Ljiljan na gradačačkoj Banderi: Mjesto gdje se branila domovina i gdje se za nju dovi

Gradačac je grad koji se ponosi svojim borcima i svojom borbom za domovinu.

Vođena tim motom, grupa, predvođena članovima Patriotske lige Gradačca, prije osam godina došla je na ideju da na lokalitetu "Ploče - Bandera" podignu spomenik "Ljiljan" s pet latica i sedam kamena koji predstavljaju Korpuse Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Inicijativa za izgradnju spomenika, kako se u razgovoru za portal Preporod.info prisjetio Alaga Džekić, potekla je upravo od boraca.

– Mi smo se jedne prilike okupili na ovom lokalitetu i mene su zamolili da, kao vođa čete, održim historijski čas. Nakon tog časa neko od boraca je rekao kako bismo ovdje trebali podići neki spomenik – kazao nam je Džekić.

Džekić je tu ideju iznio na Upravnom odboru PL BiH Gradačac, a njen predsjednik Tasin Okić prihvatio je ideju.

Idejni projekat za spomenik izradio je gradačački arhitekta Enes Sahačić.

– Prvo je bilo zamišljeno da spomenik bude visok 6 metara, a projektant mi je objasnio da bi to bilo malo za ovakav lokalitet. Nakon par dana i razgovora, došli smo do današnjih 16 metara – dodao je Džekić.

Prvobitna ideja je također bila da ljiljan ima četiri latice, ali je predsjednik Okić izrazio želju da bude s pet, jer bi s jednom manje, iz zraka, ličio na križ.

Priča o spomeniku Ljiljana je ona o borcima, koji su dali ono najvrjednije za svoju državu, a to je život.

Neki borci su svoj život položili za slobodu, a ovaj spomenik je uspomena i na one koji su život dali i na one koji su živi.

Borba za kotu Bandere bila je jedna od važnijih za odbranu Gradačca u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

Pripadnici Vojske RS-a su htjeli da zauzmu kotu, kako bi mogli vršiti granatiranje grada, i pripremiti teren za planirani prolaz oklopnog voza, koji je zaustavljen na sjevernoj strani grada.

– Ovu kotu smo mi zauzeli 15. maja 1992. godine i utvrdili se na ovom položaju. Nakon nekoliko napada koji su trajali mjesecima, 10. jula su dvije diverzantske jedinice ušle i pomjerile nas s ovog položaja – navodi Džekić.

Nakon inicijalnog povlačenja u Zelinju Donju, narod je počeo da bježi prema donjim dijelovima sela.

– Mi smo se brzo pregrupisali i vratili smo na ovu kotu naredni dan. Par dana smo, pod artiljerijskim granatama, kopali rov i utvrdili svoj položaj. Ponestalo nam je municije, pa smo se ponovo vratili u selo i nakon što smo, 14. jula, zauzeli ovaj položaj, više ga nikada nismo izgubili – kazao nam je Džekić.

Jedan od boraca na koti Bandere bio je i današnji gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović.

Kazao nam je kako je vrlo emotivno vezan za ovaj kraj, jer je tu rođen i njegovi su preci s ovog kraja.

– Moja rahmetli nena je iz sela Jasenica gdje se sada nalazimo. Ja sam dobar dio djetinstva proveo ovdje, upravo na ovoj lokaciji. Zemljište za spomenik je kupljeno od njene braće. Ali, tu 1992. godinu ja sam ovdje proveo u rovu. Nedaleko odavde, nešto kasnije ću biti ranjen – pojasnio nam je Mehanović.

Samo je, kako kaže Mehanović, odlučnošću i hrabrošću boraca Armije RBiH ova kota odbranjena.

Ideja koja je nastala u ljeto 2009. godine nailazila je na brojne izazove i probleme. Ponekada se činila nedostižnom, prisjeća se Okić.

Podršku mu je dao tadašnji muftija tuzlanski, danas reisul-ulema, Husein-ef. Kavazović.

– Rekao mi je da čvrsto stoji uz mene i da nastavim svoj put, jer se oko Ljiljana svi možemo okupiti – prisjeća se Okić.

Tada, kako kaže Okić, u Građevinski odbor ulaze privrednici Gradačca, koji su dali nemjerljiv doprinos u finansiranju izgradnje ovog impozantnog spomenika.

– Ovo je spomenik borcima, svim onima koji su dali ono najvrijednije za domovinu, a to je život. Ovaj spomenik prepoznat je svugdje. Čak imamo i sličan spomenik na Ljutoj Gredi na Vlašiću, u čast borcima 7. korpusa i generala Alagića – pojašnjava Džekić.

Uz Ljiljan, dodani su i brojni drugi sadržaji. Nakon osam godina, danas taj lokalitet sadrži i replike zemunica, tranšeja, kao i spomen-sobu.

Dodano je mjesto za sjedenje, tako da i preko dana posjetioci mogu, uz kahvu, uživati u pogledu koji se pruža na Posavinu i okolna brda.

Također je završena i musala, kao i dječije igralište, a odnedavno ovaj lokalitet krasi i Cvijet Srebrenice.

Ljiljan je spomenik na koji svi vrlo rado dolaze, u što smo se i sami uvjerili praveći ovaj članak.

On je poruka onih koji su se borili za Bosnu i Hercegovinu, poručuje Mehanović.

– Nakon te ratne, patriotske snage, nastavili su borbu političkim sredstvima za BiH kakvu smo izglasali na referendumu 1992. godine, suverenu, cjelovitu i nedjeljivu – kazao je.

Borba za domovinu je stalna, dodaje gradonačelnik Gradačca, poručujući nam da BiH nije samo u njenim granicama nego u duhu.

– Nikad u Bosni i Hercegovini crkvena zvona nisu smetala zvuku ezana niti ezan smetao crkvenim zvonima, dok to nije postalo pitanje politika koje su utemeljene na velikodržavnim projektima vijekovima unazad. Mi smo naučeni da poštujemo jedni druge, zato nam je važno da imamo ovakve spomenike. Moram napomenuti, dio zemljišta za spomenik je uvakufljen, i dobro je da je i Islamska zajednica u ovo uključena, jer i ona je, kao i borci, dala doprinos u odbrani domovine – kazao je Mehnović.

Danas će na lokalitetu Ljiljana biti proučena i Dova za domovinu.

Kako su borci kretali u borbu s dovom da odbrane ono što im je najdraže, tako ćemo i danas moliti Gospodara da čuva ovo parče zemlje koju mi zovemo domovinom.

– Nas je dova tih ratnih godina spasila, vjera nas je sačuvala. Da nismo vjerovali u Allaha, ne bismo, vjerovatno, ni opstali. Imami su odigrali veliku ulogu u odbrani domovine, imali su dodir sa svojim narodom. I mi smo im se priklonili – kazao nam je Džekić.

Dova za domovinu s Ljiljana je, složili su se naši sagovornici, namijenjena svim onima koji Bosni u Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu.

– Ovaj spomenik ne bi, možda, ni bio toliko posjećen da nema te dove. To je savjet našeg reisul-uleme koji smo sproveli zajedno, Patriotska liga i Islamska zajednica i, ako Bog da, nastavit ćemo ga sprovoditi dok smo živi – istakao je Džekić.

Ljiljan na koti Bandere predstavlja okupljanje i dovu, zahvalu Gospodaru na blagodatima koje imamo, poručio je predsjednik Patriotske lige Gradačac Tasin Okić.

– Na neki način nam je želja da okupimo i omladinu, jer mi ovo trebamo nekome ostaviti u amanet. Država je amanet. Narod bez države je izgublje. Mi to vidimo i danas na primjeru naše braće u Palestini – dodaje Okić.

Dova je bila oružje u uslovima neravnopravne borbe, podsjeća gradonačelnik Mehanović.

– Duboko sam uvjeren da je, pored hrabrosti naših boraca, važnu ulogu odigrala i dova naših majki, koje su negdje u ćošku svojih kuća od ćerpića, dovile, kako za svoju djecu tako i za domovinu – poručuje Mehanović.

Izgradnja spomenika, sjećanje na borce, počela je s iskrenim nijetom i vjerom u Gospodara. Danas se onoj inicijativi boraca s početka priče dive svi oni koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju svojom domovinom.

Njime se najviše ponose Gradačačani, koji danas prednjače u razvoju na ovom području.

U ovom gradu postoji više od 2.000 poslovnih subjekata i svi su okrenuti ka proizvodnji i izvozu.

– Izvozimo oko 450 miliona KM i naš je suficit 50 miliona KM. Gradačac je svjetli primjer ekonomije u BiH i prepoznati smo, kako u BiH tako i diljem svijeta. Od autoindustrije, proizvodnje mlijeka, poljoprivrede. Ponosimo se i svojom historijom. Mi smo s razlogom ponijeli epitet "kapija Bosne" i drago mi je da smo prepoznati i po ovakvim spomenicima – kazao je Mehanović.

Gospodar naš nadahnuo je borce Gradačca da podignu impozantan spomenik. Kako se divimo Gradačcu kao gradu Zmaja od Bosne, kapiji Bosne, tako se danas divimo i ovom spomeniku. 

I ovo je poziv svim dobrim ljudima da posjete Gradačac, da posjete spomenik Ljiljan, da osjete toplinu ovih ljudi, i da s mjesta gdje je Bosna i Hercegovina u najtežim trenucima branjena upute dovu Allahu, dž. š., da nam domovinu zaštiti a i nas u njoj. 

(Omer Kavazović/Preporod.info)