovama, gdje studenti prolaze određene faze rada pod nadzorom mentora.

Teško je očekivati dobre rezultate bez jasne i jake podrške nastavnika i asistenata, koji uključuju mentorstvo, superviziju i kontinuiranu stručnu i naučnu saradnju, čime se jača sposobnost studenata da djeluju samostalno.

Kroz ove pristupe Fakultet uspijeva oblikovati stručan, etički odgovoran i društveno angažovan kadar, koji je spreman odgovoriti na savremene izazove odgojno-obrazovnog i socio-pedagoškog rada, te da doprinese razvoju zajednice i Islamske zajednice u cjelini.

Preporod.info: Pored nastavne djelatnosti, Fakultet je prepoznat i po naučnom, izdavačkom i javnom radu. Kako vidite ulogu Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću kao jednog od intelektualnih i stručnih oslonca djelovanja Islamske zajednice, posebno u vremenu izraženih društvenih i vrijednosnih promjena?

Hodžić: Pored nastavnih aktivnosti, uposlenici Fakulteta intenzivno su angažirani i u naučno-istraživačkom radu. Rezultate svojih istraživanja objavljuju u obliku knjiga i univerzitetskih udžbenika, kao i u Zborniku radova Islamskog pedagoškog fakulteta, ali i u drugim relevantnim domaćim i međunarodnim naučnim časopisima.

Dodatnim kadrovskim jačanjem Fakulteta, kao i rasterećenjem nastavnika kroz smanjenje obima nastave, Fakultet će biti u mogućnosti još kvalitetnije odgovoriti izazovima koji su pred njim, kao i ostvariti postavljene strateške ciljeve.

Međuuniverzitetska i međunarodna razmjena nastavnika i saradnika, posebno kroz programe poput Erasmus+, CEEPUS i Mevlana, kao i kraća i duža studijska usavršavanja izvan granica Bosne i Hercegovine, predstavljaju važan segment profesionalnog i naučnog razvoja nastavnog kadra. U tom pravcu donesene su i odluke kojima se nastavnici i saradnici dodatno motiviraju da daju svoj puni doprinos i opravdaju povjerenje i očekivanja Osnivača.

Vjerujem da će, kroz jasnu viziju razvoja, individualnu posvećenost naučno-istraživačkom radu, te kontinuiranu podršku Osnivača i Vlade Unsko-sanskog kantona, budućnost našeg Fakulteta — kao i njegova uloga jednog od ključnih intelektualnih i stručnih oslonaca djelovanja Islamske zajednice na području Krajine i Bosne i Hercegovine u cjelini — biti svijetla i perspektivna.

(A. M./Preporod.info)