Dabičani renoviraju put do centra sela i stare džamije

Mještani Dabrice, jednog od najstarijih naselja u Hercegovini, i ovog ljeta su nastavili s realizacijom projekta betoniranja makadamskog puta u selu. Cilj im je da na taj način centar naselja povežu s asfaltnim putem, udaljenim nekoliko kilometara.

Još od vremena obnove porušene džamije Sefer-age Begovića, počeli su s planiranjem i postepenim betoniranjem prilaznog puta džamiji i jednom od najizdašnijih vrela u ovom selu, koji su tokom minulih stoljeća važili kao centar cijelog naselja koje okružuje nekoliko zaselaka.

Dužina puta koju su planirali betonirati iznosi oko dva i po kilometra. Novac su prikupljali među sobom, od drugih donatara, sami kupovali materijal i ugrađivali ga na radnim akcijama. Posredstvom Islamske zajednice u Stocu, nedavno su dobili značajnu podršku od Federalnog ministarstva za raseljena lica i izbjeglice, ali ta sredstva neće biti dovoljna da se projekat realizira i da se omogući normalan pristup kućama i mjesnoj džamiji.

U Dabrici se susreću mediteranska i kontinentalna klima, zbog čega je ovo područje pogodno i za stočarstvo i ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju. Uzgajaju sve vrste voća i povrća. Njihov uzgoj karakteriza jednak kvalitet plodova i ranog i kasnog voća i povrća.

Mještani uzgajaju i trešnje, i smokve, i grožđe, i paradajz, i krompir, i kasni kupus, što ih čini jedinstvenim na području Hercegovine. Cijela dabrička kotlina bogata je vrelima. U samom centru naselja izvire oko 54 vrela, dok ih je u širem rejonu znatno više. Prije rata intenzivno su se bavili stočarstvom i poljoprivredom.

Dabrica u administrativno-teritorijalnom smislu pripada Opštini Berkovići i u ingerencijama je Medžlisa Islamske zajednice Stolac. Tokom rata stanovništvo je protjerano i dijelilo je sudbinu hercegovačkih Bošnjaka.  

– Sada u Dabrici stalni boravak ima oko 20 osoba. Tokom ljetnih mjeseci puno više njih ovdje boravi, obrađuju, koriste zemlju  za svoje potrebe – naglašava Ragib Smajilhodžić, jedan od aktivista.

Stari rimski i srednjovjekovni putevi, koji su korišteni još u prošlom stoljeću, nude mogućnost okupljanja planinarskih grupa i planinarenja prema Mostaru, Nevesinju, Berkovićima i Stocu.

Kroz selo vodi put, koji je probijen proteklih godina, do kamenoloma koji se nalazi iznad mostarskih prigradskih sela Kamene i Vranjevića. Često tim putem prolaze motoristi u rekreativnim ophodnjama, što nam govori da bi se i ta vrsta turističkog aktivizma mogla razvijati.

Osim toga, na kraju kotline imamo prirodno jezero, koje nije uređeno, pa bi i ono moglo poslužiti kao neka vrsta turističke destinacije.

Odgovarajući na naše pitanje o mogućnostima, perspektivama i projektima, s blagom nevjericom da će se to desiti, Ragib kaže da, uprkos brojnim historijskim naslagama i postojanju Starog grada Koštuna ispod kojeg je nekada bilo i impresivno turbe nekog Čengića, kao i drugih  kulturno-historijskih građevina još iz doba rimske vladavine, stanovništvo Dabrice o tome ima tek štura saznanja.

– Iskreno vam kažem da o tome znam vrlo malo jer, maltene, nismo ni znali gdje je taj Stari grad Koštun. Vjerujete da nikad nisam otišao na njega. Sve je to sada zaraslo, a i prije je bilo u takvom stanju. Dijelim vaše mišljenje da bi i on mogao biti povremena turistička destinacija – naglašava Ragib.

Međutim, njihovi planovi su konkretniji i kratkoročniji. Njima je cilj osigurati normalan prilaz centru sela, zaštititi obnovljenu džamiju od daljeg urušavanja, koja, uslijed atmosferskih utjecaja, zahtijeva stalnu brigu i povremenu rekonstrukciju graditeljskih elemenata.

– Džamiju smo pokrivali dva-tri puta i sad trebamo opet. Nakon posljednjeg zemljotresa, krov od kamenih ploča se pomjerio, malteri su ispucali, pa se voda slijeva niz zidove – ističe Ragib.

U tim kratkoročnim planovima, kaže Ragib, prioritet je opredijeliti se da li sredstvima koja su im doznačena iskoristiti za asfaltiranje ili betoniranje puta, s obzirom da proljetne bujice znaju raznijeti asfaltne strukture.

Rado bi oni renovirali i česme na najizdašnijem izvoru, prilazni put do njih, no, nedostatak sredstava ih sprečava da se tom pitanju ozbiljnije posvete. Namjera im je obnoviti i porušeni imamski stan koji bi koristili za zajednička druženja, bilo to povodom značajnih vjerskih datuma ili neke druge seoske potrebe.  

Dabričani su zahvalni svima koji su im pomogli da urade bilo koju od etapa obnove sela, bilo da se radi o obnovi džamije, izgradnji popratnih prostorija uz džamiju, spomen-obilježja ubijenim civilima ili o betoniranja puta. U tom smislu, naglašavaju važnu uloge Federalnog ministarstva za izbjegla i raseljena lica, svesrdno razumijevanje Medžlisa IZ-e Stolac, kao i administracije Općine Berkovići koja im je, iako s oskudnim općinskim budžetom, pružila i finansijsku podršku.

(Hasan Eminović/Preporod.info)