Dženan Đonlagić: Kadrovi antidržavnih politika koje sprovode SNSD i HDZ, pod pokroviteljstvom političkog Beograda i Zagreba

O aktuelnim političkim i ekonomskim izazovima u našoj domovini za Islamske informativne novine Preporod govori Dženan Đonlagić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Razgovarao: Elvedin Subašić

PREPOROD: Koliko su akademska i politička zajednica svjesne antidržavnog djelovanja i društveno-političke situacije u kojoj se BiH nalazi?

ĐONLAGIĆ: Strategija antidržavnog djelovanja se najbolje ilustruje kroz zvanični Beograd i Zagreb koji se ne mogu složiti ni oko jednog pitanja, osim kada je na stolu Bosna i Hercegovina. Ako je to tako, a jeste, onda to djelovanje sprovode preko svojih filijala – SNSD-a i HDZ-a. Umjesto da se to političko sadejstvo suzbije tako što će barem jedna filijala biti izvan vlasti, ponovo se pravi strateška greška samo radi fotelja.

Najveće političke greške kojima smo svedočili posljednjih godina se manifestuju kroz stalno prepuštanje strateških poluga države: finansije, sigurnost, pravda, indirektno oporezivanje, regulatorna agencija za komunikacije, agencija za lijekove, agencija za državnu službu, kompletna cestovna izgradnja, kadrovima antidržavnih politika koje sprovode SNSD i HDZ, pod pokroviteljstvom političkog Beograda i Zagreba. Eskaliralo je kada je Trojka (SDP, NiP i NS) “uskočila” u vlast pod mentorskom palicom Čovića i Dodika. Dodik je čak i javno rekao da su se on i Dragan dogovorili kako će Trojka biti ta “muslimanska reprezentacija”, “invalidna struktura”.

Sve je naopako krenulo i, rekao bih, s dozom nepotrebnog srljanja u decembru 2022. godine, imenovanjem Borjane Krišto, kadra HDZ-a, za predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, preglasavanjem Željka Komšića od strane Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ogromnu političku grešku Trojka čini početkom 2023. godine kada vrlo svjesno u državnoj vlasti ostavlja Dodika i SNSD. Od ukupno 38 prisutnih tada, 23 je glasalo “za”, a 15 je bilo “protiv”. Za su glasali zastupnici Trojke, HDZ-a i SNSD-a. Protiv su bili zastupnici DF-a, SDA te opozicija iz RS-a. Apelovali smo da to ne čine i da izbace Dodika iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Poslije izbora 2022. godine, Vijeće ministara BiH se moralo napraviti bez Dodikovog SNSD-a za šta je bilo dovoljno ruku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Ta prilika je na žalost propuštena.  Ne samo da to nisu uradili nego su i sve u zemlji ubjeđivali kako se Dodik promijenio, kako je SNSD zauzeo proevropski kurs, kako će oni razdvojiti Čovića od Dodika. Tri godine poslije svjedočimo da se ništa od toga nije desilo. Ministri SNSD-a su i dalje u Vijeću ministara BiH iako su javno tvrdili kako će ih “pomesti”, kako su ih smijenili. Narativ o izbacivanju SNSD-a iz Vijeća ministara BiH je postao farsa. Znalo se od prvoga dana da to ne mogu ustavno do kraja realizovati zbog mehanizma kvoruma koji SNSD drži u Domu naroda. Trojka pokušava sada da “pere ruke” od SNSD-a, ali im se zbog fotelja i dalje sviđa sjediti u vlasti. 

Danas imamo potpunu blokadu evropskog puta i donošenja zakona. Država je mjesecima bez ministra sigurnosti. Niko više i ne spominje datum za otvaranje pregovora o članstvu u EU, nema imenovanog glavnog pregovarača, nema Programa reformi i Plana rasta, nema Zakona o sudovima. Državna vlast je evropski put Bosne i Hercegovine danas pretvorila u makadam. Napravili su da je država umorna od boljki iznutra i od posjekotina spolja.      

Dodik će ići do kraja

PREPOROD: Presuda Dodiku donosi nove političke poteze u manjem entitetu. Dok neki pričaju o pobjedama i porazima, razmišljate li kakvi se sve scenariji mogu očekivati u narednom periodu te jeste li očekivali ovakav odnos opozicionih stranaka u manjem entitetu prema presudi?

ĐONLAGIĆ: Očekivani scenarij je da će Dodik ići do kraja! To znači da ključnu političku moć drži i dalje preko pozicije predsjednika SNSD-a. Pravno nije više predsjednik entiteta RS, ali i dalje politički vlada. Naprosto, ostaje sumnja da je eventualno imao dogovor sa Schmidtom. Podsjetimo se da Schmidt, prije izricanje pravomoćne presude, donosi odluku o zabrani finansiranja SNSD-a putem javnog novca – budžeta svih nivoa vlasti, da bi onda, kroz presudu, Dodiku šest godina bilo zabranjeno obavljanje političkih funkcija koje se finansiraju iz budžeta. U praksi je to značilo da mu je ostavljen „otvoren prozor“ ostanka na čelu SNSD-a. Što se tiče odnosa stranaka iz entiteta RS koje se deklarišu kao opozicione, jedini epitet kristalno jasne opozicije nosi Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića. 

S kamatama će građani vraćati blizu 900 miliona KM

PREPOROD: Na koji način bismo trebali pristupiti pitanju duga naše domovine? Kakve kredite uzimamo i kakve su pretpostavke da ekonomski planovi prate obećanja političara koji potpisuju zaduženja?

ĐONLAGIĆ: Bez zaduživanja nema ekonomskog razvoja. Strateški je važno da zaduživanje ide u stvaranje nove ekonomske vrijednosti, a ne u tekuću potrošnju. Kriza u ekonomskom razvoju i rastu Bosne i Hercegovine je rezultat unutrašnje slabosti te do sada neprovedenih strukturalnih reformi, izraženoj niskoj konkurentnosti i produktivnosti rada.

Dug se treba koristiti u ekonomski razvoj energetskog sektora, sektora turizma, sektora poljoprivrede i sektora obrazovanja i nauke. Navedeni sektori mogu dovesti do očekivanog izlaska iz stanja unazađenog i minimiziranog ekonomskog razvoja i rasta zasnovanog na izraženo visokoj stopi nezaposlenosti. Kroz dug treba povećati nivo investicija i izvoza, započeti novi investicioni ciklus domaće ekonomije. O nedovoljnom ulaganju u modernizaciju putne infrastrukture prema Tuzlanskom bazenu, Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom, kao i drugim krajevima zemlje, da i ne govorimo. 

Naprosto, ne vidimo da ekonomski planovi aktuelne vlasti idu u navedenim pravcima te da prate obećanja političara koji potpisuju zaduženja. Federacija Bosne i Hercegovine se nedavno zadužila prodajom obveznica na Londonskoj berzi za 350 miliona eura po kamatnoj stopi od 5,5% s rokom otplate duga do jula 2030. godine. S kamatama će građani vraćati blizu 900 miliona KM. Ne vjerujem da će ovakav način zaduživanja dovesti do snažnog ekonomskog razvoja i rasta. Aktuelna vlast nije iskoristila finansijski kreditni potencijal domaćeg bankarskog sektora niti mogući potencijal stand by aranžmana s mogućom nižom kamatom, ali i obavezom provođenja strukturnih ekonomskih reformi.

PREPOROD: Raspodjela prihoda od poreza je tema koja svake godine izazove pažnju. Nedavno ste komentirali blokiranje usvajanja budžeta. U Federaciji se donosi zakon o neradnoj nedjelji što za posljedicu ima indirektan priliv novca u RS itd. Odnosno, više je ekonomskih pitanja, kako trajnih tako i novih, koja iziskuju da Vas pitamo čime jesve uvjetovana ekonomska politika naše države BiH te i same Federacije?

ĐONLAGIĆ: Gašenje proizvodnje u namjenskoj industriji Igman d.d. Konjic oslikava svu slabost i promašaj ekonomske politike nekompetentne vlasti. Pitanje preraspodjele indirektnih poreza, prvenstveno PDV-a, akciza, putarina, carina, s jedinstvenog državnog računa prema budžetima oba entiteta i Distrikta Brčko je najvažnije pitanje fiskalne politike u državi. U ovom mandatu SNSD drži pozicije i državnog ministra finansija i trezora i direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Imajući ovo u vidu, naprosto je nemoguće riješiti pitanje nepravedne raspodjele poreza koja evidentno ide na štetu Federacije BiH. Postoje sve indicije da je u aktuelnoj raspodjeli Federacija BiH oštećena oko 700 miliona KM, a sve u korist entiteta RS.

Rješenje je da nezavisna revizorska kuća izvrši stručnu vanjsku reviziju prikupljanja i raspodjele indirektnih poreza u posljednjih osam godina. Zakonski rok za donošenje Budžeta institucija BiH je 1. januar 2025. godine. Apsolutni krivac za neusvajanje državnog budžeta za 2025. godinu je vlast – Trojka, SNSD i HDZ. Punih osam mjeseci država nema redovni budžet. U praksi to znači da u cijeloj 2025. godini zaposlenici s najnižim platama: vojnici, policajci, službenici neće dobiti povećanje plata kroz rast osnovice kako je to ranije izglasano.

Vlast nije riješila okvir finansiranja sedam institucija kulture od značaja za identitet i kulturu države, a što je bila obaveza vlasti po odluci Schmidta. Od novembra 2024. godine, prema nalogu Schmidta, Vijeće ministara BiH je imalo 60 dana da Parlamentarnoj skupštini predloži zakon kojim se uređuje finansiranje. Danas o ovome šuti i vlast i Schmidt. Država će, također, izgubiti i dodatni novac iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Kao država smo izloženi dodatnom narušavanju ekonomske i finansijske politike, posebno u segmentu fiskalne politike. Imenovanje nelegalne Vlade RS-a će dalje ugroziti funkcionisanje državnih institucija.

U sastavu Fiskalnog vijeća na nivou države sjedi i premijer entiteta RS. Premijer Federacije BiH je već najavio da neće sarađivati s novoizabranim premijerom RS-a. Fiskalno vijeće odlučuje o Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini, strategiji zaduživanja i odnosu s međunarodnim finansijskim institucijama. Pod velikm znakom pitanja će biti funkcionisanje Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine u narednom razdoblju. Međunarodna finansijska pozicija i imidž Bosne i Hercegovine će biti dodatno ugroženi. Reputacijski rizik je ogroman.     

HDZ kroji i mentoriše vlast, pogotovo finansije

PREPOROD: Koliko su opravdane optužbe o popustljivosti probosanskih političkih snaga prema HDZ-u u svakom pogledu pa tako i ekonomskom?

ĐONLAGIĆ: HDZ kroji i mentoriše vlast, pogotovo finansije. Žalosno je gledati kadrovska rješenja u Vladi Federacije BiH koja se bave ekonomskom i finansijskom politikom. Dno dna. Nema tu ni ozbiljne fiskalne reforme niti sektorske industrijske politike. Rješenja u vezi s tzv. „neradnom nedjeljom“, a koja to nije, su blamaža za sebe! Fiskalni računi se ukazuju samo u dijelovima zemlje gdje žive Bošnjaci u većini. Kada ste posljednji put čuli za ozbiljan fiskalni inspekcijski nadzor u dijelovima zemlje gdje HDZ kontroliše vlast? 

Bosna i Hercegovina nema jedinstven ekonomski prostor. Nema stratešku ekonomsku i industrijsku politiku. Najveći pad izvoza u 2024. godini smo imali kod električne energije (37%), a samo nekoliko godina unazad bili smo šampioni u izvozu električne energije. Slika prekomjernog uvoza je stalno prisutna kod nas. Zamislite samo kako paradoksalno zvuči da prekomjerno uvozimo robe kojima resursno obilujemo i koje objektivno možemo proizvesti lokalno. To su voda, bezalkoholna pića, sezonsko voće i povrće. U 2024. godini, spoljnotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini. Domaći ekonomski patriotizam nam jako nedostaje. Realne vrijednosti plata radnika i građana (kupovna moć) su na nivou od prije mnogo godina. Svjedočimo nevjerovatno neravnopravnoj preraspodjeli dohotka i bogatstva. Nekoliko procenata najbogatijih danas raspolaže ogromnim udjelom ukupnog bogatstva i raspoloživog dohotka.

Podaci su gori nego što se predstavljaju

PREPOROD: Ponovo se ističe problem nedovoljne zastupljenosti Bošnjaka u državnim institucijama. S vremena na vrijeme neko od političara to spomene i na tome se sve završi.

ĐONLAGIĆ: Kod zastupljenosti Bošnjaka i Ostalih imamo vrlo poražavajuće podatke. Prema Zakonu o upravi i popisu stanovništva iz 2013. godine, procjene su da ima oko 800 Bošnjaka manje. Formiranjem ovog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, čini mi se da su podaci još gori. Posebno je to izraženo u sektorima sigurnosti, OSA-i, Upravi za indirektno oporezivanje, Direkciji za evropske integracije, u različitim agencijama, na pozicijama zamjenika direktora i drugo.      

PREPOROD: Nacrt zakona o sudu Bosne i Hercegovine ne definira šta tačno predstavlja „oznaku pripadnosti“ niti „vjerske geste ili izraze“. Ovako restriktivan tekst potencijalno isključuje, ne samo sutkinje s mahramom već i sve uposlenice sudova te stranke. Zašto se misli kako je nemoguće zakonsko rješenje bez diskriminacije, pod uslovom da odijevanje ne ometa uredno i profesionalno obavljanje dužnosti i osigurava poštivanje pravila o sudačkoj togi i službenoj legitimaciji?

ĐONLAGIĆ: Bosni i Hercegovini trebaju rješenja koja vode inkluziji svih građana. Uz nepristrasnost, profesionalizam, stručnost, nezavisnost ka konačnom cilju – vladavini zakona jednako prema svakome. Ne smije biti niti direktnog niti indirektnog isključivanja bilo koga uključujući žene koje nose hidžab-mahramu. Zaštita osnovnih individualnih prava i sloboda je garantovana i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Kršenje prava na slobodu religije se treba izbjeći.

Nijedno rješenje ne treba dodatno produbiti bilo kakvu diskrimanciju bilo koga, pa tako ne treba da diskriminira žene koje nose hidžab. Ono što treba naglašavati je profesionalnost, nepristrasnost, stručnost u obavljanju pravne profesije, kao i bilo koje druge.

U konačnom tekstu zakona treba ili ukinuti takav član koji neće precizno definisati „oznaku pripadnosti“, odnosno „vjerske geste ili izraze“, ili ga u potpunosti uskladiti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i zabraniti diskriminaciju po bilo kom osnovu. Svi trebaju imati slobodu ličnog oblačenja u skladu s religijom ili uvjerenjem, pod uslovom da to neće narušiti profesionalno obavljanje posla. Naravno, ovakva rješenja su dosta složenija i traže malo više uloženog truda i vremena, ali onda zauzvrat, između ostalog, vraćaju povjerenje svih nas, građana Bosne i Hercegovine, u domaće pravosuđe. Povjerenje, ključna riječ, kojeg sada nema.

(IIN Preporod)