Imamski poziv u vremenu digitalizacije: prilike i mogućnosti, ali i izazovi društvenih mreža i digitalnih medija

Piše: Senad-ef. Hevešević, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Osijek

Danas imami djeluju u okolini u kojoj je informacija trenutno dostupna, a komunikacija se odvija kroz mnoštvo kanala. Religijski autoritet, neizbježno, koegzistira s autoritetom koji reproduciraju feed-ovi i komentari društvenih mreža. Danas više nije anegdota da imamu priđe mlađa ili starija osoba i kaže: Vidio sam to-i-to na Facebooku, Instagramu, TikToku, de mi to razjasni... Neophodno je razumjeti dinamiku koja se odvija u ovoj interakciji.

U ovom tekstu govorimo o četiri elementa: (1) prednosti digitalnih medija i društvenih mreža, (2) izazove koje oni nude, (3) dubinske posljedice njihovog postojanja; i konačno, (4) prijedloge za razvoj strategije i teme budućih edukacija imamskog kadra. Konačni cilj je ponuditi pragmatične smjernice i odgovore, uz izbjegavanje idealizacije ili katastrofičnog razmatranja.

Prednosti

U nastavku su istaknute četiri vrste prednosti korištenja digitalnih medija i društvenih mreža:

1. Doseg i dostupnost: sadržaj (content) koji se kreira doseže do ljudi izvan geografskih granica samog džemata. Pored većeg broja ljudi do kojih dolazi, važno je osvijestiti (zbog kasnijeg strateškog djelovanja) važnost formuliranja poruke koja će doći i do brojnih ranjivih skupina koje su spriječene fizički prisustvovati vjerskih aktivnostima: radi se o slijepim i slabovidnim osobama, teško pokretnima ili osobama s invaliditetom, starijim osobama, bolesnima ili osobama u dugotrajnom liječenju, samohranim roditeljima, majkama s malom djecom ili osobama u različitim institucijama koje imaju ograničen kontakt. Sve ove kategorije mogu osjetiti uključenost putem digitalnih programa;

2. Kontinuitet: digitalni mediji i društvene mreže omogućavaju stalni kontakt u vremenu međusobne udaljenosti i zauzetosti iz različitih razloga. Sistemsko poučavanje je moguće putem medija, usklađeno s potrebama i vremenom vjernice i vjernika, u vrijeme kad je fizičko okupljanje grupe u prostorima Islamske zajednice izazov zbog udaljenosti ili bilo kojeg drugog razloga;

3. Participacija: Multimedijalni sadržaji omogućuju diferencirano učenje, publika postaje sukreator sadržaja u smislu zahtjeva za različitim vrstama sadržaja (audio, video, tekstualni ili drugi oblici te sadržaji na različitim jezicima) koji mogu biti iznimno brzo izrađeni i prilagođeni iz jednog oblika u drugi putem brojnih alata umjetne inteligencije;

4. Umrežavanje: digitalni prostor olakšava kontakt s različitim vrstama stručnjaka, uz brzi dolazak do povratne informacije o kvaliteti ponuđenog sadržaja;

Izazovi

Također, prepoznaju se i četiri vrste izazova:

1. Dezinformacija: ova vrsta izazova proizlazi iz dubinskih posljedica digitalnih medija i društvenih mreža, o kojima ćemo govoriti malo kasnije, a radi se o sve širem utjecaju informacija loše kvalitete i beskorisnog „znanja“, uz skraćivanje pažnje i vrlo površno razumijevanje kompleksnih tema. Ovo se direktno odražava na religijski autoritet, na shvaćanje uloge imama;

2. Senzacionalizam (clickbait): digitalni mediji i društvene mreže po svojoj strukturi i prirodi potiču senzacionalističke sadržaje koji izazivaju uključenost (likeove, komentare, dijeljenja...), a čija je kvaliteta iznimno upitna;

3. Polarizacija: jednako tako, društvene mreže koje žive od dijeljenja i komentara iznimno potiču polarizaciju stavova, suprotna mišljenja ili svađe – jer takva vrsta sadržaja izaziva najsnažniju uključenost;

4. Teorija kultivacije: posebna vrsta izazova u kojem se objašnjava da intenzivna izloženost sadržajima društvenih mreža i digitalnih medija oblikuje percepciju stvarnosti koja je iskrivljena. Kur'anskim rječnikom rečeno: u takvom razvoju događaja, batil potiskuje hakk. Prisutni su sindromi poput „filter mjehura“(intelektualna izolacija kroz algoritamsko personaliziranje sadržaja), „echo chamber sindrom“(tj. komunikacija pretežno s istomišljenicima, a što smanjuje izlaganje kritičkom mišljenju); „algoritamska radikalizacija“(ili ‘zečja rupa' preporuka) (tj. algoritamske preporuke sistemski povećavaju izloženost polarizirajućem ili ekstremnom sadržaju)...

Dubinske posljedice digitalnih medija i društvenih mreža za religijski autoritet

Digitalni mediji i društvene mreže direktno utječu na percepciju i djelovanje religijskog autoriteta. Prije navođenja konkretnih strategije imamskog djelovanja, navest ćemo kratku analizu nekoliko dubinskih, a često ignoriranih, posljedica:

– Na religijski autoritet imama direktno utječe djelomično premještanje autoriteta iz institucije u pojedinačne glasove, a što je pogonjeno algoritamskim preporukama.

– Uz to, brzo, viralno širenja sadržaja digitalnih medija i društvenih mreža stvara osjećaj autoriteta i kreira iluziju (ali prisutnu i utjecajnu iluziju) nadmoćnog autoriteta u odnosu na institucionalnu ličnost. Tom fragmentacijom dolazi se na polje s kojeg se biraju mišljenja, stavovi i stilovi, a što, naravno, ima veliki utjecaj na imamsko djelovanje.

– Naglašena je privatizacija religijskog iskustva u prostoru udaljenom od džamije, na ekranu mobilnog telefona – umanjuje se uloga kolektivnog rituala. Istovremeno se potiču slike i videomaterijali na kojima se ističe broj pojedinaca koji su, bez osjećaja džemata, prisutni na nekom predavanju te se stvara lažni dojam masovnosti i povezanosti (a što je jedna od najtežih mogućih posljedica svijeta koji oblikuju društvene mreže).

Ove promjene zahtijevaju strateški odgovor: ne radi se samo o kreiranju boljih videozapisa nego o očuvanju epistemološke i institucionalne koherentnosti. Istinska strategija zahtijeva kombinaciju principa, edukacije i operativnih koraka.

Principi pozicioniranja imama na društvenih mrežama i u digitalnim medijima

Ključna "valuta" savremenog svijeta u savremenim medijima je autentičnost – kombinacija življenja vrijednosti i dosljednosti u porukama. Ne može se dovoljno naglasiti važnost ovog principa. U vremenu iznimno moćnih pomagala koja omogućuju kreiranje sadržaja u ogromnim količanama upravo je autentičnost na posebnoj cijeni i, uz pomoć autentičnosti, poruka vremenom dođe do korisnika.

U segmente autentičnosti možemo dodati:

– konzistentnu epistemologiju (tj. u poruci koja se plasira mora biti jasno vidljivo kako se formirala ta poruka – ako se radi o fikhskom mišljenju, razjašnjava se izvor tog mišljenja, a posebno se naznačava institucionalna dimenzija stava (tj. fetve), ako postoji ta dimenzija u konkretnom slučaju. Alternativni religijski autoriteti upravo u ovom segmentu naglašeno šire svoje djelovanje, vrše utjecaj kroz nejasnu epistemologiju, zbunjujući ljude u online svijetu neisticanjem činjenice da prezentiraju mišljenja suprotna, recimo, mezhebu ovih prostora)

– dugoročnu reputacijsku strategiju (tako usmjereno djelovanje ne traži viralnost kao cilj, ne eksploatira niske pobude i strasti niti koristi taktike za brzi efekt koji narušava dugoročnu vjerodostojnost, tj. u djelovanju se ne dijele takvi sadržaji).

Konkretne edukacijske strategije

Da bi ranije navedeni principi mogli biti primijenjeni, neophodno je provesti ciljane i usmjerene edukacije svih nivoa i svih aktera uključenih u imamski rad.

Na jednoj konferenciji o radu s mladima u kontekstu religijskog života, izložio sam rad koji je u naslovu sadržavao početak kojim mladi vjernici i vjernice vrlo često počinju pitanje, a taj početak glasi: „I saw this video on TikTok...“ili „Vidio sam jedan video na TikToku...“.

U tom radu sam analizirao utjecaj koji na muslimanski religijski autoritet (tj. na imame) ima ovakvo oblikovanje pitanja i postavljanje konteksta. Uloga imama tu više nije samo da odgovori na pitanje ili da razjasni dvojbu, već se radi o potpuno specifičnom položaju koji zahtijeva razumijevanje kako je uopće došlo do tog pitanja, zašto je to pitanje prisutno u online svijetu i s kakvim pretpostavkama mlada ličnost ulazi u ovaj razgovor sa svojim imamom.

Razumijevanje procesa oblikovanja tog pitanja, konteksta tog pitanja, kao i nuđenje adekvatnog odgovora, olakšali bi sljedeći edukacijski moduli:

– Modul digitalne i medijske pismenosti: razumijevanje funkcioniranja algoritama, analiza izvora dostupnog sadržaja (teksta, slike ili videomaterijala), islamsko etičko iščitavanje i razumijevanje utjecaja načina funkcioniranja društvenih mreža na društvene procese, kao i na poimanje muslimanskog religijskog autoriteta;

– Modul o džematskom prisustvu u online svijetu: strukturirano kreiranje sadržaja i stil komunikacije na profilima, rad s ranjivim skupinama i kreiranje sadržaja za njih, granice u savjetovanju (npr. imamsko djelovanje nije terapeutsko djelovanje);

– Modul o redovnoj i kriznoj komunikaciji na društvenim mrežama: strateško uspostavljanje kanala za prenošenje i širenje sadržaja kreiranih unutar institucija Islamske zajednice (vertikalno i horizontalno prenošenje i širenje), uz neophodne protokole za dezinformaciju i hitne slučajeve;

– Modul o radu s mladima: platforme i trendovi: analiza dominantnih figura u online svijetu, njihov doseg, stil i sadržaj / razjašnjenje metodologije tih dominantnih i najprisutnijih figura (ovo možemo opisati kao ključno za pristup mladima).

Operativni koraci

U pripremi ovog izlaganja provedene su analize za operativne korake (uz detaljniji prikaz ovih koraka), a ovdje ih iznosim samo u obliku načelnog prijedloga:

• Pilot-program: trening, u najmanju ruku, za imame – trenere koji će na određenom području prenositi sadržaj gore navedenih edukacija;

• Izrada priručnika standarda komunikacije kroz digitalne medije i društvene mreže;

• Uspostavljanje mreže podrške za kreiranje sadržaja za digitalne medije i društvene mreže, a što je moguće sprovesti unutar modula o redovnoj i kriznoj komunikaciji. Digitalni svijet je sredstvo i izazov; imamski poziv traži stratešku adaptaciju. Hoćemo li digitalni prostor prepustiti drugima? – pitanje je koje traži odgovor. U ovom radu ne bježimo od digitalnog, nego tragamo za načinima kako da mu strateški pristupimo – radi trajnosti autoriteta i dobrobiti članova naše zajednice.

Ne radi se samo o kreiranju boljih videozapisa nego o očuvanju epistemološke i institucionalne koherentnosti. Istinska strategija zahtijeva kombinaciju principa, edukacije i operativnih koraka.

(IIN Preporod)