Od petka do petka: Nedim Hrbat

Od petka do petka je stalna rubrika u kojoj njen autor dokumentuje sve ono što je obilježilo prethodnu sedmicu, a što je važno za njega lično i za društvo u cjelini, te dijeli svoje viđenje tih događaja.

Za sedmicu od 5. do 11. septembra 2025. godine, za čitatelje portala Preporod.info piše Nedim Hrbat, izvršni direktor programa Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Petak, 5. septembra 2025.

Svakog jutra prvo provjeravam da li sam prespavao nešto važno. Uz dužno poštovanje ekspertima koji dijele savjete o digitalnoj higijeni, ali posao je posao. Vijest može doći u ponoć ili u pet ujutro, pojavljuje se kad hoće, ne priznaje pauzu. To je cijena posla – pratiti šta se dešava, šta se piše i najavljuje, ko piše, šta je u podtekstu, šta se može očekivati.

Formalno, svaki radni dan počinje sastancima. Prvo u užem sazivu, u 8.00 sati, a onda s urednicima medija. Različite teme, izazovi, prijedlozi. Najčešće je pitanje kako s malo ljudi pokriti više događaja. To je stalna vježba organizacije, saradnje i timskog rada. Voditi taj balans znači stalno hodati po tankoj liniji između mogućeg i potrebnog. 

Pet medija, četiri urednika. Urednici su različiti koliko i sami mediji – svaki sa svojom logikom i zahtjevima. A, ipak, sve se mora sresti u jednom punktu, saradnji i koordinaciji. Dobro je da ljudi nisu isti, novinarstvo ne živi od uniformnosti i šablona.

Tokom vikenda nas očekuju brojni događaji, iduće sedmice, također. U međuvremenu su složeni projekti i teme. Bilo bi dobro klonirati ljude u Media centru. Ne znam samo da li bi klonovi radili jednako odgovorno i da li bi imali iste plate kao svoji originali. 

Prije džume sastanak u zgradi Rijaseta. Na stolu planovi rada za narednu godinu. Svaka odluka postaje dio šireg sistema, iza svake stavke stoji realna obaveza.

Između sastanaka, razgovora, dogovora, pitanja, konsultacija, poziva, i nakon posla, stalno praćenje mailova, notifikacija, medijskih naslova. Mediji ne poznaju radno vrijeme. To je, također, i cijena zdravlja. No, o zdravlju ionako brine supruga.

Subota, 6. septembra 2025.

S ekipom Media centra putujem u Sloveniju. Putujem s ljudima sljedeće kategorije: pitam ih za prognozu predstojećih utakmica, oni pitaju: A, ko igra?

Prisustvujemo mevludu u Ljubljani. Dva čovjeka, novinar i snimatelj, proizvode sadržaje za sve medije. TV-prilog, snimanje kompletnog događaja, audiozapisi, društvene mreže, fotografije, tekstovi – to je zahtjevan posao koji se, uglavnom, dijeli na više ekipa i specijaliziranih uloga. Ono što se u drugim sistemima dijeli na čitave timove, u Media centru stane u dvojicu ljudi.

Muslimanski kulturni centar u Ljubljani uvijek ostavlja snažan dojam. Nije samo do arhitekture. Arhitektura je tek okvir, a ono što odmah osjetite jeste red – u prostoru, u ljudima, u načinu na koji zajednica razgovara i djeluje. Jednostavno, tamo gdje je prostor neuređen, vidi se i neuređenost ljudi, a gdje je poredak očit, on se ogleda i u ponašanju i u govoru, čineći od zajednice cjelinu koja ima smisao i smjer.

Prostor vjerske zajednice uvijek je i simbolički prostor. U njemu se ogleda kako zajednica vidi samu sebe, kako se odnosi prema vjeri i kako se postavlja prema društvu u kojem živi. Kada je prostor harmoničan i funkcionalan, to je obično znak da je i zajednica uspjela pronaći svoju unutarnju mjeru i organizaciju.

Džamija dupke ispunjena ljudima, program izvode istaknuti interpretatori iz Slovenije, Austrije i Bosne i Hercegovine. Vaiz na mevludu je muftija sarajevski Nedžad Grabus.

Muftija govori o Božijem Poslaniku. Njegov govor nije opterećen patetikom, općim i poznatim rečenicama niti zamršen u teološkim apstrakcijama. Govorio je razumljivo ali misaono ozbiljno i aktuelno, otvarajući prostor da se o Poslaniku i njegovim porukama razmišlja u stvarnom životu i savremenom društvu. Muslimani često traže brze rezultate i spektakl, zaboravljajući borbe i trud Božijeg Poslanika u teškom okruženju.

Muftija Grabus i muftija Porić su gradili i izgradili zajednicu i sistem u Sloveniji, svakako uz podršku dobrih ljudi, saradnika, zajednice. To nisu bile samo tehničke operacije, nego proces u kojem se pokazivalo može li zajednica artikulisati svoj identitet, održati kontinuitet i izbjeći improvizaciju. Uspjeli su. Liderstvo utemeljeno na ideji, viziji, znanju i povjerenju može pretvoriti zajednicu iz manjinske grupe u institucionalno stabilan sistem. 

Naprosto, cjelina događaja – prostor, program, poruke, imami, priznanja, ljudi – potvrđuje sposobnost muslimana u Sloveniji da misle i djeluju dugoročno te duhovnu stabilnost. A tamo gdje postoji duhovna stabilnost, zajednica ne ostaje na nivou preživljavanja. Ona biva prisutna i relevantna.

Nedjelja, 7. septembra 2025.

Prije povratka u BiH ugodan i dug razgovor s muftijom Porićem i njegovim saradnikom Harisom. Sjajni ljudi. U njihovom društvu bilo je lahko osjetiti da se zajednica u Sloveniji oslanja na ljude koji unose sabranost, mjeru i jasnoću smjera u sve što rade.

U povratku, nekoliko telefonskih poziva. Kada god idem na put, bilo gdje i bilo kojim povodom, pa i na godišnji odmor, prva stvar o kojoj razmišljam jeste osigurati da budem online i dostupan dvadeset četiri sata.

Izdvajam poziv i komentar o poređenju Media centra s drugim medijima i produkcijama. Ne mislim da smo uporedivi. Kada nas upoređuju s velikim sistemima u kojima na proizvodnji medijskih sadržaja rade desetine ljudi, to imponira jer potvrđuje sposobnost, kompetencije, odgovornost naših uposlenika ali i snagu tima.

Poređenje s privatnim inicijativama je besmisleno. U našem društvu postalo je pravilo da se privatni projekti mjere istim aršinom kao institucionalni rad. Medij unutar institucije je u vezi sa širim sistemom odgovornosti, hijerarhije i misije. Lahko je u privatnom prostoru kreirati projekat, birati temu, format, dinamiku rada i način prezentacije. Tamo nema jasne odgovornosti, programskih šema niti svakodnevne obaveze da se zabilježi i odgovori na temu, događaj, zahtjev i okolnost.

To je ista logika kao poređenje imama i privatnog predavača. Od imama i institucije očekuje se odgovornost, organizacija, stabilnost i kontinuitet. Privatna inicijativa se kreće prema centrima pažnje i uvijek traži "scenu". Jedan radi u logici odgovornosti i kontinuiteta, a drugi u logici popularnosti. Institucija nije projekt jedne osobe, ona nadilazi pojedinca.

Ponedjeljak, 8. septembra 2025.

Kolegij Media centra, širi sastanak rukovodilaca, održava se sedmično ili po potrebi. Na stolu različite teme, planovi, zadaci, inicijative, događaji, prijedlozi, izazovi.

Media centar Islamske zajednice je organizacija koja je po svojoj strukturi i misiji jedinstvena, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Nije to samo zbir medija ili skup redakcija, nego koordinirana mreža koja stalno mora držati ravnotežu između misije, profesionalnih standarda, društvene odgovornosti i složenih tehničkih zahtjeva. Svaki medij ima svoju publiku, svaki medij nosi vlastitu tradiciju i logiku rada i svaki naš medij je uspješan, prepoznatljiv u medijskom prostoru i utjecajan u društvu.

Publika vidi gotov proizvod, uglavnom izdvojen, djelić ili fragment medijskog sadržaja, radija, televizije, portala ili novine. No, iza svake od tih jedinica stoji složen proces i timski rad. Stvari se mogu posmatrati i ovako, crno na bijelo:

• Radio BIR emituje 24-satni program, u kojem se smjenjuje program uživo, informativni, vjerski, dječiji, kolažni, muzički i drugi sadržaji,
• BIR TV, također, emituje program 24 sata dnevno – od informativnih i vjerskih do dokumentarnih, igranih, omladinskih, muzičkih i kolažnih emisija,
• Portal Preporod.info prati dnevnu dinamiku, izvještava u realnom vremenu i radi u dvije smjene, gotovo u ritmu svjetskih portala i agencija,
• Novine Preporod izlaze dva puta mjesečno, donoseći ozbiljne analize, dublje, promišljene tekstove i prostor za refleksiju.

Nijedan medij nije mašina koja mehanički i automatski proizvodi sadržaj. Ništa ne nastaje samo od sebe. Prije trinaest godina radio sam u sistemu u kojem je svaki od navedenih programa imao zasebnu redakciju.

Nema razloga za lažnu skromnost. Apsolutno sam ponosan na Media centar Islamske zajednice i na ljude koji u njemu rade. Rezultati njihovog rada nimalo ne zaostaju za mnogo većim kućama. Upravo suprotno, često ih nadmašuju.

Utorak, 9. septembra 2025.

Jutarnji sastanci. Ne nedostaje najava, događaja i tema.

Na primjeru Mostara svjedočimo s čime se Islamska zajednica suočava na terenu.

Dovoljno je vratiti se nekoliko godina unazad i pratiti situaciju u vezi sa Sultan Selimovim mesdžidom. Sve je dostupno, sve je transparentno. I pored toga, trebalo bi da budu dovoljne ovih dana objavljene fotografije, na kojima se vide prepoznatljiva obilježja – mihrab, minber i mahfil. Muftijstvo je izdalo i saopćenje sa skeniranim izvatkom, da je u zemljišnim knjigama taj prostor uvijek bio upisan kao vlasništvo Islamske zajednice 1/1.

Radikalni hrvatski mediji i pojedinci na društvenim mrežama pokušavaju širiti smutnju, svjesno i podlo, zanemarujući pitanje – koja je uloga gradske administracije u ovoj priči? 

Koliko je važno šta se piše, toliko je važno šta se izostavlja.

Drugi je slučaj Stolac, gdje se čak i pravo na mezarje – pravo da mrtvi imaju svoje mjesto i da živi imaju gdje da ih posjećuju – pretvara u političko i administrativno polje borbe. To vrijeđa dostojanstvo ljudi: oni moraju da se bore ne samo za kuću, zemlju, posao, nego i za mjesto gdje će jednog dana biti ukopani. Borba za dostojanstvo većine Bošnjaka u Bosni i Hercegovini traje sve do posljednjeg mjesta na zemlji – mezara.

To je samo jedno muftijstvo i samo dva slučaja s prostora tog muftijstva.

Lahko je iz sarajevske hladovine vikati „naprijed, sokole“. Preporučujem obavezne susrete i razgovore s ljudima koji žive u mjestima gdje Bošnjaci nisu većina. Sistemska segregacija, blokade, negiranje, institucionalna diskriminacija, nisu samo incidenti. To su politike, programi, ideologije. I nečija svakodnevica.

Srijeda, 10. septembra 2025.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se održava savjetovanje o mektebu, temelju vjerskog odgoja našeg naroda. Savjetovanje se održava u okviru manifestacije "Dani mekteba", koju organizuje Uprava za vjerske poslove.

Reisul-ulema precizno ukazuje na suštinu: mekteb je centralna tačka djelovanja Islamske zajednice, duboko srastao s bićem naroda.

Prema riječima dr. Malkića, mektepska pouka oblikovala je duhovni i kulturni identitet našeg naroda, utkavši islam u jezik, kulturu i pamćenje. Mekteb je mjesto prvog susreta s Kur’anom i sunnetom, a to ne mogu biti prolazni časovi, nego iskustva koja ostavljaju trajne tragove.

Dalja izlaganja, kojima sam mogao prisustvovati, su naznačila nekoliko ključnih tačaka: mekteb je najstariji i najsistematičniji oblik islamskog obrazovanja kod Bošnjaka, temelj identiteta, uloga muallima nije samo prenos znanja nego oblikovanje vrijednosnih orijentira, kvalitet pouke ovisi o sinergiji muallima, roditelja i džemata.

U svom izlaganju muftija Fazlović podsjeća na historijsku dubinu mekteba, kolosalni značaj, i njegovu nezamjenjivu ulogu u oblikovanju i očuvanju duhovnog i kulturnog identiteta Bošnjaka. Govorio je odmjereno, sistematično, bez viška riječi, s jasnom namjerom, čini se, da istakne ono što se često samo podrazumijeva.

Kada se čuje broj od preko 80.000 upisanih polaznika mekteba u BiH ili više od 115.000 na prostoru koji pokriva Islamska zajednica u BiH, taj podatak prestaje biti samo statistika. To je generacija. A generacije su mnogo više od biološke smjene.

Ponekad zavidim ljudima koji ovakve događaje i skupove mogu ispratiti od početka do kraja.

Vrijeme uvijek ima drugačiji ritam za one koji rade u medijima. Priroda posla nalaže stalno prebacivanje s jedne teme i obaveze na drugu, paralelno vođenje više procesa i koordinaciju ljudi i sadržaja. Događaji se preklapaju, rokovi pritiskaju. Upravo ta dinamika razlikuje medijski rad od drugih poslova – zahtijeva stalnu spremnost na promjenu fokusa, brzo prilagođavanje i kontekstualiziranje.

Četvrtak, 11. septembra 2025.

Četvrtak je podsjetnik da smo već u idućoj sedmici.

U narednom periodu predstoje veliki događaji, veliki izazovi, krupne teme. Veliki događaji uvijek nose repove: reakcije, polemike, tumačenja, priče, moguće krize koje se tek naziru. Činjenica je samo polazna tačka. Ako ne predviđaš, kasniš.

Ako nisi u toku, nije ti mjesto u medijima. Idi i prodaji sladoled.

(Preporod.info)