Promocija historijskog romana „Propast Kraljevstva Bosanskog“ Envera Imamovića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održana promocija historijskog romana „Propast Kraljevstva Bosanskog“, autora Envera Imamovića.

Roman „Propast Kraljevstva Bosanskog“ donosi snažnu priču o posljednjim danima bosanskog srednjovjekovnog kraljevstva, isprepletenu historijskim činjenicama, emocijom i dubokim promišljanjem o sudbini naroda i zemlje.  O romanu su govorili Vahid Karavelić, nekadašnji komandant Prvog korpusa Armije RBiH, prof. dr. Adamir Jerković i prof. dr. Haris Dervišević.

Autor Enver Imamović, jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih historičara, kazao je kako je riječ o djelu koje na temelju provjerenih historijskih činjenica, ali i književne imaginacije, donosi dramatičan prikaz pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine.

Profesor Imamović u romanu opisuje period vladavine posljednjih bosanskih kraljeva – Tomaša i Stjepana Tomaševića, te događaje koji su prethodili dolasku Osmanlija na tlo Bosne. 

Kroz živopisne likove i autentične događaje, autor prikazuje složenu političku i društvenu sliku tadašnje Bosne, ali i unutrašnje sukobe koji su, uz vanjske pritiske, doveli do sloma kraljevstva. Posebno mjesto u romanu zauzima tema Crkve bosanske, odnosno bogumilstva, koje je u to doba slijedila većina stanovništva. Imamović kroz narativ ukazuje na progon, inkviziciju i križarske pohode koji su stoljećima iscrpljivali Bošnjane, što objašnjava poznatu izreku da je „Bosna šapatom pala“.

– Kada stvaralac iznese svoje djelo pred publiku, to je kao kada zemljoradnik unese žetvu u kuću – iza toga stoji ogroman trud. I u ovom romanu želio sam da historijske činjenice ožive, da se ne iznose suhoparno kao u udžbenicima, već da kroz likove i događaje postanu bliske čitatelju – kazao je Imamović tokom promocije.

Autor naglašava da roman nije samo priča o padu jedne države, nego i o identitetu, vjeri, izdajstvu i otporu, o tragičnim sudbinama ljudi uhvaćenih u vihoru velikih promjena.

– Bosna nije pala zato što nije imala snage da se brani, već zato što je njen narod bio iscrpljen stoljetnim progonima. Kada je sultan Mehmed Fatih došao sa 150.000 vojnika, nije bilo volje za borbu – jer je narod bio izmučen – pojašnjava autor.

Akademik prof. dr. Admir Jerković istakao je da je riječ o djelu izuzetne vrijednosti koje na jedinstven način oživljava bosansku prošlost.

– To je briljantno napisana priča o nama, o našoj historiji, o Bosni. Knjigu sam čitao u jednom dahu, pa ponovo, jer je toliko pitka i lijepa da je s radošću preporučujem svima – kazao je Jerković.

On je posebno naglasio da bi ovo djelo trebalo biti dostupno mladima.

– Preporučujem nastavnicima u osnovnim i srednjim školama da se roman uvrsti u lektiru, jer bi to bilo izvanredno štivo da upoznamo Bosnu iznutra, njeno kraljevstvo i njene vladare – poručio je.

Govoreći o samom sadržaju romana, Jerković je dodao da autor na poetičan i dojmljiv način prikazuje posljednje godine bosanskog kraljevstva, vladavinu kralja Tomaša i Stjepana Tomaševića te njihovu borbu da sačuvaju zemlju pod pritiscima papinstva i Ugarske.

– U ovom djelu prvi put se tako lijepo i osjećajno piše o Bosni, o njenim kraljevima i narodu koji je u tim teškim vremenima pokazao dostojanstvo i vjeru. To je knjiga koju svako treba pročitati – zaključio je akademik Jerković.

Nekadašnji komandant Prvog korpusa Armije RBiH dr. Vahid Karavelić govorio je o uzrocima pada srednjovjekovne bosanske države, koje autor u djelu vjerno i historijski utemeljeno prikazuje.

– Roman na izuzetno uvjerljiv i dokumentovan način objašnjava razloge pada bosanskog kraljevstva. Prema autoru, ali i prema historijskim činjenicama, tri su ključna elementa koji su tome doprinijeli: vjerski, ekonomski i geopolitički – istakao je Karavelić.

Kao prvi uzrok naveo je vjerski sukob – bogumilsku vjeru, odnosno Crkvu bosansku, koju su tadašnje zapadne i istočne crkve smatrale herezom i zbog koje je Bosna stoljećima bila meta križarskih pohoda. Drugi razlog bio je bogatstvo zemlje, posebno rudno blago, koje je izazivalo pohlepu susjednih sila, dok je treći razlog strateški položaj Bosne i Hercegovine, koji je kroz historiju bio predmet interesa velikih sila.

– Najveći neprijatelji tadašnje Bosne bili su rimski papa, mađarski kralj, Mletačka i Dubrovačka republika, a konačno i Osmanlije, koje su 1463. godine okončale samostalnost bosanske države – dodao je Karavelić.

Govoreći o značaju knjige, naglasio je da je roman pisan jednostavno i privlačno te da ga preporučuje čitateljima svih generacija.

– Ovaj roman trebaju čitati svi – od mladih do starijih. On nije samo historijska priča već i ogledalo našeg vremena. Ono što se tada dešavalo Bosni, nažalost, u mnogo čemu se ponavlja i danas. Samo što Bosna više nije kraljevstvo – poručio je.

(B.S./Preporod.info)