Svaki deseti novinar u BiH ima dijagnostifikovan mentalni poremećaj, najčešći uzrok stres

Svaki deseti novinar u Bosni i Hercegovini ima dijagnostifikovan mentalni poremećaj, pokazalo je Istraživanje o mentalnom zdravlju novinara. Najčešći problemi su anksioznost (76,5 posto), depresija (41,2 posto) i panični napadi (38,2 posto), što je poražavajući podatak, ne samo za državu i sistem već i za novinarske redakcije.

To je kazao psiholog Srđan Puhalo, glavni istraživač u okviru Istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u BiH provedenog od 30. aprila do 23. juna na uzorku od 316 medijskih radnika. Istraživanje je urađeno u zajedničkoj organizaciji Udruženja BH novinari i psihologa Srđana Puhala te uz saradnju s organizacijom Pro Educa i finansijsku podršku Evropske unije.

Generalna tajnica BH Novinara Borka Rudić istakla je da su problemi s kojima se novinari u BiH najčešće suočavaju, a koji dovode do stresa, finansijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi te suočavanje s fizičkim prijetnjama, pa čak i prijetnjama smrću. Posebno je naglasila problem finansijske neizvjesnosti koja je sada veća nego ranije.

– Sve se više medija zatvara, skoro preko noći, bez ikakvog obrazloženja te se čini da su novinari u BiH prepušteni sami sebi više nego ikada – kazala je Rudić.

Puhalo je predstavio rezultate istraživanja, navodeći da su 59,8 posto ispitanika činile žene, a 40,2 posto muškarci, te da je istraživanje obuhvatilo ne samo novinare već i druge medijske radnike. Trećina ispitanika starosti je od 41 do 50 godina, 56,3 posto njih ima završen studij žurnalistike, 53,5 posto su novinari, a 31,6 urednici.

Ključni nalazi pokazali su da 67,7 posto novinara i medijskih radnika smatra da je novinarstvo vrlo stresna profesija, a žene osjećaju da su pod većim stresom nego muškarci.

– Načini nošenja sa stresom su različiti, a oni koje su naveli novinari su prilično konstruktivni: suočavanje s problemima, planiranje vremena i humor – naveo je Puhalo.

Prema rezultatima istraživanja, skoro 16 posto ispitanih smatra da imaju mentalne smetnje i da im je potrebna stručna pomoć, ali je nisu tražili. Lijekove za smirenje koristi svakodnevno 4,4 posto, a ponekad 33,9 posto. Alkohol svakodnevno koristi 1,6 posto, a povremeno 46,5 posto.

Mobing je doživjelo 40,5 posto ispitanika, češće žene nego muškarci, te više u Federaciji nego u RS-u. Najčešći počinitelji su urednici, menadžment, ali i kolege, novinari.

Stres kod novinara izaziva i izloženost traumatičnim temama. Većina ih je izvještavala o nesrećama, kriminalu, ratnim zločinima, bolestima i nasilju, a o tim temama često razmišljaju i van radnog vremena. Puhalo je upozorio i da su novinari često izloženi nasilju, najčešće online vrijeđanju i prijetnjama, kao i praćenju i progonjenju. Muškarci su češće izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama.

Još jedan bitan problem je sagorijevanje na poslu.

– Kod trećine medijskih radnika, 36,6 posto, iscrpljenost je veoma prisutna – naglasio je Puhalo.

Zadovoljstvo životom kod ispitanika je iznad prosjeka, ali ga značajno umanjuju materijalna nesigurnost, neizvjesna budućnost, sagorijevanje i mobing.

– Svi ovi nalazi ukazuju na potrebu za sistemskom psihološkom podrškom, prevencijom mobinga i nasilja, poboljšanjem radnih uslova i destigmatizacijom mentalnog zdravlja – zaključio je Puhalo.

Ovaj projekat “Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH” podržan je u okviru programa “Safejournalists.net”.

(Preporod.info)