Muzej grada Zenice promovirao historijski strip i videoizložbu "Trvtko I - kralj bosanski"
Historijska strip izložba "Tvrtko I - kralj bosanski“, nastala na osnovu stripova iz istoimene nove, tek iz štampe izašle, knjige stripa direktora Muzeja grada Zenice Adnadina Jašarevića danas je otvorena u prostoru tog muzeja i narednih će dana biti dostupna posjetiocima u videoformatu.
Jašarević je istakao kako su ova knjiga i izložba njegov patriotski doprinos u cilju uvažavanja važnih ličnosti iz historije države BiH, a obraćajući se školarcima, posjetiocima ove promocije, dodao je kako u svakoj ličnoj karti, osim ličnih podataka, bosanskohercegovačkim građanima "treba pisati i Baton, Kulin ban, kralj Tvrtko, kraljica Katarina, kraljica Mara, Husein kapetan Gradaščević...“.
Moraju, dodao je, dio "lične karte“ biti i svi naši veliki umjetnici, koji su svi dio osobnosti svakog bh. građana.
– To mi radimo u Muzeju grada Zenice. Nastojimo da približimo našu prošlost na prijemčiv, relativno zabavan način – kazao je Jašarević.
Cilj je mlade ljude i na ovakav način približiti tom vremenu, o kojem znaju iz nekoliko stranica iz historijskih udžbenika. Trebalo je, kaže on, sažeti život i najznačajnije događaje kralja Tvrtka na svega 72 stranice ovog stripa. Pošto je ovo historijski strip, onda nema mogućnost razrade karaktera.
– Ovo je jedan strip koji se bavi obradom i to bez tumačenja. Bilo ga je vrlo teško nacrtati da bude zanimljiv. Ukoliko budete čitali, vidjet ćete da je, maltene, svaka stranica različita grafička kompozicija pa je ovaj strip prije blizak nečemu što se zove grafička novela nego klasičnom stripu – kazao je Jašarević.
Kako je istakao, nije dovoljno samo naučiti činjenice, suhoparne podatke ili vidjeti spomenik kralja Tvrtka, a u Muzeju grada Zenice rade nešto potpuno novo, odnosno ispisuju i stvaraju snove.
Urednik knjige i izložbe je muzejski kustos Igbal Cogo, koji je pripremio istorijske priloge, a o knjizi je govorila muzejska pedagogica, psihologinja Lejla Agić, koja je govorila o važosti stripa u razvoju djece.
– U muzejskoj praksi, strip kao medij nije nešto što je uobičajeno zastupljeno, nije način na koji metodološki predstavljamo historijske i arheološke činjenice, ali je jako prijemčiv – kazala je Agić.
Smatra da se u stripu kroz mehanizam identifikacije može poistovijetiti s likovima, a također strip može povezati više generacija, koje zajednički mogu graditi neke nove svjetove.
(Preporod.info)
