U Stuttgartu održana konferencija o 30 godina Dejtonskog sporazuma i međureligijskim odnosima

U Stuttgartu održana konferencija o 30 godina Dejtonskog sporazuma i međureligijskim odnosima

Piše: Dr. Dževada Garić

U Stuttgartu je proteklog vikenda održana značajna konferencija posvećena 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovim dugoročnim implikacijama na međureligijske odnose u Bosni i Hercegovini i Evropi. Domaćin događaja bila je fondacija Stuttgarter Lehrhaus für Interreligiösen Dialog, platforma koja decenijama promoviše međureligijski dijalog i razumijevanje.

Konferenciju je otvorila predsjednica fondacije Lisbeth Blickle, podsjetivši učesnike na univerzalno zlatno pravilo: „Što ne želiš da drugi tebi čine, nemoj ni ti činiti drugima.“

Healing of Memories kao put ka pomirenju

Pastor Dieter Brandes predstavio je koncept Liječenje sjećanja (Healing of Memories), naglašavajući da je sjećanje ključ istinskog pomirenja. Metoda, razvijena u Južnoj Africi, zasniva se na zajedničkom suočavanju s prošlošću kroz seminare, radionice i međureligijske susrete. Brandes je istakao važnost učešća u vjerskim i kulturnim praksama drugih, razvijanja empatije i zajedničkog planiranja budućnosti. Podsjetio je na poruku Ekumenske povelje: „Zajednica vjernika je zajednica koja se pomirila.“

Fra Ivo Marković: Mir postoji, ali rane ostaju

Fra dr. Ivo Marković naglasio je da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali i ostavio prostor za nastavak političkih podjela. Upozorio je na prisutnost ratnih trauma i zloupotrebu religije u političke svrhe. Izdvojio je pozitivan primjer multireligijskog hora Pontanima, koji kroz umjetnost njeguje povjerenje i obnovu odnosa. Sarajevo je, po njegovim riječima, i dalje simbol susreta religija i kultura.

Vladimir Andrle: Obnova povjerenja kroz zajedničke projekte

Vladimir Andrle osvrnuo se na ulogu jevrejske zajednice tokom rata i predstavio film o organizaciji La Benevolencija. Istakao je da etnička pripadnost u današnjoj BiH često dominira nad građanskim identitetom, a presude Evropskog suda za ljudska prava ukazuju na diskriminaciju manjina. Posebno je upozorio na dugoročnu štetu koju mladima nanosi obrazovni model „dvije škole pod jednim krovom“. Kao ključne inicijative jačanja povjerenja naveo je predavanja o govoru mržnje, „žive biblioteke“, kulturne manifestacije i projekte koji povezuju sve četiri tradicionalne religijske zajednice.

Dr. Dževada Garić: Bošnjaci žele evropsku BiH

Govoreći iz perspektive Islamske zajednice u BiH, dr. Dževada Garić istakla je da Dejton predstavlja temeljni okvir koji je omogućio obnovu zemlje. Naglasila je da Bošnjaci danas najviše žele evropsku, demokratsku i inkluzivnu Bosnu i Hercegovinu. Među prioritetima Islamske zajednice izdvojila je jačanje međureligijskog dijaloga, zaštitu ljudskih prava i sigurnu evropsku perspektivu kao garant trajnog mira.

Dijalog kao trajna obaveza

Konferencija je zaključena porukom da je dijalog, i 30 godina nakon Dejtona, i dalje nužan i zahtijeva strpljenje, posvećenost i odgovornost. Učesnici su se složili da religijske zajednice imaju presudnu ulogu u izgradnji povjerenja te da Bosna i Hercegovina, uprkos dubokim ranama, ostaje prostor velikog potencijala za mir i zajedničku budućnost.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti