Dr. Ahmed Hatunić: Behram-begov vakuf živi kroz djela i generacije
U razgovoru s dr. Ahmedom Hatunićem, direktorom Biblioteke “Behram-beg”, osvrnuli smo se na naslijeđe Behram-bega, plemenitog vakifa, čije ime danas nose tri značajne ustanove u Tuzli, džamija, medresa i biblioteka.
U intervjuu za Preporod.info, dr. Hatunić govori o duhovnoj, odgojnoj i kulturnoj ulozi Behram-bega, izazovima i prioritetima u radu Biblioteke, kao i planovima za obilježavanje 400. godišnjice Behram-begovog vakufa, koji i danas predstavlja simbol trajnih vrijednosti muslimana ovog kraja.
Razgovarao: Alem Dedić
Preporod.info: Dužnost direktora Biblioteke “Behram-beg” preuzeli ste početkom godine, a prije toga ste bili na čelu Behram-begove medrese. Volio bih započeti naš razgovor upravo s Behram-begom, ličnošću po kojoj obje ove ustanove nose ime. Tu je, svakako, i Behram-begova džamija. Kako Vi gledate na njegov značaj i ulogu u duhovnom, obrazovnom i kulturnom životu ovog dijela naše domovine?
Dr. Hatunić: U današnjem vremenu tri značajne ustanove u Tuzli nose ime plemenitoga vakifa s početka sedamnaestog stoljeća plemenitog – Behram-bega. Radi se o džamiji, medresi i biblioteci koje svaka na svoj način predstavljaju važne i vrijedne simbole i znakove prisustva muslimana i njihove vjere i kulture na našim prostorima gotovo 400 godina.
Naredne godine obilježit ćemo jubilej – 400 godina Behram-begove medrese, ali je to ujedno i značajan jubilej svega onoga što je podigao Behram-beg i onoga što danas nosi njegovo ime, cjelokupnoga vakufa Behram-bega i njegove zaostavštine.
Skrećem pažnju na to da, obilježavanjem četiri stotine godina od prvog spominjanja Behram-begove medrese, mi, ustvari, obilježavamo i postojanje njegovoga vakufa u gradu Tuzla stoljećima u prošlosti.
Jedna generacija muslimana sjeveroistočne Bosne, prvenstveno uleme koja je vodila Islamsku zajednicu tih prostora, izvršila je povijesni emanet obnove rada medrese, uspostavljanja savremene biblioteke koja nosi ime plemenitog vakifa, obnove džamije i njen povratak izvornome obliku. To je platforma s koje sadašnje i buduće generacije muslimana trebaju krenuti u obnovu nečega što se zove Behram-begov vakuf, sa svime što je on u prošlosti podrazumijevao od infrastrukturnih, privrednih, humanitarnih i obrazovnih objekata.
Čini se da je obnova mekteba, stare medrese, Behram-begovog vakufa i drugih funkcionalnih vakufskih prostora u centru grada emanet nadolazaćih generacija. Oni će, vođeni davnašnjim i skorašnjim primjerima i modelima, zasigurno unapređivati ovaj i sve druge vakufe.
Centar Tuzle, tačnije stara gradska jezgra, i danas je, kao i ranije, nezamisliva bez Behram-begove džamije i zgrade stare medrese od koje je ostao samo portal. Objekat današnje Behram-begove biblioteke se, također, skladno utopio u graditeljsku i geografsku cjelinu koja odiše islamskom kulturom i neodoljivo podsjeća na muslimanske gradove Istoka.
Naročito je to izraženo nakon obnove Behram-begove, Šarene džamije i njenog vraćanja u prvobitni oblik potkupolne džamije, koja se nalazi na samome kraju ili početku stare tuzlanske čaršije, što je danas očito svakome ko prošeta centrom grada.
Zahvalan sam Uzvišenom što sam imao priliku da učestvujem u radu i uzdizanju dvije ustanove u Tuzli koje nose ime toga vakifa. To je čast i obaveza koja potiče na cjelovita sagledavanja mjesta i uloge Behram-begove zaostavštine, ali i nastojanja da se sve ono što nam je ostavljeno u emanet dodatno unaprijedi i prilagodi potrebama našega vremena.
Behram-begov vakuf živi i djeluje, ne samo sam po sebi putem objekata i graditeljskih cjelina, nego još izraženije putem uloge svih onih koji su tokom povijesti bili korisnici njegovoga dobra. Bilo da se radi o učenicima i diplomantima medrese, korisnicima usluga biblioteke, klanjačima u njegovoj džamiji ili ulemi i uglednicima, njegova uloga je neosporna.
Shodno tome, neizostavno ćemo zaključiti da je duhovna, obrazovna i kulturološka uloga lika i djela Behram-bega itekako izražena s velikim perspektivama po pitanju unapređenja te uloge, koja je u današnjem vremenu jasno vidljiva.
Preporod.info: Zašto je važno da Behram-bega i slične ličnosti iz naše povijesti pamtimo prvenstveno po njihovim djelima, a manje po biografskim detaljima, i koje poruke i inspiraciju takav pogled može ponuditi današnjem čovjeku?
Dr. Hatunić: Mi danas govorimo o ulozi Behram-bega i njegovim duhovnim, odgojnim i obrazovnim uticajima na formiranje karaktera ovdašnjih muslimana i drugih stanovnika Tuzle, a da u isto vrijeme nismo u stanju kazati mnogo o njegovom liku, biografskim podacima i životnom putu.
To je činjenica koja sa sobom nosi nekoliko važnih pouka. Prva je da su važnija djela od samoga lika čovjeka, jer ona u stvari ostaju, a likovi, ma koliko važni i značajni bili, nestaju.
Druga pouka je da ljudi ostaju upamćeni po djelima koja su učinili i dobrima koja su iza sebe ostavili na polju nauke, pozitivnog djelovanja, društvenog angažmana ili činovima uvakufljavanja. Velika većina ljudi koji nisu iza sebe ostavili značajna djela naprosto se zaboravi i iščezne, kako iz pojedinačnog tako i kolektivnog sjećanja zajednica i naroda.
Treća, veoma važna pouka jeste obaveza sjećanja i čuvanja spomena na značajne Bošnjake tokom povijesti, čiji životni put, uloge i djela trebamo pamtiti, zapisivati i s vremena na vrijeme posvjetljavati pred očima naše javnosti.
Na taj način stalno ukazujemo da smo odavno tu, da smo kao narod radili, djelovali, učili, obrazovali se i iza sebe ostavljali značajne duhovne i materijalne plodove. Oni su kroz stoljeća i u vremenima mira i ratova, blagostanja i oskudice, slobode i pritisaka, pozitivno djelovali i čuvali najveće vrijednosti koje baštinimo.
Preporod.info: Koji su glavni prioriteti i planovi u daljnjem razvoju Biblioteke “Behram-beg”?
Dr. Hatunić: Behram-begova biblioteka u Tuzli je danas uređena i administrativno-pravno zaokružena ustanova Islamske zajednice. Ujedno djeluje i u okvirima rada kulturnih ustanova Tuzlanskoga kantona, od čijeg je naročitog interesa zajedno s još nekoliko važnih ustanova kulture.
Biblioteka posjeduje veliki broj knjiga, časopisa, dokumenata i rukopisa na orijentalnim jezicima. To je predodređuje za značajnu naučnu bazu istraživačima koje zanima naša baština na bosanskom i orijentalnim jezicima, naša prošlost, jezik, književnost i kultura naše zemlje. Poseban naglasak stavljen je na dostignuća naših autora klasičnog i savremenog perioda u području islamskih nauka i islamske kulture i civilizacije.
Pred nama je imperativ stalnoga obnavljanja knjižnog fonda, zanavljanja naših odjela i zbirki, modernizacije opreme i nabavke potrebnih materijala za svakodnevni rad. Uz to, želimo u budućnosti proširiti prostorne kapacitete, koji su u ovom momentu nedostatni za smještaj novih knjiga, legata i zbirki. To je vjerovatno temeljni prioritet Biblioteke u budućem vremenu.
Postoji Nacrt idejnog rješenja za obnovljenu Behram-begovu medresu na njenoj historijskoj lokaciji u centru grada, pored Behram-begove džamije. Tamo će Biblioteka, uz pomoć Uzvišenoga, naći svoje mjesto i svojim prostornim i organizacionim kapacitetima imati izraženiju ulogu u našoj javnosti.
Svakako je važan nastavak saradnje s ustanovama kulture sjeveroistočne Bosne – bibliotekama, arhivom, institutom i muzejima, osnovnim i srednjim školama i fakultetima. Nadamo se još snažnijoj konekciji i saradnji s Univerzitetom u Tuzli, kako na polju korištenja bibliotečke građe i čitaoničkih prostora od studenata i profesora, tako i u organizaciji zajedničkih naučnih skupova, manifestacija i projekata.
Namjeravamo jedan dio bibliotečkog fonda digitalizirati i obezbijediti elektronski pristup korisnicima u zemlji i inozemstvu. To je važan posao koji nas zasigurno čeka u budućnosti, a zahtijevat će više kadrova, edukacija i opreme koja će nam pomoći da Biblioteka sa svojim fondom bude još vidljivija, prisutnija i dostupnija.
Biblioteka iza sebe ima više izdavačkih poduhvata, pa vjerujemo da će njena izdavačka djelatnost i dalje biti prepoznatljiva čitalačkoj javnosti Islamske zajednice, regije i države Bosne i Hercegovine.
Pretpostavljamo da će Biblioteka u budućnosti napredovati i po pitanju kadrova i njihovoga kvaliteta. Ulažemo stalne napore da upotpunimo kadrovsku strukturu i da radimo na njihovom stručnom usavršavanju i osposobljavanju, na čemu su radili i prethodni direktori, a naročito moj prethodnik profesor Admir Muratović.
Preporod.info: Biblioteka ima važnu ulogu u očuvanju i promociji kulturne i duhovne baštine našeg kraja. Na koji način dodatno osnažiti tu ulogu?
Dr. Hatunić: To je polje djelovanja koje je važno za Behram-begovu biblioteku i po tom pitanju se do sada dosta učinilo.
Biblioteka čuva vrijedne zbirke i legate Ševket-ef. Šabića, Ismeta Smajlovića i Omera Nakičevića. Na putu smo da zadobijemo i vrijedne zbirke i velike biblioteke značajnih ljudi na raznovrsnim naučnim poljima.
Tu su naučni skupovi na kojima učestvujemo kao organizatori ili suorganizatori, tribine, književni razgovori, promocije knjiga, izložbe, predavanja i posjete školama. Uvjeren sam da na tom polju možemo učiniti još više zajedno sa svim drugim ustanovama i organima Islamske zajednice te kulturno-obrazovnim ustanovama naše zemlje.
Idemo u susret 400-otoj godišnjici Behram-begovog vakufa (1626–2026). Imamo namjeru da ustanovimo kulturnu manifestaciju koja će trajati više dana, pod nazivom Dani Behram-bega u Tuzli. Nadamo se da će to dati novu dimenziju našem djelovanju na polju nauke, kulture, obrazovanja i odgoja našega naroda u skladu s tradicionalnim vrijednostima islama i njegovog poimanja na ovim prostorima.
Postoje i neki projekti u fazi pripreme i idejnog osmišljavanja, a podrazumijevaju popisivanje svih knjiga koje su u posjedu medžlisa Islamske zajednice i džemata i njihovo objedinjavanje. Na taj način postali bi dio fonda i ponude Behram-begove biblioteke na isturenim lokacijama ili u elektronskom obliku.
Pokušat ćemo u predstojećem periodu biti više u našim džematima sa svojim projektima i aktivnostima. Želimo učiniti još više, ne samo na promociji kulturne baštine i kulture čitanja nego i u području ispravnog usmjeravanja i obrazovanja naših ljudi, a naročito mladih generacija. Tako bismo stvorili novu dimenziju djelovanja koja ukazuje na to da se u Biblioteku dolazi, ali i da se Biblioteka približava korisnicima u mjestima gdje oni žive.
Preporod.info: Koliko je, prema Vašem mišljenju, važno da Biblioteka prati savremene trendove u digitalizaciji i približavanju sadržaja mlađim generacijama?
Dr. Hatunić: To je veoma važan segment djelovanja i pravac prema kojem se u budućnosti mora značajnije kretati prateći savremene metodologije rada i nove tehnologije.
U toku je registracija bibliotečkih jedinica u dvije elektronske baze – Cobiss i ProBiblio. To omogućava da ono što Biblioteka posjeduje bude vidljivo korisniku u bilo kojem dijelu svijeta i u svakom trenutku. Vrijedni bibliotekari naše ustanove već godinama rade na tom poslu.
Svakako ćemo, kao što je spomenuto među prioritetima, ići prema skeniranju bibliotečkih jedinica i formiranju online odjela. Time će usluge Biblioteke biti internacionalizirane i dostupne svakom korisniku u bilo kojem trenutku dana ili noći.
To je veliki posao koji predstoji, ali je neophodan ukoliko bilo koja biblioteka želi u budućnosti proširiti svoje djelovanje i zadržati dovoljan broj korisnika. Njih je sve više, a žele da fondove biblioteka imaju na svom računaru. To je činjenica koju ne smijemo zanemariti, pa je elektronska ili online biblioteka dio naših planova i prioriteta budućeg vremena.
Preporod.info: Na koji način dodatno motivirati građane da čitaju i da češće koriste usluge Biblioteke?
Dr. Hatunić: Nije jednostavno dati odgovor na ovo pitanje u dobu brzog protoka sažetih informacija, želje za brzim spoznajama i učenjima, mnoštva preokupacija i izazova u formi mobilnih telefona, u kojima je deponovano bezbroj informacija i mogućnosti. Oni često zadovolje želju za čitanjem kod većine žitelja našega vremena.
Nekada su televizijski i radijski programi, filmovi i serije veliki broj ljudi odvraćali od čitanja knjiga, a danas je tu internet sa svim svojim mogućnostima. On dodatno veliki dio populacije, naročito mladih, usmjerava prema čitanju sažetih i brzih informacija, udaljavajući ih od knjiga i posjete bibliotekama i čitaonicama.
Mišljenja sam da potreba ljudi za čitanjem knjiga na papiru neće nikada prestati. Biblioteke sa svojim ulogama neće i ne mogu nestati bez obzira na mnoštvo izazova koje donosi elektronsko doba.
Valja nastaviti raditi na promociji jezika, pisane riječi, govora, lijepe književnosti, kulturne baštine, kulture čitanja, posjete bibliotekama i korištenja čitaonica. Važno je i promovirati savremene književnike u našoj javnosti, da bismo ulogu knjige i čitanja stalno naglašavali i unosili u svijest i navike mladih generacija.
Potrebu za elektronskim bibliotekama ne treba zanemariti, jer su one sastavni dio potreba ovoga vremena. Naša uloga kao roditelja i učitelja je, međutim, prvenstveno da u mladim naraštajima njegujemo ljubav prema čitanju i knjizi kao nezaobilaznom dijelu obrazovanja, odrastanja i života svakoga čovjeka.
Molim Uzvišenoga da nam na tome časnome putu bude pomagač. Na koncu zazivam obilja milosti, počasti i zadovoljstva na plemenitog vakifa Behram-bega u berzehskim ahiretskim staništima, uz nadu i dovu da uloga njegovih dobara na ovome svijetu nikada ne prestane, a da se plamen njegovoga duhovnog svjetla u našem narodu nikada ne ugasi.
(Preporod.info)
