Ugovor s Islamskom zajednicom u skladu sa zakonom i ljudskim pravima
Veliku prašinu u javnosti oko ovog sporazuma, kojeg je BiH već prije nekoliko godina potpisala sa Vatikanom, u ime Katoličke crkve, te sa Srpskom pravoslavnom crkvom, digli su i brojni medijski naslovi kao što su “Džuma namaz u kancelariji”, “Šerijat na mala vrata”, “Sarajevo želi šerijatske propise”, “Privilegije za muslimane veće nego kod Erdogana”…
“Ovim ugovorom Savjet ministara obavezuje sav javni i privatni sektor u BiH, dakle sve ustanove i poduzeća i svakog poslodavca, da muslimanima obezbijedi vrijeme za klanjanje “džuma namaza”, slobodne dane za odlazak na hadž, prostorije za molitvu, pravo da se mogu odijevati po muslimanskim običajima i takvi dolaziti na posao”, alarmirao je javnost SNSD i najavio da će tražiti njegovo blokiranje u institucijama vlasti.
Međutim, članovi komisije koju su radili na prijedlogu ugovora kažu da je on napisan u skladu sa svim zakonima u BiH te poveljama o ljudskim pravima te da su prilikom njegove izrade samo slijedili prethodna dva sporazuma – one sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom u BiH.
“Naravno, nismo sve mogli doslovno preuzeti, muslimani i Islamska zajednica u BiH imaju svoje specifičnosti. Ako se u druga dva sporazuma vjernicima garantira neradna nedjelja, mi ne možemo za potrebe svoje vjere tražiti nedjelju, i to je taj član oko kojeg se diže prašina”, objašnjava Dževad Hodžić, profesor Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu i član komisije.
Odlazak na džumu i hadž
Priprema ovog sporazuma trajala je gotovo četiri godine, a na njemu su radila četiri člana radne komisije koje je imenovala Islamska zajednica BiH te četiri člana koje je imenovalo Vijeće ministara BiH.
“I to Vijeće ministara iz prethodnog saziva u kojem je, napominjem zbog toga jer je važno da se razumije kontekst, sudjelovao upravo SNSD. Također, komisija je usaglasila većinu prijedloga sporazuma u vrijeme kada su ministri bili iz SNSD-a. Međutim, sada Dodik to koristi da se razračunava sa političkim protivnicima, što nije korektno i pri čemu se stvari prikazuju onako kako uopće ne stoje u sporazumu”, tvrdi Hodžić.
Tako naprimjer, objašnjava, nigdje se ne navodi da će se morati osigurati prostorija za molitve, kao što su upozorili iz SNSD-a.
Predviđa se da vjernici muslimani koji žele obaviti džumu namaz, odnosno molitvu petkom, imaju pravo na to, međutim, to odsustvo sa posla bilo bi neplaćeno, nadoknađeno ili u sklopu pauze radnika, odnosno rješavalo bi se na različite načine – podzakonskim aktima, ugovorom o radu…
“Mi nismo u sporazumu ulazili u detalje kako će se ta jednosatna pauza za džumu namaz osiguravati. Neki posladavci će dogovoriti sa radnicima da taj sat nadoknade, a negdje će to uraditi da spoje dvije pauze na koje svi radnici imaju pravo. Uostalom, zakon o radu u FBiH, a takva je namjera i u RS-u, predviđa pravo na jednosatnu pauzu svim radnicima u toku sedmice. Naravno, negdje radni procesi ne dozvoljavaju da vjernik ide na džumu, recimo, doktori tokom operacije, ne samo da ne mogu napustiti operaciju po zakonu, nego ni po moralnom i vjerskom uvjerenju.”
Ugovor predviđa i da oni koji izraze želju i potrebu da idu na hadž, odnosno da obave hodočašće, mogu jednom u radnom vijeku za to dobiti neplaćeno odsustvo sa posla, što je također zasmetalo predstavnicima SNSD-a, kao i dio gdje se navodi da vjernici muslimani imaju pravo na oblačenje u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima.
“Tu smo preuzeli odredbu iz evropske Povelje o ljudskim pravima, i pravo na oblačenje u skladu sa vjerskim uvjerenjima može biti ograničeno javnim moralom i pravima i slobodama drugih ljudi˝, kaže Hodžić.
Ista odredba u ugovorima sa SPC-om i Vatikanom
Iz SNSD-a tvrde da je problem i član ugovora “prema kome Islamska zajednica može štampati novine i časopise, osnivati poduzeća, radio i televizijske stanice, te imati slobodan pristup državnim medijima, a bez obaveze da to čini u skladu sa zakonima koji važe za te oblasti”.
Međutim, takva identična odredba postoji i u ugovorima sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Vatikanom.
Tako, naprimjer, u članu 12. ugovora između Svete stolice i države BiH stoji da je “Katoličkoj crkvi zajamčena sloboda posjedovanja, tiskanja, izdavanja i širenja knjiga, novina, časopisa”, kao i to da “Katolička crkva ima pravo osnivati i voditi u svoje vlastito ime radijske i televizijske postaje”, te da “Katolička crkva ima također pristup i na javna sredstva priopćavanja (novine, radio, televizija, internet)”.
Ugovor sa Islamskom zajednicom i BiH moraju odobriti članovi Predsjedništva BiH, nakon čega ide na glasanje u Parlament.
SNSD je već najavio da će tražiti od člana Predsjedništva Mladena Ivanića da ne podrži ugovor te upozorio da njegovi poslanici u parlamentu neće podići ruku za njega.
S druge strane, Ivanić je izjavio da neće dati svoju podršku ukoliko to ne urade i Srpska pravoslavna i Katolička crkva.
“Ugovor mora razmatrati Predsjedništvo BiH i on neće biti odobren dok se sa njim ne usaglase dvije crkve. Nema šanse da bilo koja vjerska zajednica bude privilegovana. Budite uvjereni da će prava tri religije u BiH biti identična”, rekao je.
Podrška drugih vjerskih zajednica
Međutim, Hodžić ističe da Islamska zajednica BiH niti bilo koja druga vjerska zajednica nije imala utjecaja prilikom usvajanja druga dva ovakva ugovora.
“Nikakva saglasnost nije tražena od drugih vjerskih zajednica kada su se potpisivali ti ugovori, niti je Islamska zajednica tražila revidiranje. Naprotiv, pozdravila je njihovo potpisivanje i odgovaralo joj je na neki način, kao najvećoj vjerskoj zajednici u BiH, da ne potpisuje takav sporazum prva, nego da to prije urade druge dvije zajednice.”
Predstavnici drugih vjerskih zajednica koje smo kontaktirali nisu htjeli govoriti o samom prijedlogu ugovora, rekavši da se radi o odnosima Islamske zajednice i države BiH, ali su generalno podržali svaki takav ugovor u okviru zakona koji bi zajamčio i regulirao osnovna prava vjernika i vjerske zajednice.
“Ja sam siguran da bi i gospodin Dodik u svojoj vlastitoj firmi u kojoj bi radili muslimani imao razumijevanja za njihove vjerske potrebe, za one koji bi htjeli da idu na džumu, međutim, ovdje se on obračunava sa drugim političkim strankama preko leđa Islamske zajednice BiH, a mi smo samo slijedili druge vjerske zajednice”, zaključuje Hodžić.
(Jazeera)