Međureligijski panel u Nahli: Svi smo pozvani – odgovornost vjernika/ca i vjerskih zajednica u zaštiti žena od nasilja

Centar za edukaciju i istraživanje Nahla, u saradnji s Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini, organizirao je sinoć međureligijsku panel-diskusiju pod naslovom Svi smo pozvani: odgovornost vjernika/ca i vjerskih zajednica u zaštiti žena od nasilja.

Događaj je održan u okviru globalne kampanje "16 dana aktivizma protiv rodnozasnovanog nasilja", a okupio je predstavnike četiri vjerske tradicije i stručnjaka iz prakse kako bi zajednički otvorili pitanje nasilja nad ženama – fenomena koji, kako je istaknuto, nadilazi religijske, etničke i društvene granice.

Panelisti su bili prof. dr. Pavle Mijović (Katolički bogoslovni fakultet Sarajevo), Izet-ef. Čamdžić (glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići), iguman Danilo Pavlović (manastir Žitomislić) i Melika Musa (Sigurna kuća Sarajevo).

Panelom je moderirala mr. Đermana Kurić, naučna saradnica na Irskom institutu za ljudska prava, koja je podsjetila kako je nasilje nad ženama prije svega društveni i kulturni, a ne samo individualni problem.

U uvodu diskusije naglasila je da su žene od antike do savremenog doba izložene različitim oblicima nasilja.

– Muževi prijavljeni zbog nasilja dolazili su iz svih društvenih slojeva, različitih religija i različitih identiteta. To nam pokazuje da je nasilje nad ženama transverzalno – ono ne pripada jednoj religiji, jednoj klasi, jednoj skupini – podsjetila je Kurić.

Upravo zbog toga, kako je istaknuto, prevencija nasilja zahtijeva i angažman vjerskih zajednica, s obzirom na njihov značajan društveni utjecaj i povjerenje koje uživaju među građanima.

Profesor dr. Pavle Mijović iz Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu predstavio je historijski pregled katoličke tradicije u odnosu na nasilje nad ženama.

Naglasio je da je problem dugo bio tabu, "zamotan u ideju porodične funkcionalnosti", te da je tek nakon Drugog vatikanskog sabora 1960-ih godina počelo naglašavanje inherentnog dostojanstva svake osobe.

Razvoj proaktivnih mjera zaštite žena, kako je kazao, usporen je u manje razvijenim društvima, ali je sinergija vjerskih i nevladinih organizacija, kao i međunarodnih inicijativa poput Caritasa i Catholic Relief Services, omogućila detabuiziranje ove teme.

Posebno je istaknut doprinos pape Franje, čije su inicijative stavile zaštitu ranjivih skupina, uključujući žene, u centar djelovanja Katoličke crkve.

– I stvorila se jedna klima da je taj problem nasilja nad ženama detabuiziran i da ga se napokon, vrlo kasno, u sveukupnom razvoju civilizacije počelo tretirati ozbiljno i na jedan način gdje je žena, a ne neka ideja, neka dogma, u centru – kazao je Mijović.

Izet-ef. Čamdžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići, naglasio je temeljnu ulogu odgoja u islamskoj tradiciji i imperativ kur’anskog principa naređivanja dobra i odvraćanja od zla, što je i ugrađeno i u Ustav Islamske zajedncie u Bosni i Hercegovini.

– Dakle, naređivanje dobra, a odvraćanje od zla. I otuda u temelju našeg djelovanja Islamske zajednice na terenu jeste odgoj. Kad kažem odgoj, onda podrazumijevam to od najranijih godina. Naša se djeca u mekteb upisuju s upisom u školu i to podrazumijeva da mi pokušavamo, ne kažem da uspijevamo, na temeljima onoga što jeste učenje naše vjere, odgojiti ljude da promoviraju i afirmiraju dobro, a da se bore prije svega sa sobom, jer to je u stvari najveća borba, da se bore sa sobom da budu daleko od zla, jer svaki čovjek je u suštini jedno ozbiljno poprište borbe između dobra i zla. U nama svima i jedno je i drugo, i vjera nam pomaže da u nama nadvlada dobro. Ja bih rekao da je to put da se smanji, da se pobijedi to zlo, između ostalog, i zlo radi kojeg smo se večeras ovdje okupili, a to je nasilje u porodici ili nasilje nad ženama – kazao je Čamdžić.

Prisjetio se ovom prilikom i razmišljanja koja je imao na Dan državnosti BiH, o tome šta bi to svako od nas mogao najvrijednije pokloniti ovoj našoj domovini, ono najvrijednije.

– Znate šta ja mislim? Najvrijednije što mi možemo pokloniti domovini je sebe odgojenog – kazao je efendija Čamdžić.

Pojasnio je, također, Islamska zajednica posljednjih 15-ak godina vrlo intenzivno radi s ženama, kroz Odjel za brak i porodicu, bračna savjetovališta i ženski aktivizam.

– Dakle, nastojimo radom sa svim tim ljudima, sa svim tim kategorijama na terenu, promovirati to što jeste osnovni pravac djelovanja Islamske zajednice, a to je promocija, afirmacija dobra, na način da ga činimo i primjerom pokazujemo kako je to dobro – kazao je Čamdžić.

Istakao je da vjerske zajednice ne mogu biti odgovorne za nasilje u porodici.

– Ili za nasilje uopće. Mi pokušavamo da je što manje nasilja. Ali mi nemamo aparat nikakav da sada hapsimo nekoga. Dakle, ono što ja mislim da u svim ovim našim životnim tokovima ovdje u našoj domovini fali, jeste, ja imam običaj reći u razgovoru sa ljudima na terenu, mi imamo sve, osim odgovornu državu. Nama fali odgovorna država – kazao je Čamdžić.

Pojasnio je, međutim, da vjerske zajednice jesu odgovorne, ali na način na koji je već kazao: Naređivanje dobra i odvraćanje od zla.

– To je zadaća svake vjerske zajednice, jer ja zastupam teoriju: ako je nešto vjera, to je nužno dobro za sve ljude – rekao je Čamdžić.

Stoga, prema njegovim riječima, težište rada vjerskih zajednica, prema tome, treba biti kontinuirani, nenametljivi rad na terenu – u džematima, parohijama, župama – jer, tek dugoročno, kroz odgoj i primjer, rezultati postaju vidljivi.

Kako je ocijenio, današnja "festivalizacija religije" ne smije zamijeniti svakodnevni rad s ljudima i formiranje odgovornog, odgojenog društva.

Iguman Danilo Pavlović iz manastira Žitomislić osvrnuo se na ranjivost žena unutar društva i vjerskih zajednica, naglašavajući da crkve često nemaju strukturalnu ravnopravnost, te da prava žena i njihova emancipacija dolaze primarno iz vanjskih društvenih i političkih inicijativa.

Istaknuo je da pravoslavna tradicija, kao i druge religijske zajednice, može pružiti podršku kroz saradnju s institucijama poput Sigurne kuće, kako bi žene imale konkretne mehanizme zaštite i podrške.

– Mi tek danas imamo tu tendenciju da vidimo da se te stvari pomalo sređuju. Dakle, naše generacije, mojih roditelja, nas očevi nisu vozili u kolicima i nosili na krilu. Danas, hvala Bogu, vidimo to i to mene lično jako raduje. Dakle, mi moramo da se vratimo osnovnim postulatima vjere. Da budemo jasni da to želimo, a vrlo često ćemo čuti od kolega iz svih vjerskih zajednica koji baš ne misle tako, koji bi ostali tradicionalisti u tom smislu. Moramo da prepoznajemo stvari i moramo da sarađujemo s institucijama koje se time bave – kazao je on.

Poručio je da je jasno da vjerske zajednice ne mogu imati rješenja, ali da moraju znati gdje rješenje postoji.

Melika Musa, psihologinja u Sigurnoj kući Sarajevo, dala je pregled konkretnih usluga koje Fondacija Lokalne demokratije pruža žrtvama nasilja.

Sigurna kuća, sa kapacitetom od 25 korisnica, pruža hitan smještaj na tajnoj lokaciji, besplatnu psihološku i pravnu pomoć, te kontinuiranu podršku do oporavka.

Musa je istaknula rast ekstremističkih i manipulativnih tumačenja religijskih poruka u porodicama, gdje muževi selektivno interpretiraju vjerske norme za opravdanje kontrole i nasilja nad ženama.

To ukazuje na potrebu aktivnog angažmana vjerskih zajednica kako bi se promovirale autentične, humane i ravnopravne religijske vrijednosti.

Diskusija je dalje otvorila pitanje zloupotrebe religijskih poruka i internet fenomena ekstremizma, gdje pojedinci koriste selektivno tumačenje vjere za opravdanje nasilja i dominacije.

Panelisti su saglasni da je dugoročna strategija djelovanja vjerskih zajednica "tihi, uporni rad na terenu" – u džematima, parohijama i župama, kroz obrazovanje i praktični primjer, kako bi se formirali odgojeni, odgovorni pojedinci.

Panel-diskusija je ukazala na potrebu višeslojnog pristupa u borbi protiv nasilja nad ženama, jer je ono transverzalni fenomen koji zahtijeva angažman svih aktera u društvu.

Također, istaknuto je da religija može biti moćno sredstvo u afirmaciji ljudskog dostojanstva i prevenciji nasilja, uz oblikovanje društvene svijesti, podršku žrtvama i promicanje vrijednosti ravnopravnosti i poštovanja.

Sinergija religijskih zajednica, stručnjaka i institucija treba predstavljati okvir za smanjenje nasilja i osnaživanje ranjivih skupina, posebno žena, čime se direktno doprinosi zdravijem i pravednijem društvu.

(Preporod.info)