Duraković: Promjene neće doći preko noći, ali 23. novembra treba izaći i glasati

U manjem bosanskohercegovačkom entitetu 23. novembra bit će održani prijevremeni izbori za predsjednika RS-a.

Dok se ovih dana špekuliše o imenima nasljednika Milorada Dodika, koji je odlukom Suda BiH razriješen s pozicije predsjednika RS-a, potpredsjednik ovog entiteta iz reda bošnjačkog naroda Ćamil Duraković u intervjuu za Preporod.info ističe da se promjene neće desiti preko noći, ali da je bitno izaći na izbore i glasati.

Bošnjacima na području entiteta RS poručio je da se registruju, mobilizuju i glasaju, jer je to jedini put ka stvarnoj političkoj snazi.

– Ja sam ponavljao i ranije – ključ je u dijaspori. Ako se bošnjačka dijaspora, koja je prije rata živjela na prostoru današnjeg entiteta RS, masovno registruje i izađe na glasanje, to može promijeniti sve. Ponovit ću ono što stalno govorim: danas, u ovim okolnostima, a praktično nema realne šanse da se to odmah desi, ali važno je naglasiti da bi, da je recimo 50% te dijaspore registrovano i glasalo, predsjednik entiteta RS sigurno mogao biti Bošnjak. Zbog neaktivnosti i neraspoređenih glasova dijaspore, Bošnjaci su svedeni gotovo na statističku grešku u odlučivanju. Nemamo stvarna ovlaštenja niti politički subjektivitet, a moja uloga kao potpredsjednika je više simbolična nego funkcionalna, jer nemam realne ovlasti da mijenjam sistem iznutra. Poruka je jasna i direktna: izađite na izbore i glasajte. Podržite one koji se bar deklarativno razlikuju od dosadašnjih struktura vlasti, čak i ako su razlike u stvarnosti djelimične – kazao je Duraković.

Prema njegovim riječima, ne postoji idealno rješenje preko noći, no, neaktivnost je najveća greška Bošnjaka.

– Dakle, važno je i da bošnjačka politika jasno radi na registraciji dijaspore i širenju mobilizacije, jer bez toga ostajemo marginalizovani. Suštinske razlike između pozicije i opozicije u RS-u često su male kad su u pitanju državotvorna pitanja, ali izbor onih koji se razlikuju od trenutne vlasti i simbolički može stvoriti prostor za promjene – istakao je Duraković.

Podsjetio je da je položaj Bošnjaka u proteklom periodu bio veoma loš, marginalizovan, bez stvarnog učešća u odlučivanju i često izložen politikama koje urušavaju njihova prava.

– Realno je da ovim izborima neće doći do čarobnog poboljšanja položaja, ali je bitno glasati i birati "manje zlo" tamo gdje možemo, kako bismo spriječili dalju eroziju pravnog poretka i pokazali političku težinu. Svaki glas koji ne damo povećava šansu da status quo ostane netaknut – poručio je Duraković.

Kako se izbori odnose na predsjednika iz reda srpskog naroda, Duraković neće biti kandidat, ali napominje da njegova uloga u ovom trenutku mora ostati fokusirana na zaštitu prava Bošnjaka kroz institucije i pravne kanale, mobilizaciju dijaspore i javne djelatnosti koje podižu svijest i organizaciju – a ne na ulazak u izbornu utrku za koju smatra da u ovim okolnostima ne bi donijela željeni rezultat.

Upozorio je na političke igre Milorada Dodika koje se posebno manifestuju kroz NSRS.

– Jasno vidim, prije svega, političke igre Milorada Dodika, čovjeka koji danas više nije nosilac formalne predsjedničke dužnosti i koji, po pravnom osnovu, više nema legitimitet da odlučuje o sudbinama institucija. Svaki pokušaj da se kroz NSRS zaobiđu odluke nadležnih državnih tijela i Centralne izborne komisije smatram opasnim i antiustavnim manevrom, koji dodatno potkopava pravni poredak i stabilnost. Takvi potezi nisu ništa drugo do nastavak politike koja zanemaruje zakon i realno stanje i zato ih otvoreno osuđujem – naveo je Duraković.

Govoreći o Daliboru Pranjiću iz HDZ-a, kojeg je Dodik ovlastio da obnaša poziciju predsjednika RS-a do izbora, Duraković je kazao da se radi o igrama iza kojih stoji politika SNSD-a i HDZ-a.

– Ja koliko znam, gospodin Pranjić je na izborima dobio oko 2.000 glasova. To pokazuje koliko su fragmentirani izbori za potpredsjedničke pozicije i koliko mala biračka baza pojedinih kandidata može imati političku težinu, ako se stvari politički dogovore. Istovremeno, činjenica da je on preuzeo predsjedničke ovlasti (odnosno da mu je preneseno potpisivanje ukaza i slične tehničke radnje) otvara ozbiljna pravna pitanja i zato ću podnijeti i krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo iz člana 342. KZ RS (Kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti ili zanimanja). Moje sumnje nisu pravno utvrđene, ali smatram da je postupanje po odluci koju javnost nije vidjela i koja je omogućila da osobe koje su zakonski onemogućene i dalje faktički učestvuju u obavljanju dužnosti nešto što zahtijeva reakciju pravosuđa. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi šta stoji iza toga, ali pretpostavljam da se radi o dogovoru između političkih lidera – u konkretnom slučaju HDZ-a i SNSD-a, tj. između Dragana Čovića i Dodika, a radi očuvanja uticaja – naveo je Duraković.

S tim u vezi, osvrnuo se na paradoks da je Dodikov SNSD i dalje u vlasti u državi, iako je bilo najava aktuelne vlasti da će oni biti uklonjeni.

– To je, po mom mišljenju, najbolji pokazatelj odnosa državne vlasti prema državi i prema njenim građanima, a posebno prema Bošnjacima u RS-u. Kada stranka s jasnom nacionalističkom agendom ima uticaj i na državnom nivou, to utiče na politiku i institucije u cijeloj Bosni i Hercegovini. Moramo raditi na tome da institucije budu nezavisne i da svi građani imaju jednaka prava, ali za to je potrebna jaka i organizovana građanska i politička mobilizacija, ne samo kritika iz fotelje – poručio je Duraković.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)